BALKANSKI MEDIJI U NEPRIJATELJSKOM OKRUŽENJU

(CENZOLOVKA(

Novinari na Zapadnom Balkanu rade u neprijateljskom okruženju koje direktno utieče na njihovu mogućnost da rade kritički, odnosno da nezavisno izvještavaju, što je neophodno za demokratsko društvo, a vlasti često tuže medije za klevetu kako bi ih ušutkale, navode iz organizacije Human Rights Watch (HRW).

rilikom istraživanja, HRW je ustanovio uzorak ponašanja u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji po kojem visokopozicionirani zvaničnici, uključujući crnogorskog premijera Milu Đukanovića i predsjednika RSMilorada Dodika, tuže novinare i medije za klevetu na građanskim sudovima.

Ove tužbe navode na to da su dio finansijskog kažnjavanja kritičkih medija, kao i da su mjera držanja novinara u sudu, a ne na njihovim poslovima, navode iz HRW-a.

“Ustanovili smo da visokopozicionirani zvaničnici, uključujući šefove država, koriste pravosudni sistem da napadaju medije koji su kritički nastrojeni prema njima, kao i novinare, tako što ih tuže za klevetu. Mediji i novinari koji su tuženi obično rade na osjetljivim temama kao što su korupcija, organiziovani kriminal ili ratni zločini. Obično potom bude riječ o dugim sudskim bitkama, s ogromnim troškovima kojima se dodatno slabe ionako osjetljivi mediji”, navode iz HRW.

Jedan glavni i odgovorni urednik iz Crne Gore kaže: ‘Oni (Vlada) nas pokušavaju udariti po novčanicima umjesto po glavama.

”To takođe ima širi negativni efekt izazivanja samocenzure među novinarima i svaka tužba ili sudska odluka signalizuje drugim novinarima šta mogu očekivati ukoliko budu istraživali moćne poslovne interese i političke elite”, kazala je za Lidija Gal, istražiteljka HRW-a za područja Balkana i Istočne Evrope.

Prijetnje smrću

Na 69 stranica izvještaja “Teška profesija: Napad na slobodu medija” dokumentira fizičke napade i prijetnje, uključujući one smrću, krivične prijave i prljave kampanje protiv novinara u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Srbiji te na Kosovu. Izvještaj je zasnovan na razgovorima s 86 novinara, od kojih je većina radila na osjetljivim temama poput ratnih zločina i korupcije.

Takođe su dokumentirani i slučajevi sajber napada na internetske portale medija koji se kritički odnose prema vladama. Nijedna od navedenih država ne provodi adekvatne istrage i krivične postupke protiv napadača na novinare, navode iz HRW-a.

Iz te organizacije za zaštitu ljudskih prava ističu kako vlasti država Zapadnog Balkana imaju obavezu da štite novinare i kreiraju sigurno okruženje gdje se slobodno može izvještavati bez miješanja vlasti.

“Ovo je naročito važno u osjetljivim dijelovima svijeta kao što je Zapadni Balkan sa svojom ne tako davnom historijom ispunjenom ratovima u kojima su vlasti koristile medije kao alatke propagande. Iako se dosta toga promijenilo, atmosfera rada medija u mnogim dijelovima ove regije ispunjena je opasnostima i nasiljem, a ne napredovanjem kao dijelom demokratskog razvoja”, dodaju.

Osjetljive teme i pogrdni nazivi

Gal podcrtava kako su kazne za prijetnje blage.

“Vlasti često umanjuju ozbiljnost prijetnji, među kojima se nalaze i prijetnje smrću, govoreći novinarima koji ih prijavljuju da to ‘i nije toliko velika stvar’. Naše istraživanje pokazuje da tužitelji često ne uzimaju u obzir činjenicu to da je novinar nečija meta zbog njegovog rada kao otežavajućeg, pa čak i relevantnog faktora u odlučivanju motiva napada ili određivanja kazni”, kazala je za Al Jazeeru.

“Naprimjer, dokumentovali smo slučaj kada tužioc nije uspio identifikovati direktnu prijetnju novinaru kao takvu, kazavši da je osoba koja je prijetila zapravo željela razjasniti neke stvari novinaru. Konačno, nekoliko slučajeva koji su stigli do suda rezultirali su blagim kaznama. Uzevši sve u obzir, ovaj slabi odgovor države šalje poruku nekažnjivosti i govori onima koji traže manje medijskih sloboda da su napadi i prijetnje novinarima uredu i da to ne nosi opipljivije posljedice”, pojasnila je Gal.

Novinari koji rade na osjetljivim temama mete su klevetničkih kampanja provladinih medija.

Novinarke su često mete uvredljivih priča u kojima se koristi seksualno eksplicitan rječnik, navode iz HRW-a. Tako je jedan provladin list za jednu novinarku napisao da je “prostitutka”.

EU mora forsirati pitanje slobode medija u pregovorima

Srbija, BiH, Crna Gora i Kosovo su u različitim etapama pregovora za članstvo u EU, a da bi postale članice, ove države moraju ispuniti određene kriterije u kojima se i nalaze i slobode izražavanja.

„Ukoliko je Europska unija ozbiljna kada je riječ o njenim kriterijima članstva, onda mora kao prioritet tražiti medijsku slobodu u svojim pregovorima sa BiH, Kosovom, Crnom Gorom i Srbijom. Ako ove države žele postati član EU, njihovi novinari ne smiju rizikovati svoje živote i reputacije jer rade svoj posao“, smatra Gal.

Dodaje kako EU „može i treba uraditi više“ kada je riječ o forsiranju pitanja slobode medija.

„To pitanje je dio kriterija za članstvo u EU i treba ga forsirati u pregovorima sa državama Zapadnog Balkana, postavivši stvari tako da medijske slobode budu kamen temeljac za dalja članstva. Unija također treba odigrati ključnu ulogu u ohrabrivanju zapadnobalkanskih vlada da njeguju klimu pogodnu za medijske slobode i tako osiguraju novinarima slobodan rad bez utjecaja. Ovo znači da je potrebno javno i jednoglasno osuditi sve napade i strašenja novinara i medijskih kuća na Zapadnom Balkanu i tražiti od nadležnih da provode detaljne i brze istrage.“

U danas objavljenom izvještaju se dodaje kako vlasti u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i na Kosovu trebaju poduzeti hitne korake kako bi stvorile sigurno radno okruženje za medije i okončati nekažnjavanje zločina prema novinarima.

“Države Zapadnog Balkana promoviraju svoje okretanje demokratiji već dvije decenije, ali iznude i napadi na novinare guše demokratiju. Evropska unija treba pritisnuti države Zapadnog Balkana da obustave pritiske i provode sudske postupke zbog zločina nad novinarima u sklopu procesa pregovora za pridruženje EU”, ističe Gal.

Prati
Obavesti me o
guest
0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare