LONDON
Kofein u jutarnjoj kafi, koji mnogima daje snagu za sve što ih čeka tokom dana, izgleda da pomaže i bumbarima da efikasnije rade svoj posao, odnosno da oprašuju, pokazalo je jedno istraživanje.
Uticaj klimatske krize, gubitak staništa i upotreba pesticida nepovoljno utiču na populaciju divljih oprašivača, uključujući pčele, ose, moljce, leptire, bube i ptice. Zbog toga su neki voćari kod oprašivanja useva morali da se oslone na “upravljane oprašivače”, poput komercijalnih kolonija bumbara.
Međutim, ti oprašivači nisu efikasni onoliko koliko to žele poljoprivrednici – neki ne izlaze iz gnezda a nekima odvlači pažnju flora u okolini, što znači da usevi nisu potpuno obuhvaćeni oprašivanjem, prenosi Gardijan.
Cilj nove studije bio je da se proceni da li pčele mogu da se pripreme da ciljaju specifične mirise. Kako bi to uradili, istraživači su napravili posebnu mešavinu kofeina, šećera i mirisa “ciljanog cveća” (miris cvetova jagode) koju su hteli da pčele pronađu. Tu mešavinu su provukli kroz gnezdo.
Zatim su pčele puštene u laboratoriju gde je bilo i “cveće robot” namirisano citrusnim mirisima koji ne sadrže miris cveta jagode.
“Želeli smo da vidimo da li će pčele leteti na svo cveće pođednako ili će ići na cveće koje miriše kao njihovo gnezdo”, rekla je autorka studije Sara Arnold sa Instituta za prirodne resurse na Univerzitetu Grinvič.
Pokazalo se da su pčele koje su bile u gnezdu poprskanom mešavinom sa kofeinom bile daleko zainteresovanije za cveće sa tim mirisom nego za ostalo.
Gardijan navodi i da su se prethodna istraživanja sa ciljem da se izmeni ponašanje pčela, a koja su podrazumevala stavljanje kofeina direktno na cveće, pokazala kao uglavnom nepraktična.
Novi eksperiment bi, rekla je Arnold, mogao da predstavlja dobar početak da se poljoprivrednicima olakša da obezbede da im kulture budu oprašene.
“U situaciji na terenu… pčele bi morale da izađu na kraj sa različitim vremenskim prilikama, morale bi dalje da lete, bilo bi tu i drugih izazova”, upozorila je ona napominjući da će biti potrebno uspešno ispitivanje na terenu pre nego što ovaj pristup zaživi u realnom svetu.
Ako se rezultati ponove, svi će imati koristi, dodala je Arnold.
“Uzgajivači dobijaju veću vrednost za svoj novac nego sa komercijalnim bumbarima, divlje pčele potencijalno će imati manju konkurenciju za svoje izvore hrane. Nadamo se da ćemo kao potrošači dobiti više voća”, rekla je istraživačica.
Izvor: Theguardian.com
Foto: Pixabay.com