U Zapadnoj Evropi poraslo nepoverenje prema vakcini protiv korone

BRISEL

U nekoliko vodećih zapadnoevropskih zemalja proteklih meseci je značajno opala spremnost stanovništva da se vakciniše protiv korona virusa, pokazuje istraživanje koje je u sedam zemalja sprovedeno u aprilu i junu ove godine.

Studija, koju su u saradnji sa drugim evropskim visokoškolskim ustanovama sproveli naučnici Unverziteta u Hamburgu, obhvatila je po 7.000 građana u Nemačkoj, Portugalu, Francuskoj, Italiji, Velikoj Britaniji, Holandiji i Danskoj, preneo je dnevnik Zidojče cajtung.  

Dok je aprilu još 74% ispitanih građana bilo spremno da se vakciniše protiv COVID-19, u junu je taj postotak iznosio svega 68%. U Nemačkoj je broj pristalica vakcinacije u protekla tri meseca pao sa 70 na 61%.

Posebno malu podršku izrazili su stanovnici Bavarske, gde je svega 52% spremno da primi neku novu vakcinu. Kada je reč o regionalnim razlikama, u Nemačkoj su stanovnici severnog dela zemlje pokazali najveću otvorenost prema vakcinaciji, njih 67%.

Stručnjak sa hamburškog univerziteta i član vladinog stučnog saveta za zdravstvo Jonas Šrajeg kaže da je studija ipak pokazala da je mali broj onih koji u potpunosti odbijaju vakcinaciju, i dodaje da “ti ljudi nisu problem”.

Prema njegovim rečima, jedan značajan udeo onih koji se trenutno ne bi vakcinisali ili su neodlučni, kao razlog su naveli strah od nuspojava ili nejasnoće u pogledu bezbednosti vakcine.

“To znači da bi spremnost na vakcinaciju mogla da bude značajno uvećana kada bi tim osobama, tansparentnoću prilikom testiranja i certifikacije vakcina, kao i javnim informativnim kampanjama mogli da pružimo veću sigurnost”, rekao je Šrajeg.

Šrajeg je zato preporučio da politika i nauka već sada počnu sa takvim kampanjama, pošto je za građane “veoma teško da se detaljno informišu o bezbednosti i sporednim pojavama vakcina.

On je ocenio da bi bilo posebno važno da se u to uveri ženski deo populacije, koji je “bez obzira na starosnu grupu” pokazao veću nesigurnost u pogledu odluke o vakcinaciji.

Ono što manje iznenađuje, to je da su u svih sedam zemalja na vakcinaciju spremni oni koji žive u istom domaćinstvu sa starijim osobama, hroničnim bolesnicima, ili osobama sa invaliditetom – dakle sa ljudima kojima preti veći rizik da obole od težih oblika COVID-19.  

Na osnovu svojih saznanja, Šrajeg upozorava da ne treba zamišljati da će pandemija prestati onog trenutka kada se otkrije vakcina. “Čak i ako uspemo da razvijemo veoma efikasnu vakcinu, to ne znači da ćemo brzo dobiti imunitet krda”, kaže naučnik.

On je dodao  i da bi, slično vakcini za sezonski grip, i vakcina protiv korona virusa kod starijih kategorija populacije mogla da bude manje efikasna.

Postoje, međutim, i trendovi koji ulivaju nadu.

Univerzitetska klinika u nemačkom gradu Tibingenu upravo je svedok navale dobrovoljaca koji žele da učestvuju u kliničkim ispitivanjima vakcine koju je razvila fima Kjurvak. Javilo se 4.000 ljudi, kaže voditelj studije Peter Kremsner.

“U tako smo komotnom položaju kao ni kod jedne kliničke studije do sada. Obično smo morali da se tučemo za dobrovoljce”, rekao je Kremsner.

Hamburški naučnici u svojoj su studiji postavili i pitanje ko bi ubuduće trebalo da odlučuje o tome ko će prvi dobiti vakcinu protiv korone. I u Nemačkoj, i u preostalih šest zemalja najviše se ljudi saglasilo sa sledećim odgovorom –  o tome treba da odlučuju lekari i bolnice.

Izvor: EURACTIV.rs

Foto: Pixabay.com

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare