LESKOVAC
U ovoj I prošloj godini sa kontejnera PWW nestalo je više od osamsto
točkića pa direktor ove kompnije u Leskovcu Srdjan Nisić poziva
gradjane kojima su potrebni ovi točkići da dodju I podignu ih
besplatno sa starih kontejnera u ovom preduzeću, piše leskovački nedeljnik
Nova N aša reč.
“ U 2014. mi smo kupili 490 točkića za kontejnere, u 2015. godini
316. Znači, za dve godine imamo 816 točkića koji su nestali sa
kontejnera”, kaže Nisić za Novu Našu reč I dodaje da je ova pojava
“posebno izražena u seoskim naseljima”,
“Određeni broj nesavesnih građana, umesto da kupi na pijaci za
900-1000 dinara, koliko košta jedan točkić za kolica ili ne znam koju
već namenu imaju, jednostavnije im je da skinu sa kontejnera. Mi
stalno to obnavljamo .Ovo je I apel gradjanima , ako već nekom
trebaju ti točkići, imamo stare u magacinu, slobodno mogu da dođu,
daćemo im besplatno, da ne ruže izgled i ne otežavaju posao
radnicima”, objašnjava Nisić.
Mi smo samo u jednom selu zamenili 100 točkića. U selu Vinarce, pre
mesec dana smo 100 zamenili. U narednom preiodu ćemo morati da
zamenimo nekih 600-700 točkića, kaže Nisić.
Cena jednog točkića za kontejner se, kaže, kreće oko 900 dinara a ,
prema prvim procenama, trošak za PWW ta ove namene je 540.000 dinara
koji je, kaže “neplaniran i totalno suvišan”. Ne radi se samo o
materijalnom trošku, skidanje točkića otežava posao radnicima, jer ne
mogu da manipulišu i doguraju kontejner do kamiona, dodaje Nisić.
Pitamo da li su kontejnere, koji su polomljeni, oštetili građani ili
su polomljeni prilikom manipulacije ?
“ Kontejner u delu poklopca najviše oštećuje naš kamion. Mi imamo te
probleme sa vozilima, ako dodje do male promene u hidrauličnom sistemu
ili da radnik ne postavi pravilno kontejner na mehanizam za podizanje
kontejnera, oni se iskrive. Zbog toga smo zamenili nekih 465
kontejnera i ovi novi imaju plastične poklopce, za razliku od ranije
kad su imali polukružne, metalne. Na plastičnim ne može da dođe do
takvog oštećenja, i da nije mehanizam u redu, sam poklopac se pomera,
ne povlači ga mehanizam i onda se na taj način izbegava problem
iskrivljenja poklopca kontejnera. Na žalost, deo oštećenja kontejnera
se dešava, jer su oni većim delom postavljeni na javnim površinama ili
na kolovozu. Tu imamo nemarnost kod vozača i učesnika u saobraćaju, pa
smo sada sa gradom i Direkcijom za izgradnju uredili ulicu 28. marta
i napravili smo niše za kontejnere. To ćemo raditi i u Garetovom
naselju, Strahinjića Bana I u svim onim ulicama koje se presvlače
kolovozom, a dozvoljava prostor da se uvuku kontejneri sa kolovoza I
budu postavljeni na delu trotoara”, kaže Nisić I najavljuje da će u
ovome učestvovati I PWW finansijskom podrškom jer je , dodaje “ i u
našem interesu da taj problem rešimo, zajedno sa gradom”.
Pitamo kakva su zapažanja , koliko su građani ažurni u odlaganju smeća
budući da ima dosta smeća i pored kontejnera, čak i kad su kontejneri
poluprazni.
“ Većina korisnika, devedeset posto njih, na korektan način odlaže
komunalni otpad. Imamo jedan deo građana koji se u tom delu ne ponaša
primerno i za to ne vidim nikakav razlog. Naše ekipe na terenu imaju
strogi nalog da sve očiste kod građana, bez obzira da li su u pitanjuu
jedna , dve ili tri kante, sve moraju da odnesu. Ne vidim razloga
zašto neko ne bi, kad prođe kamion ubacio to smeće, nego ga kasnije
nosio pored kontejnera i tamo odlagao. Svi građani imaju mogućnost da
zamole vozača da sačeka i da se sve to ukloni”, objašnjava Nisić.
Kaže I da je PWW postavio više od 100 kaveza za odlaganje pet ambalaže
ali da su oni, na žalost, otvorenog tipa.
“Posebno po stambenim naseljima, gde je kolektivni smeštaj, građani tu
uredno odlažu pet ambalažu. Međutim, postoje niz Roma koji se bave
sakupljačkom delatnošću, oni to uvek pre nas pokupe, tako da mi nemamo
neke koristi od toga, ali veći deo građana u tom delu vrlo odgovorno
selektuju ambalažni otpad. Mi smo čak i ušli u 5000 domaćinstav gde
smo podelili džakove za odlaganje peta, papira, imamo posebno vozilo i
posebne ture i radnike koji idu po nedeljnom rasporedu do domećinstava
i sakupljaju taj ambalažni otpad”, objašnjava Nisić.
Džakovi se dele u gradu a na pitanje da li planiraju da ih
distribuiraju I po selima, Nisić Objašnjava da je u pitanju pilot
projekat.
“ Pokrenuli smo ga ove godine i još nismo stabilizovali na određei
broj korisnika. Ići ćemo na to da ceo grad obuhvatimo takvim načinom
razvrstavanja otpada, a kasnije ćemo to širiti po obodima grada,
Ančiki, Bobište, a posle i po selima. Sa selima smo i organizovali
jednu finu akciju preko Poljoprivredne stručne službe, za ambalažni
otpad od pesticide: Vršili smo prikupljanje tog otpada, nastavljamo i
ove godine”
JAVNA HIGIJENA
Ono što primećujemo je da se veoma često lome postavljene kante u
gradu, čak i one betonske. Kakva je situacija sa tim, pitamo?
“Mi ne upravljamo u javnom higijenom u tom delu, niti imamo obavezu da
održavamo ulične korpe. Time se bave kolege iz „Komunalca“, objašnjava
Nisić.
AMBALAŽA OD PESTICIDA
Tri nedelje ranije je najavljivano meštanima nekoliko sela da će
odredjenog dana ispred mesne zajednice biti sakupljanje opasnog
otpada. Naše ekipe to sakupe I voze na dalje zbrinjavanje. Čitava ova
akcija se radi u saradnji sa mesnim zajednicama. Planira se da se
ovakve akcije nastave I u 2016. godini.
Posebno se dogovara sa poljoprivrednim kombinatima, ako ih ima, i
tim velikim poljoprivrednim gazdinstvima.
Ovaj opasni ambalažni otpad se zatim vozi u CSF Šabac koji ima
dozvolu za tretman tog otpada. Čitava ova usluga je besplatna za
korisnike.
RAZVRSTAVANJE OTPADA
Podela kesa za razvrstavanje otpada u domaćinstvima počela je u maju.
Do danas je obuhvaćeno 7300 domaćinstava, što čini 33% urbanog dela
grada. Sela još nismo počeli da radimo. Veliki je odziv, ljudi nas
zovu iz drugog dela grada. Trenutni problem koji imamo je kamion malog
kapaciteta, uskoro planiramo da pređemo na veći kamion. Imamo obučeno
osoblje, studente ekoloških smerova sa Tehnološkog fakulteta i Visoke
strukovne škole za tekstil koji su koda nas na praksi i koji rade
edukaciju od vrata do vrata. I to se pokazalo fantastičnim. Nemamo
primedbi, bilo je da jednostavno ljudi ne žele da se uključe bez
obzira što to stoji u gradskoj odluci o održavanju čistoće. Nismo
hteli da na taj način prisiljavamo, bolje da ih motivišemo na lep
način, jer, u nekim ulicama nije bilo odziva uopšte. Mi smo nastavili
da delimo kese i onda su ljudi počeli da se uključuju. Kažu „čekajte,
pa ljudi non-stop donose, hajde da se i mi uključimo“. Imamo najveći
problem u stambenim zgradama, ja to razumem, a to je da ljudi nemaju
mesta, iako imaju terase sve je to puno, nemaju gde da to rade. I
stambene zgrade su nam za sada problematične, ali domaćinstva rade
maksimalno, kaže Nisić.