Mobing trpe i muškarci ali ga žene češće prijavljuju

LESKOVAC

0  Najviše mobinga ima u zdravstvu i prosveti, a strani investitori se dele

na one koji žele da stvore dobra ambijent za svoje radnike i na one koji neće da sarađuju

Pred Republičkom agencijom za mirno rešavanje radnih sporova od početka primene Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu rešeno je više od 450 sporova i utvrđeno da je svaka treća prijava opravdana. Isto toliko je pokušaja zloupotrebe mobinga, a u trećini slučajeva reč je o povredi nekog drugog prava zaposlenog, uključujući i ljudska prava.

Agencija je jedina specijalizovana institucija u Srbiji koja bavi radnim pravom. Osnovana je po Zakonu o mirnom rešavanju radnih sporova po kome i postupa i  prva je institucionalizovana služba-posebna organizacija Vlade, koja se bavi mirnim rešavanjem individualnih i kolektivnih radnih sporova.

Agencija se bavi i mirnim rešavanjem sporova u slučaju mobinga i prva je stepenica u pokušaju rešavanja ovog problema. Koji je, suštinski, još nedovoljno poznat i onima koji su mobingovani i onima koji mobinguju. Čini se da se u celoj toj priči najbolje ne snalaze ni sindikati, koji bi, takođe, trebalo da posreduju da se stvar mirno reši, kao i da sudovi tek usvajaju praksu u ovoj materiji.

Od početka primene Zakona o sprečavanju zlostavljanja na radu oktobra 2010. najviše predloga za rešavanje spora pred Republičkom agencijom za mirno rešavanje radnih sporova odnosi se upravo na mobing.

olga-kicanovic

„Uslov za postupanje je saglasnost druge strane da se spor reši mirnim putem, a rešava se pravosnažnim i izvršnim arbitražnim rešenjem“, objašnjava Olga Vučković Kićanović iz Repzubličke agencije za mirno rešavanje sporova.

„U početku, statistika je pokazivala da se u jednoj trećini utvrđuje mobing, jedna trećina se odnosi na povredu drugih radnih, socijalnih, pa i ljudskih prava, a u trećini  ima sumnje da se radi o zloupotrebi prava na zaštitu od zlostavljanja, radi ostvarenja nekog prikrivenog cilja – to može biti strah od otkaza, ‘alibi’ za greške u radu, povredu discipline, diskreditovanje lica koje se tereti za mobing u periodu sistematizacije ili pri izboru direktora“, objašnjava Olga Vučković Kićanović. Upozorava da tužba za mobing ne štiti od otkaza: „Tužba povodom mobinga, kao ni postupak pred Agencijom ne štite od otkaza. Zaposleni ne može dobiti otkaz samo tokom postupka posredovanja kod poslodavca, koje traje od 8-30 dana.“

Posredovanje je obavezno ukoliko se za zlostavljanje ne tereti sam poslodavac ili odgovorno lice kod poslodavca, a tek ako posredovanje ne uspe može se podneti tužba sudu. Ali, u tom slučaju poslodavac može pokrenuti postupak utvrđivanja odgovornosti za vršenje mobinga ili zloupotrebu prava na zaštitu, što je u praksi češći slučaj, i tako se dodatna viktimizuje zaposleni/a koje se „odvažio/la“ da pokrene postupak.

„Vremenom je manje brkanja mobinga sa povredama drugih prava, što pokazuje da se mobing bolje prepoznaje“, smatra Kićanović.

(Kompletan tekst u štampanom izdanju leskovačkog nedeljnika Nova Naša reči i na sajtu www.novanasarec.org.rs

 

 

MOBING TRPE I MUŠKARCI ALI GA ŽENE ČEŠĆE PRIJAVLJUJU

 

REGIONALNI CENTAR MOBING NIŠ: Najčešće prijave iz javnog sektora i gradskih i opštinskih uprava

Regionalni centar mobing Niš se već godinama bavi prevencijom mobinga i zaštitom zlostavljanih.  Na njegovom čelu je Aleksandra Barton koja kaže da im se svakodnevno jave troje do četvoro ljudi iz cele Srbije i da nedeljno procesuiraju 10 prijava.

„Najčešće se prijavljuje iz javnog sektora, iz javnih ustanova i gradskih  i opštinskih uprava“, objašnjava Barton.

nis-aleksandra-barton

Jedan od razloga za takvo stanje Barton vidi u činjenici što se na rukovdeća mesta postavljaju politički kadrovi koji, u većini slučajeva,  nisu ni kompetentni, niti imaju znanja i veštine koje bi trebalo da poseduju: „Uglavnom su to nestručni ljudi bez iskustva i svako ko je boji od njih – smeta im. U takvim slučajevima zlostavljanje se vrši nad intelektualcima, kreativnim ljudima željnim znanja, onima koji se ističu u svom poslu i koji su već dali neki doprinos u svom radu. Zlostavljači iz javnih institucija i preduzeća se veoma bahato ponašaju jer imaju zaleđinu onoga ko ih je postavio.“

Kaže da i u privatnom sektoru postoji zlostavljanje, ali u manjoj meri.

„U zavisnosti od poslodavca i njegovih interesovanja za radnike, rešavamo probleme. Imali smo prijave iz Benetona, Leonija, Geoksa gde su odmah po dobijanju našeg dopisa, odnosno obaveštenja da smo upoznati  da se ne poštuje Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu, zaduženi ispred poslodavca, uglavnom neko iz Službe za ljudske resurse,  pozove i veoma brzo se problem reši. Prosto su zainteresovani za saradnju. Ali, recimo, prijave koje smo imali protiv Yure se veoma teško rešavaju zbog zatvorenosti kompanije i nepostojanja želje da sarađuju“, prenosi nam iskustva iz rada svoje organizacije.

„Imali smo prijave i iz vojske i policije.Čak su pojedini predmeti završili i na sudu. Međutim to je posebna priča i to je jedan zatvoreni krug  nadležnih institucija“, dodaje Aleksandra Barton.

 

MOBING TRPE I MUŠKARCI ALI GA ŽENE ČEŠĆE PRIJAVLJUJU

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare