LESKOVAC
Državni sekretar Saveznog ministarstva za privrednu saradnju i razvoj Savezne Republike Nemačke (BMZ) Hans Joahim Fuhtel rekao je danas u Srednjoj tekstilnoj školi u Leskovcu da je dualni system obrazovanja, koji se u ovoj školi primenjuje uz pomoć GIZ-a, osnova da se poveća zaposlenost mladih I pospeši privredni razvoj u Srbiji.
“Ovde se , uz podršku GIZ-a, sprovodi projekat saradnje škole I fabrike u praksi kroz dualni system obrazovanja po nemačkom uzoru”, rekao je on I dodao da je ovaj sistem obrazovanja “osnova za dobru stručnu praksu” I da se ono sada primenjuje I u Srbiji.
“Dualno obrazovanje pomaže u start ap projektima, dovoljno je jedno malo preduzeće koje može da se razvija na ovaj način. Ali, bez ovakvog obrazovanja ne možete poći tim putem I zato mi I promovišemo ovakav tip obrazovanja u sve zemlje Evrope . Dualno obrazovanje omogućava I veliki privredni rast”, ukazao je Fuhtel.
U nacionalnoj ekonomiji mi to zovemo malim I srednjim preduzećima koja su osnova I za stabilnost I dalji privredni rast, dodao je on.
“Privreda je vrlo bitna u ovakvom projektu zato što se u preduzećima nalaze najmodernije mašine koje ne možete imati u ovakvim školskim radionicama. Svugde gde se prepozna da sama privreda treba da odgovori čime treba da se bave mladi ljudi, tu je mesto I za dualno obrazovanje na pravi način jer tako mladi ljudi mogu biti angažovani . A svugde gde imamo iskustvo da se mladi ljudi osećaju kao radnici tog preduzeća imamo I taj efekat da oni žele da što pre završe to obrazovanje koje su započeli”, rekao je državni sekretar.
“Zato apelujemo na roditelje da ne pripremaju decu za dalje obrazovanje na fakultetima I višim školama. U Evropi se jasno vidi trend da je potrebna stručna radna snaga I da su perspektive bolje u toj oblasti. Ja lično imam četvoro dece, dvoje je studiralo, dvoje je završilo stučnu školu I primećuje se da oni koji su izabrali taj praktičan put imajui veće plate”, rekao je Fuhtel I dodao da “upravo ovo dualno obrazovanje predstavlja srednjoročno rešenje za smanjenje nezaposlenosti mladih I Srbija može da iskoristi tu mogućnost”
On smatra I da obrazovanje treba da bude tako osmišljeno I koncipirano da svršeni učenici mogu da nadju posao bilo gde u Evropi a da diploma budu priznate svuda .
Obrazovanju u Srbiji se pridaje značaj kad učitelji i nastavnici traže veće plate i zato štrajkuju, a posle toga o tome niko ne razmišlja. Nikoga nije briga za mogućnost za zapošljavanje proizvedenih kadrova, svakako ih ima mnogo više nego što ima raspoloživih radnih mesta. A što se tiče fakultetskih diploma, to je posebna priča. Diplome se kupuju uveliko, svi to znamo, a prilikom zapošljavanja nema filtera koji će odvojiti kupljene diplome, već se vrlo često na bitnim mestima upošljavaju ovakvi kadrovi, naročito po političkoj liniji. Niko da se seti da analizira broj potrebnih kadrova u Srbiji i broj proizvedenih, pa da na osnovu toga organizuje i obrazovanje. Ovako imamo hiper produkciju visokoškolskih kadrova, a čije je znanje u najmanju ruku sumnjivo. Sa druge strane, posla za ovakve kadrove ima sve manje, naročito u privredi, industriji, ako je još ima. Karakteristično je i to da se sada u zapošljavanju ne traže stručni radnici, jer na strugarama u okolini Leskovca skoro da nema školovanih stolara. Sa druge strane, u Leskovcu pomenute strugare zapošljavaju priličan broj radnika, a u Leskovcu nema škole za obrazovanje stolara. Da li je to po zakonu? Šta se događa kada školovani gimnazijalac poseče prste na pomenutim strugarama? Da li je neko zbog toga odgovoran pred zakonom? Rade li inspekcije tim povodom, ili samo skupljaju harač od vlasnika privatnih firmi? Previše pitanja, a odgovori nikoga ne interesuju. Mrtvilo živo.