LESKOVAC
U čak 55% slučajeva javnih poziva, koliko je oglašeno od 1. jula prošle godine na Portalu javnih nabavki, stigla je samo po jedna prijava.
Od tog datuma je stupio na snagu novi zakon a raspisano je 9.655 javnih poziva i pokrenuto gotovo 11.000 postupaka elektronskih nabavki. Zaključeno je 11.400 ugovora, ali je i 3.420 postupaka obustavljeno.
U 70% obustavljenih javnih nabavki navodi se da nije bilo ponudjača, što se tumaći kao nedovoljna zainteresovanost u velikoj meri zbog niskog stepena poverenja u sistem, ali i nedostatka znanja.
Vrednost nabavki u Srbiji svake godine raste i u 2019. premašila je 440 milijardi dinara, ali izazov predstavlja činjenica da je prosečan broj ponuđača za poslednjih 15 godina pao sa 8,5 na samo 2,5 dok je, prema analizi Udruženja ‘’Ponudjači Srbije’’, u čak 55% slučajeva stigla samo jedna ponuda.
Ana Ilić, direktorka NALED-A za dobru upravu, ističe da se 90% nabavki sprovodi po kriterijumu najniže ponuđene cene, odnosno kupuju se najjeftiniji proizvodi i usluge, a samo 10% primenom kriterijuma ekonomski najpovoljnije ponude. Po Indeksu percepcije korupcije Srbija je u 2020. godini rangirana kao 94. od 180 zemalja sa 38 od 100 poena što ukazuje da bi naša zemlja morala da se pozabavi izazovom korupcije i nepravilnosti u nabavkama, kako bi vratila poverenje privrede.
Prema njenim rečima, učešće većeg broja ponuđača utiče na formiranje povoljnijih cena za odgovarajući kvalitet, što državi pruža mogućnost da bolje raspolaže novcem poreskih obveznika i to je posebno važno u saniranju posledica izazvanih kovidom-19. Takođe, nisu zanemarljivi pozitivni efekti koji se mogu ostvariti na zaštitu životne sredine i socijalnu inkluziju kroz pažljivo definisanje kriterijuma za ocenu ponuda.
Ilić navodi da je cilj države da do 2023. godine, kriterijum ekonomski najpovoljnije ponude bude zastupljen bar u 30% postupaka, a da prosečan broj ponuđača poraste na 3,5“ po javnoj nabavci.