BEOGRAD
Srbija se nalazi na četvrtom mestu među šest zemalja
Zapadnog Balkana prema zastupljenosti društvene različitosti u medijima, pokazuje Indeks
medijske različitosti za Zapadni Balkan.
Sa 41,25 od mogućih 80 poena, Srbija zaostaje za nekoliko zemalja u regionu. Nalazi
istraživanja ukazuju na to da problem nije nedostatak zakonskog okvira, već njegovo
nedosledno sprovođenje. Iako Srbija raspolaže zakonskim i institucionalnim mehanizmima za
zaštitu od diskriminacije i govora mržnje u medijima, njihova primena ostaje nedovoljna.
Zakonodavni okvir predviđa zabranu podsticanja na mržnju u medijima, Regulatorno telo za
elektronske medije (REM) može da oduzme dozvolu za emitovanje ukoliko se krše medijski
zakoni, a Kodeks novinara i novinarki Srbije zabranjuje diskriminaciju. Međutim, postojanje ovih
mehanizama samo po sebi ne garantuje njihovu primenu.
Predstojeći politički i institucionalni procesi u Srbiji predstavljaju priliku za unapređenje
medijskog okruženja, uz poseban fokus na primenu postojećih propisa, odgovornost
regulatornih tela i veću zastupljenost društvene različitosti u medijima.
Novi saziv Narodne skupštine trebalo bi da bude upoznat sa postojećim zakonskim
mehanizmima za sprečavanje diskriminacije, nasilja i govora mržnje u medijima, kao i sa
potrebom da se obezbedi njihova dosledna primena. Istovremeno, proces demokratizacije
institucija treba iskoristiti za reviziju medijskih propisa i unapređenje rada regulatornih tela, u
skladu sa relevantnim standardima i dobrom praksom.
Indeks donosi i konkretne preporuke za unapređenje zastupljenosti različitosti u medijskom
sadržaju. Među njima su uvođenje nagrada za promovisanje različitosti na filmskim festivalima i
televizijama, kao i veća finansijska podrška produkciji lokalnog audiovizuelnog sadržaja,
uključujući igrane medijske formate. Cilj ovih mera je da doprinesu raznovrsnijoj medijskoj
ponudi i većoj vidljivosti različitih društvenih grupa.
Preporuke prevdiđaju i širu saradnju sa univerzitetskim medijskim odsecima, koji bi sprovodili
kvalitativne i kvantitativne studije o prikazivanju društvene različistosti i marginalizovanih grupa,
i u vestima i u zabavnom programu.
Istraživanje ukazuje i na rodnu neravnopravnost unutar samih medijskih redakcija. Iako su žene
brojčano zastupljene u redakcijama, njihovo prisustvo na višim rukovodećim i upravljačkim
pozicijama i dalje je ograničeno. Zbog toga Institut za medije i različitosti – Zapadni Balkan
preporučuje da sindikati razviju konkretne i primenljive modele podrške napredovanju žena ka
pozicijama odlučivanja.
Takođe, preporučuje se i Zajednički rečnik pojmova o različitosti, koji bi nastao u saradnji sa
regulatornim telima. Rečnik bi pomogao redakcijama i ponudio im jasnije smernice za
prepoznavanje diskriminatornog jezika.
Indeks medijske različitosti za Zapadni Balkan dostupan je u celosti na sajtu.
