Zaštitnik građana – Žene i dalje retko na mestima gde se odlučuje

NIS

Koliko su žene i muškarci zaista ravnopravni u odlučivanju, kakav je procenat žena odbornica, predsednica jedinica lokalnih samouprava – bila su predmet istraživanja koje je prošle godine sproveo Zaštitnik građana. Rezultati istraživanja i preporuke za unapređenje institucionalnog okvira i praksi 

 

Po poi nacionalnom nivou objedinjeni su u Posebnom izveštaju Zaštitnika građana pod nazivom „ Zastupljenost žena na mestima odlučivanja i pozicija i aktivnosti lokalnih mehanizama za rodnu ravnopravnost u jedinicama lokalne samouprave u Srbiji“. Ova dokument je  danas u Gradskoj kući u Nišu predstavljen predstavnicima lokalnih samouprava koje su učestvovale u istraživanju.

“Rezultati o zast km upljenosti žena na lokalnom nivou za nas su, na žalost, iznenađujući. Pokazalo se da je zastupljenost žena na nivoima odlučivanja manja od naših očekivanja”, komentariše Nataša Jović,pomoćnica generalnog sekretara u stručnoj službi Zaštitnika građana prava deteta, rodnu ravnopravnoat i zaštitu socijalnih i kulturnih prava.

Jednaka prava žena i muškaraca, garantovana Ustavom i zakonskim aktima, ne znače i jednak položaj u društvu, pozicije na poslu u javnom sektoru, posebno na mestima gde se odlučuje. Žene su i dalje retko na visoko rangiranim i plaćenim poslovima, i što je rang i položaj viši, sva je manji broj žena, odnosno što je  nivo izvršilačkih poslova  niži , broj žena u odnosu na muškarce je veći.

Udeo od 30 odsto žene ostvaruju samo na mestima gde je to zakonom izričito propisano, a to su samo skupštine opština i gradova, kao i republički parlament. Iz kancelarije zaštitnika građana predlažu da se kvote za zastupljenost žena uvedu za različite nivoe vlasti u lokalnim samoupravama.

“Pored neophodnosti propisivanja obaveznih kvota o zastupljenosti žena na lokalnom nivou, potrebno je i podizanje svesti javnosti o važnosti učestvovanja žena u odlučivanju. Potrebno nam je da prilikom sagledavanja problema o kojima se odlučuje imamo i mušku i žensku percepciju”, smatra Nataša Jović.

Žene su predsednice opština samo u  14, 4 odsto jedinica lokalnih samouprava , a muškarci u skoro 86 odsto. U jedinicama lokalnih samouprava ima 36.469 odbornika a 17.672 odbornice. Sedam je žena sa invaliditetom , što je svega 0,04 posto i samo su dve Romkinje, što je 0,01 odsto – dovoljno rečito govore rezultati istraživanja u 143 jedinica lokalnih samouprava ( od postojećih 145), koje je sproveo Zaštitnik građana tokom 2017. godine uz podršku Misije OEBS u Srbiji.

 „Posebno je alarmantno odsustvo učešća žena u odlučivanju u lokalnim sredinama. Tako su žene predsednice saveta mesnih zajednica u nepunih pet odsto slučajeva. Učečće žena sa invaliditetom i romkinja još je manje, pa su samo dve žene sa invaliditetom na pozicijama imenovanih i postavljenih lica, dok Romkinja na ovim mestima nema“ rekla je Nataša jović.

Kako kaže Nataša Jović ovi podaci ukazuju na nedostatak rodnih politika i nedovoljne funkcionalnosti mehanizma za rodnu ravnopravnost.

 Višnja Pećanović, konsultant rekla je da su mehsnizmi nastali još 2003. godine kao neka ideja a institucinalizovana je Zakonom o ravropravnosti polova. 2009. godine.

„ Ideja nije zaživela u punoj meri , prvenstveno zbog toga što je to jedna novina. Odeljenje za društvene delatnosti postoji oduvek i ljudi koji u njemu rade znaju šta treba da rade. Ovo je nov sistem i zakonski nije dovoljno definisano kako on treba da izgleda. I to je prepreka. Nema dovoljno kompetencije, znanja a nema ni podataka. Različite međunarodne i nacionalne institucije , kakav je Zaštitnik građana , skreću pažnju  na to šta je potrebno uraditi da bi ti mehanizmi zaživeli u praksi.

„Postoji novi okvir i mogućnost da se kroz rodno odgovorno budžetiranje , koje su obavezne da uvedu sve lokalne samouprave do 2020 godine.  Važno je da se ti kapaciteti , znanje, informacije, veštine, procedure , unaprede da bi ta ideja u sistemu počela da funkcioniše u praksi“ , rekla je konsulatkinja Zaštitnika građana Višnja Pećanov

Istraživanje je pokazalo da postoji puno prepreka da bi sistem profunkcionisao, i da u Srbiji  još uvek pl čemu konema  rodnu  ravnopravnosti, a s druge strane postoje politike koje nisu u dovoljnoj meri prilagođene potrebama ljudi.

 

 

 

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare