Medijski politički populizam izazov za novinarstvo i za društvo

BEOGRAD

Između tabloida i populizma postoji izuzetno čvrsta veza, te ne iznenađuje što je vlast u Srbiji odabrala tabloidne medije za svoje glasnogovrnike. Oni su od njih napravili mejnstrim, dok prostor za slobodne i samostalne medije gotovo da ne postoji. To je koncept populističke vlasti – uništiti medije i svesti ih na ulogu gramofona i megafona – rečeno je na debati Fakuleta dramskih umetnosti i Misije OEBS-a u Srbiji, pod nazivom “Medijski i politički populizam – izazovi za novinarstvo, izazovi za društvo”, održanoj danas u Medija centru.

Srpski društveni, kulturni i medijski prostor poslednjih decenija se doživljava kao prostor na margini evropskih i svetskih tokova čemu između ostalog doprinose brojne državne aktivnosti u čijem središtu je bitka za ispunjenje standarda za članstvo u Evropskoj uniji.

Međutim pojam, praksa i efekti populističkih kretanja i populističkog diskursa u političkoj i medijskoj komunikaciji, Srbiju snažno povezuje sa ostatkom sveta, što jasno govori da je reč o fenomenu koji je i globalna pojava i globalni problem bez obzira na stepen razvijenosti neke zajednice. Populizam je ne tako konzistentna ideologija kojom se suprotstavlja narod i elite; mi i oni, prijatelji i neprijatelji odnosno komunikacijska strategija koja počiva na oportunističkom pristup, emotivnom i pojednostavljenom obraćanja koji ima za cilj da brzo postigne cilj i zadovolji onoga kome su poruke namenjene – građane, birače, publiku medija. Međutim jedna od dilema koja se može postaviti u svakoj raspravi o populizmu je: Ko odlučuje da li je određena retorika iskrena, otvorena ili populistička, demagoška, oportuna?

Ukoliko se fokusiramo na medije svesni smo da u svakom sistemu postoji jasno i interesno povezivanje medijskog i političkog populizma koji su u najdirektnijoj vezi sa lošim ekonomskim položajem medija, snažnom kontrolom ulaganja u medije i dirigovanim subvencijama, instrumentalizacijom nezavisnih regulatornih tela, velikim očekivanjima od novih/ digitalnih medija, obimnom, jednoobraznom i prosečnom, pa čak i ispod proseka, medijskom produkcijom.

Između tabloida i populizma postoji izuzetno čvrsta veza, te ne iznenađuje što je vlast u Srbiji odabrala tabloidne medije za svoje glasnogovrnike. Oni su od njih napravili mejnstrim, dok prostor za slobodne i samostalne medije gotovo da ne postoji. To je koncept populističke vlasti – uništiti medije i svesti ih na ulogu gramofona i megafona – rečeno je na debati Fakulteta dramskih umetnosti i Misije OEBS-a u Srbiji, pod nazivom “Medijski i politički populizam – izazovi za novinarstvo, izazovi za društvo”, održanoj danas u Medija centru.

“Vlast u Srbiji ne razume šta je osnovna funkcija medija, u stvari razume, ali se pravi da ne razume, zato što je to način vladanja”, smatra Vesna Mališić, novinarka nedeljnika NIN.
“Oni su zbrisali sve između sebe i naroda. Postali su jedina mera patriotizma, marljivosti i jedini autentični tumači potreba naroda, a između toga nema institucija i medija. Umesto toga, stvorili su svoje medije i analitičare, istraživače – svoju stvarnost”, tvrdi Mališićeva, navodeći da je danas većina medija zapravo pretorijanska garda vlasti, koja koristi svaku priliku da napadne sve koji je kritikuju.

“Ljudi više ne veruju novinarima”, ističe Dinko Gruhonjić, iz Nezavisnog društva novinara Vojvodine, označavajući to kao veoma opasan trend.


“Ovo što se kod nas dešava, ovi eklatantni primeri senzacionalizma, skandala, populizma najgore vrste, su koncept vladanja. Koncept populističke vlasti, svake autoritarne vlasti na ovom svetu jeste da uništi medije kao korektivni faktor. Odnosno, da uništi novinare i verodostojnost medija kao četvrti stub demokratije.”
On se osvrnuo i na ulogu tabloida u društvu, rekavši da je naziv “tabloid” eufemizam za ono šta oni, prema njegovom mišljenju, predstavljaju:
“To su ‘bastardne’ forme medija, koje zapravo nisu mediji, nego su anti-mediji. Ljudi koji u njima rade nisu novinari, nego anti-novinari”, zaključio je Gruhonjić, ujedno pozivajući sve kolege koje drže do integriteta i dostojanstva profesije, da ne rade više sa onima, koji je svesno uništavaju.

Dragan Janjić, direktor agencije BETA, smatra da je, od svih problema sa kojima se mediji u Srbiji susreću, najveći taj što su tabloidne novine i televizije, zahvaljujući poličkim elitama, predstavljeni kao mejnstrim. On tvrdi da političari često žele da predstave sebe kao žrtve u odnosu na medije, govoreći kako ih uvek svi napadaju, što zapravo nije tačno, jer njih kritikuje određeni deo medija, a informacije o tome dolaze do manjeg dela javnosti.
“Ovde se jedan detalj predstavlja kao apsolutna kategorija, koja služi kako bi se reklo da postoji sloboda medija, da je sve u redu, jer ima i onih koji se ne slažu sa nama”, kazao je Janjić.

“Mediji kao kanali komunikacije imaju obavezu sučeljavanja političkih opcija, kao i uređivačku politiku koja definiše njihov odnos prema populizmu. Nažalost, sve češće pristaju na političku komunikaciju, čak i oni koji bi trebalo da budu zaštitnici javnog interesa”, rekla je Gordana Janković, predstavnica Misije OEBS –a u Srbiji. Populizam u Srbiji je, prema njenim rečima, najviše izražen u vreme izborne kampanje, dok prečesti izbori ukazuju na to da se mora raditi na edukaciji iz oblasti političke kulture. Ona ocenjuje da su danas društvene mreže, zapravo, nosioci promena u društvu.
“Direktna komunikacija političara sa građanima putem društvenih mreža je način kako da se izbegnu mediji, i da se zaobiđu uređivačke politike koje nastoje da budu odane profesionalizmu.”

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare