Iz budžeta za verski turizam daju 49 miliona, za crkvu u Velikom Trnjanu nema ni para ni interesovanja da se sačuva

LESKOVAX

Lokalna vlast u Leskovcu godišnje potroši nešto manje od 50 miliona dinara na tzv ,,verski turizam,,. Iz budžeta, tj od novca građana, se izdvaja za radove na crkvi u naselju Dubočica i u okolnim selima. Istovremeno, nikoga ne zanima da spreči propadanje crkvice na groblju u Velikom Trnjanu, selu na šest-sedam kilometara od Leskovca, podignute odmah posle oslobođenja od Turaka. Ko će biti kriv kad se ova crkvica sruši nekome na glavu?

O ovom problemu su još početkom ove godine usmeno obavešteni predstavnici uprave grada i leskovačke crkve. Odmah posle nastanke ove rupe na zidu koju su meštani uočili kada su za Božić izlazili na groblje.

Obavešten je i gradonačelnik Leskovca Goran Cvetanović u privtanom razgovoru pre oko mesec dana, baš kada ej završeno asfaltiranje ulice ispred njegove kuće.

Tad se stekao utisak da on zna za ovaj problem od ranije ali nije pokazao nikakvo interesovanje da se on reši a ckvica zaštiti.

Predstavnici grada i crkve, sa kojima smo razgovrali, su prebacivali nadležnosti sa jedne na drugu adresu a rečeno nam je i da je neki inženjer izlazio i rekao da crkvica ne može da se sanira. U Velikom Trnjanu meštani pričaju da se već par godina pronose glasovi kroz selo da je zaključeno da cvrkvica treba da se sruši i da se pravi nova crkva crkva u dvorištu škole, naravno od njihovih para. U selu odakle mladi odlaze jer ne vide perspektivu ostanka.

U Velikom Trnjanu je evidentiran lokalitet Latinska crkva koji se nalazi na seoskom groblju. To je mala crkva podignuta nakon oslobođenja od Turaka, ali po predanju, na temeljima starije crkve, možda, ranovizantijske. Prvenstveno stoga što se, kao časna trpeza, koristi vizantijski impost kapitel, kakvih ima u Rudarskoj crkvi i na Caričinog gradu. 

To je stanje koje se uočava na terenu. Medjutim,  pretpostavku da se nalazi na temeljima starijeg hrama, treba proveriti iskopavanjima.   

Ukoliko meštani žele da rekonstruišu crkvu, ili izgrade novi, moraju da traže saglasnost Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Nišu, rekli su nm stručnjaci koji su se bavili istraživanjem porekla i vrednosti ove crkvice.

Pusali smo i Zavodu za zaštitu spomenika kulture i Nišu još 7. novembra, tražeći odgovore na pitanja vezana za ovu crkvicu. Do trenutka objavljivanja ovog teksta odgovor nismo dobili.

U međuvremenu je patrijarh izjavio da je potrebno podići još stotinak hramova u Beogradu. Crvice, poput ove u Velikom Trnjanu, koje su građene odmah posle oslobođenja od Turaka na temeljima još starijih hramova izgleda nisu predmet ničijeg interesovanja. Jer, valja od para naroda treba graditi nove, lepše, starije, koga briga za ove koje propadaju. (kraj) LJS/SA

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare