U Vranju uskoro budžetski portal, gradjani će moći dnevno da kontrolišu trošenje budžeta

VRANJE

U Vranju uskoro budžetski portal, gradjani će moći dnevno da kontrolišu trošenje budžeta, najavljeno ne u ovom gradu tokom razgovora o tome da li gradjani znaju kako se priprema i troši budžet tog grada i da li učestvuju u tim procesima.

Član Gradskog veća zadužen za finansije Bojan Kostić kaže da je uključivanje javnosti u budžetski proces dugotrajni proces.

„Građani nisu najzainteresovaniji za učešće u radu svoje lokalne samouprave, a mi kao Grad Vranje imamo tradiciju organizovanja javnih rasprava na tu temu od 2013., 2014. godine”, rekao je Kostić.

On je dodao da je grad Vranje dobijalo i nagrade Stalne konferencije gradova i opština za aktivnosti u uključivanju građana u budžetski proces.

“Imali smo na tom putu i udruženja sa kojima smo to radili kao što je BIRN, EU PROGRES… Sami građani najviše vole one rasprave gde mogu da dođu i da raspravljaju o komunalnim problemima koji se tiču njih”, pbjašnjava.

Po njegovim rečima gradjane interesuje i “status krupnih kapitalnih investivcija, žele da znaju u kojoj fazi su radovi, da li se i zašto kasni sa radovima, kada će sve biti stavljeno u upotrebu… Za neke druge stvari vezane za trošenje novca iz budžeta gotovo da nema interesovanja”.

Objašnjenja građana zbog čega ne žele da učestvuju u kreiranju budžeta je, kaže Kostić, zato što smatraju da njihova inicijativa neće dovesti željenog rezultata.

“Mi uvek saslušamo njihove predloge, ali kada sve njihove želje stavite na papir i preračunate koliko to košta, to bude otprilike 3-4 puta veći iznos od lokalnog budžeta. Tu se sudarimo sa realnošću, a otprilike 70-80% budžeta čine rashodi za finansiranje sistema lokalne samouprave, odnosno za finansiranje predškolskog obrazovanja, za nadležnosti koje po zakonu imamo za osnovne i srednje škole, zarade zaposlenih, javna rasveta… Znači da vam ostaje tih 20-30%, a ako je 30% to je sjajno, za finansiranje svih onih namena koje građane konkretno interesuje, ako što je finansiranje unapređenja životne sredine, ulice, za medije, kulturu…”, objasnio je Kostić.

On smatra da “građani pritom nemaju neke neralne želje, jer, recimo nekima treba asfaltiran put, unapređenje komunalne strukture…”

“Recimo, kod nas je veoma teško povezati neka sela vodovodnom mrežom, jer je to investicija od oko 440 miliona dinara, a to su sredstva koja Grad Vranje ima za celokupnu komunalnu izgradnju u jednoj godini. Zato ne možemo građanima na javnoj raspravi odmah da kažemo da će nešto da se uradi, jer moramo da kontaktiramo nadležna ministarstva i vidimo koliko oni mogu da pomognu, koliko mi možemo da izdvojimo… “, objašnjava Kostić.

Generalno, mi smo narod koji nema strpljenja. Mi hoćemo da se sve odmah završi, a ako čuju da nešto možeda se završi za 4-5 godina izgube interesovanje u više ne dolaze da učestvuju u radu lokalne samouprave.“

Grad Vranje u saradnji sa USAID-om razvija gradski portal na kome će građani moći da sami uređuju budžet, kao i da predlažu šta treba uraditi i na prihodovnoj i na rashodovnoj strani. Kostić smatra da će ovaj sajt značajno unaprediti transparentnost lokalne samouprave, jer će građani na jednom mestu moći odmah da imaju informaciju o stanju u budžetu na mesečnom nivou.

„Mi smo napravili jedan budžetski simulator gde će u okviru svake oblasti, bilo da je to urbanizam, sport, kultura, infrastruktura, moći da se daju predlozi za finansiranje i da se predlog automatski valorizuje kroz obračun suficita i deficita. Hteli smo da građani imaju mogućnost i da određuju lokalnu poresku politiku, da kažu šta bi uvećali ili umanjili od poreskih opterećenja, kako bi bolje shvatili funkcionisanje budžeta. Na kraju bi oni i dobijali inormaciju šta je bilo sa njihovim predlozima, jesu li uključeni u lokalni budžet. Ovakav budžetski simulator trenutno ne postoji nigde u Srbiji, nego samo u nekim razvijenijim zemljama. Očekujem da uskoro bude sve gotovo i da će profunkcionisati u 2021. godini. Ono što je još jedna od prednosti je što ćemo moći da saznamo šta traže određene grupacije ljudi, odnosno šta traže stariji, a šta mlađi, zaposleni, nezaposleni…“

Predstavnici lokalne samouprave u Vranju su imali inicijalnu radionicu sa srednješkolcima i najpre ih uveli u osnove budžeta. Kostić kaže da je razgovarano o pravnim osnovama, o načinu funkcionisanja sistema, kreiranja budžeta, trošenja i punjenja…

„Ja sam bio oduševljen nivoom informacija koje oni imaju i pitanjima koje su nam postavljali. Morali smo da dajemo argumentoavne odgovore, jer njihova pitanja ruše sve one tabue vezane za funkcionisanje javnih preduzeća. Jedno od pitanja je bilo zašto lokalna samouprava ne napravi neko javno preduzeće koje će biti profitabilno i ne nužno vezano za komunalne infrastrukture i dali primer da to bude preduzeće koje će se baviti informacionim tehnologijama. Tu bi se uposlili programeri koji bi izrađivali programe vezane za javnu upravu, kao što već postoji u Danskoj ili Nemačkoj.“

Problem za javnu raspravu u 2020. godini stvara i korona. Ranijih godina je bilo javnih rasprava sa predstavnicima mesnih zajednica, gde je bilo 60-70 ljudi prisutnih.

„Bilo je i javnih rasprava o Statutu grada, javnih rasprava o urbanističkim planovima, planskim dokumentima, gde šta može da se gradi“ kaže Kostić.

„Imamo određeno interesovanje ljudi, prosečno na javnim raspravama o budžetu imamo 50-ak ljudi. Pokušali smo da imamo i posebne javne rasprave sa fokusnim grupama, odnosno rasprave sa predstavnicima maesnih zajednica, zatim posebno sa udruženjima građana, sa privrednicima… Svi oni imaju neke svoje zahteve, svoje viđenje… Mislim da je to i bolji pristup, nega sve pustimo odjednom, da dođe 200-300 ljudi, jer se onda pokrene 20 tema… Obiman posao je spremanje budžeta, a uvek nedostaje vremena. Obično lokalne samouprave čekaju uputstvo Ministarstvo finansija koje dođe u oktobru ili novembru i ostane jako malo vremena za pripreme. Ove godine je to uputstvo došlo 5. jula, tako da smo imali dosta prostora za pripreme budžeta.“

Kao najjednostavniji način za konekciju građana i lokalne samouprave Kostić vidi mesne zajednice.

„Građani treba da odu u svoju mesnu zajednicu i da tamo iznesu svoj predlog, problem, da zastupaju neku grupu ljudi, kako bi se ti predlozi preneli dalje do lokalnih struktura. Ukoliko ne budu zadovoljni takvim načinom, onda mogu da dođu i traže prijem kod bilo kog gradskog većnika, pa na, kraju, kod gradonačelnika ukoliko ne dobiju zadovoljavajući odgovor na nižim instancama.“

Nemanja Lazarević iz Srpske desnice takođe misli da je način pripremanja budžeta u Vranju dobar.

„Moram da pohvalim i razgovor sa srednješkolcima, jer se pokazuje da svet ostaje na mlađima. Svi mahom gledaju gde će da utroše sredstva iz budžeta, a mladi su se potrudili da nađu priliv za budžet. S druge strane, u ovom budžetskom simulatoru je sve lepo prikazano, čitko je, jasno, nije zbunjujuće. Mislim da i neko ko je laik može brzo da ukapira kontekst svega, da shvati koliko stavki ima jedan budžet i koliko je teško izdvojiti novac za određene investicije, jer u suštini imate jedva 20-ak procenata za neka ulaganja. Platforma će da ti dobre parametre u šta građani Vranja žele da se uloži novac, šta je to što oni misle da treba da bude izgrađeno, urađeno ili rekonstruisano.“

Lazarević misli i da je građane jako teško ubediti da treba da svoje predloge iznosu javno.

„Građani nemaju strpljenja, oni žele da se sve završi odmah. Jednostavno, ne žele da shvate da postoje neke zakonske odredbe, zakonski rokovi… Generalno ljudi žele da pričaju o nečemu što ne znaju, a ne žele da se informišu kako ta stvar u stvar funkcioniše.“

Ova debata, koja je deo projekta  “Skener korupcije na jugu Srbije” koji realizuju Regionalna informativna agencija JUGpress i NVO Centar za demokratiju i razvoj juga Srbije , uz podršku ambasade SAD, održana je uz strogo poštovanje svih epidemioloških mera koje su u Vranju još rigoroznije zbog situacij sa koronom u tom gradu.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare