Vranjanci u najvećem broju kažu da nisu dovoljno informisani o radu lokalne samouprave i ne učestvuju u pripremi plana razvoja grada i budžeta

VRANJE

Najveći broj Vranjanaca kaže da nisu dovoljno informisani o radu lokalne samouprave i da ne učestvuju u pripremi plana razvoja grada i budžeta.

Na pitanje u anketi koja je, po principu direktnih kontakata sprovedena u Vranju kao i u svim lokalnim samoupravama Pčinjskog i Jablaničkog okruga, da li smatraju da su dovoljno informisani o radu lokalne samouprave 73 posto anketiranih u ovom gradu je odgovorilao sa NE .

Sednice lokalnog parlamenta prati oko 20 posto anketiranih dok 80 posto to ne čini.

Što se tiče načina informisanja o radu lokalne samouprave preovlađuje praćenje internet medija, gotovo 2/3 anketiranih , te razgovori sa prijateljima, poznanicima i kolegama na poslu .

Manji procenat prati lokalne štampane medije, ili sajt lokalne samouprave i TV prenose sednice parlamenta.

Građani najčešće prate aktivnosti rada lokalnog parlamenta u oblasti sporta, javnog informisanja, obrazovanja, zdravstva (primarna zdravstvena zaštita), prostornog planiranja, uređivanje gradskih površina, zaštita životne okoline, putne infrastrukture…

Na pitanje – iz kojih od navedenih oblasti su postignuti najbolji rezultati u radu vaše opštine/grada i šta bi izdvojili kao primer dobre prakse više od 36 posto smatra da ni u jednoj oblasti nisu postignuti rezultati.

Malo iznad 10 posto anketiranih je sport navelo kao primer, a sporadično se pojavljuju odgovori kao što je prostorno planiranje, uređivanje gradskih površina, zaštita životne okoline, zaštita od elementarnih nepogoda i dečija zaštita.

Građani su naveli i institucije za koje misle da su uspešne i rade u skladu sa zakonom. Najveće poverenje imaju u biblioteku (43%), osnovne škole (33%), dok je manje od 10 posto odgovorilo sa  „nijedna“.

Što se javnih i javno-komunalna preduzeća tiče, preko 50% Vranjanaca misli da JKP za komunalne delatnosti  radi uspešno i u skladu sa zakonom, njih 22% odabralo je u anketi opciju „nijedna“.

Na pitanje: Da li ste upoznati sa načinom izrade plana razvoja grada 13 posto je odgovorilo sa „DA“, dok je 87 posto odgovorilo sa „NE“.

Na pitanje da li imate predlog za izmenu ili dopunu načina izrade plana razvoja u vašem gradu, opciju „nemam predlog“ odabalo je 40 posto anketiranih.

Da treba uključiti stručne ljude misli njih 20 posto.

Da li imaju predlog za izmenu ili dopunu načina usvajanja plana razvoja u vašoj gradu 46 posto odgovara da „nema predlog“.

Dvadeset posto je za veću transparentnost i više uključivanja građana svih strukura, više od 16 posto anketiranih za to da se građani i njihova udruženja uključe  u celokupni proces načina usvajanja plana razvoja sa predlozima za celovito unapređenje  stanja u gradu.

Sa druge strane, niko od anketiranih Vranjanaca nije učestvovao ni na koji način u izradi plana razvoja u gradu na nivou MZ kroz davanje predloga o prioritetnim aktivnostima.

Najviše nedostataka i problema u radu Vranja kao jedinice lokalne samouprave anketirani građani prepoznaju u kvalitetu i organizaciji  zdravstvene zaštite; načinu usvajanja i trošenja sredstava iz gradskog budžeta; uređivanje, održavanje i korišćenje parkova, zelenih, rekreacionih i drugih javnih površina – uređivanje javnog prostora; rekonstrukcija i održavanje, lokalnih puteva i ulica u naselja; stepen  javnog informisanja od lokalnog značaja; kvalitet ponude kulturnog sadržaja; način donošenja i realizacije  planova razvoja grada; kvalitet  obrazovanja, te Kvalitet i organizacija  zdravstvene zaštite.

Polovina anketiranih nije upoznata sa načinom usvajanja budžeta grada, dok je za nešto više od šesnaest posto ili nerazumljiv ili u većoj meri razumljiv.

Ocenjujući da li je način usvajanja budžeta grada dovoljno otvoren za javnost, 45% smatra da nisu upoznati sa načinom usvajanja budžeta grada, dok 25% misli da je u manjoj meri otvoren.

Što se tiče kriterijumima prema kojim lokalna vlast troši sredstva iz lokalnog budžeta trećina misli da se sredstva troše po partijskom kriterijumu, a skoro isto toliko da se radi o sopstvenim kriterijumima, odnosno za ličnu korist ljudi koji su na vlasti.

Kao koruptivne radnje najveći broj anketiranih Vranjanaca smatra sukob interesa, zatim davanje novca – državnim službenicima I funkcionerima, činjenje protiv usluga državnim službenicima, političkim stankama, ili funkcionerima, korišćenje  poznanstva u institucijama i završavanje administrativnih i drugih poslova pred organima vlasti, kao i davanje poklona službenicima .

Pod pojmom korupcija Vranjanci podrazumevaju u najvećoj meri kupovanje privilegija, koriščenje javne funkcije radi lične koristi i dobiti, davanje i uzimanje para, potplaćivanje za usluge        i davanje poklona.

Na pitanje koju od pojava treba prvo otkloniti da bi se sprečila ili smanjila korupcija najveći broj ispitanika odgovara treba poštovati zakon, zatim smatraju da je potrebna veća kontrola u oblastima gde ima najviše korupcije u  školstvu, zdravstvu, pravosuđu i da ljudi ne nude novac za usluge.

Čak 72% anketiranih građana smatra da nema dovoljno informacija o načinima i situacijama koje dovode do korupcije i načinima na koje se ona sprečava.

Građani su u anketi izneli svoje mišljenje u kojoj oblastiima najviše korupcije (ocene od 1 do 5, od kojih 1 označava da ima najmanje, a 5 najviše korupcije). Anketirani građani smatraju da korupcije ima najviše prilikom zapošljavanja, u politici i zdravstvu.

Na pitanje u kojoj meri institucije najviše doprinose u borbi protiv korupcije (ocenite od 1 do 5, od kojih 1 označava da je doprinos najmanji, a 5 najviše korupcije) 23% anketiranih su najveću ocenu dali Agenciji za borbu protiv korupcije i medijima. Interesantno je da je ocenu 1 Agenciji za borbu protiv korupcije  dalo 29% ispitanih, a medijima 25%.

Jedinicu su dobili i sudovi (56%), tužilaštvo (46%) i policija (30%).

Od građana je zatraženo i da zaokruže koje od navedenih mera bi bile najuspešnije u prevenciji i smanjenju korupcije u okviru lokalne samouprave. Najviše odgovora dobile su opcije građanski nadzor i kontrola planiranja i realizacije lokalnog budžeta i uključivanja javnosti u proces planiranja i nadzora nad trošenjem lokalnog budžeta, zatim jačanje mehanizama građanskog nadzora i kontrole budžetskog procesa, redovno informisanje javnosti o detaljima tendera i javnih nabavki, te izveštavanja javnosti o realizaciji lokalnog budžeta.

Na pitanje da li smatrate da lokalna samouprava treba da menja nešto u svom radu i u kom pravcu nije bilo nekog u procentima značajnijeg odgovora. Najveći broj anketiranih, više od 16 posto, misli da treba da se radi po zakonu i samim tim da se tako i donose odluke, 13 posto da treba smeniti ljude koji vode lokalnu samoupravu, 10 posto da sve treba menjati, dok se po nešto više od šest posto odgovora odnosilo na to da je potrebno više informisati građane putem kratkih saopštenja i flajerima o radu lokalne samouprave, te smanjiti korupciju.

Ova anketa je deo projekta  “Skener korupcije na jugu Srbije” koji realizuju Regionalna informativna agencija JUGpress i NVO Centar za demokratiju i razvoj juga Srbije , uz podršku ambasade SAD.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare