Tindal : Kad EU sidje u opštine i gradove

 


LESKOVAC

Programi Evropski Progres, EU Progres i aktuelni EU PRO pravis u primer kako  se evrsopki put Srbije praktično reflektuje na opštine i gradove kroz realizaciju različitioh projekata koji omogućavaju bolji život gradjana i gradjanki.

Menadžer EU PRO programa , kao i predhodna dva, Grem Tindal, kaže u intervjuu za Regionalnu informativnu agenciju JUGpress da bi, kroz proces pristupanja EU, građani morali da budu na prvom mestu.

JUGpress: – Ovo je treći program o kome mi razgovaramo. Skoro smo na samom početku, mada su već završeni neki konkursi i odobrena su neka značajna sredstva. Koje su najznačajnije karakteristike novog EU PRO programa?

Grem Tindal: – Vi ste veoma dobro upoznati sa prethodnim programom koji smo sprovodili i ovo je na neki način nastavak razvojne podrške Srbiji. Ako pogledate na EU PROGRES i način na koji smo ga sprovodili, možete da vidite da u EU PRO mi primenjujemo neke već dobro oprobane metode koje su dale rezultate, a one se prvenstveno odnose na to da mi dajemo vlasništvo lokalnim samoupravama nad projektima, da insistiramo na dobrom upravljanju tim projektima, i da, takođe, podstičemo i to da civilno društvo učestvuje u sprovođenju projekata. Ono što je isto velika razlika u odnosnu na EU PROGRES i raniji program jeste što su do tada to bili zajednički finansirani programi od strane EU i Vlade
Švajcarske, a sada ti programi postoje kao dva zasebna programa, EU PRO koji finansira isključivo Evropska unija i SVIS PRO, koji finansira vlada Švajcarske. I pored toga što su donatori razdvojeni,  ostaje jedan snažan momenat komplementarnosti između tih programa, prvenstveno se to odnosi na komponentu dobrog upravljanja. I samo bih još voleo da kažem da ova dva programa, iako odvojena, nastavljaju u tom komplementarnom momentu da se razvijaju i da tesno sarađuju.
Možemo da kažemo da je sada EU PRO više orijentisan na ekonomske rezultate, ali ne zaboravimo tu socijalnu komponentu i komponentu socijalne i društvene uključenosti, dok je program koji finansira vlada Švajscarske više koncentrisan na društveni momenat i na dobro upravljanje. Ali,  videćete i što se tiče EU PRO da tokom razvoja ovih projekata nigde nije zaboravljena ta komponenta socijalne uključenosti i socijalne kohezije. Upravo smo EU PRO zasnovali na svim onim dobrim rezultatima koje je EU PROGRES ostavio.
Tu je bilo dosta projekata i ne samo kroz EU Progres, nego i na celu tu podršku koju je EU i Vlada Švajcarske 12 godina davala Srbiji. Uzeli smo te najbolje rezultate, najbolje projekte koji su se desili, na osnovu toga formirali ovaj novi projekat EU PRO i počeli smo realizaciju.

·

Objavili smo četiri poziva koji su se odnosili na infrastrukturu, nedavno je upravni odbor
odobrio za finansiranje 77 tih projekata i ono što je sad pred nama je da uradimo taj administrativni deo, što pre zaključimo ugovore kako bi se krenulo u njihovu implementaciju. Ukupna vrednost tih projekata je preko 12 miliona evra, od čega skoro 10 miliona finansira Evropska unija, a ostalo je doprinos lokalnih samouprava kojima su ti projekti odobreni. Najveći broj projekata, 37, se odnosi na lokalnu infrastrukturu ili javnu infrastrukturu, a to su sportski i kulturni centri, komunalna infrastruktura, škole i vrtići. Tu je i devet projekata koji se odnose na osnovnu infrastrukturu i to su uglavnom industrijske zone i slični projektni. Njihova vrednost je 5,5 miliona evra. Imamo i 19 projekata koji se odnose na izradu planova detaljne regulacije, kao i 12 projekata koji podrazumevaju projektno tehničku dokumentaciju, odnosno izvođačke projekte za buduće infrastrukturne projekte i ovi projekti su usmereni i imaju snažnu ekonomsku komponentu, odnosno, stvaraju uslove da se dalje razvija ekonomska aktivnost.
Ono što smo upravo hteli sa ovom ekonomski orijentisanim projektom jeste da zaokružimo ceo krug, odnosno da krenemo od planova detaljne regulacije, razvoja tehničke dokumentacije i onda do samih građevinskih projekata koji se odnose na ekonomsku infrastrukturu.
Ovaj EU PRO je u odnosu na EU PROGRES napredovao u tom smislu što je mnogo veća geografska pokrivenost, imali smo 34 opštine, sad ih je 99. To znači i da je program mnogo konkurentniji, što u pogledu budućih evropskih integracija Srbije i one pažnje koja je usmerena na lokalni nivo i treba da bude tako, jer lokalne samouprave treba da podignu
nivo svoje konkurentnosti kako bi bile spremne i za buduće evropske fondove, ali takođe smo vodili računa i o potrebama lokalnih samouprava, da odgovorimo na njih. Uvek blisko sarađujemo sa lokalnim samoupravama, ali moram da kažem da blisko sarađujemo i sa Ministarstvom saobraćaja i građevinarstva, pošto smo sa njima radili u prethodnom programu na unapređenju sistema izdavanja elektronskih građevinskih dozvola. Takve projekte ćemo nastaviti u budućnosti, sve sa ciljem da se podigne dobro upravljanje lokalnih samouprava, da one postanu efikasnije i aktivnije u svom radu, a samim tim da pružaju i bolje usluge kako građanima, tako i privredi.

JUGpress: – Koji će konkursi biti do kraja ove godine, ima li planova u tom smislu, koliki je ukupan budžet ovog projekta?

Grem Tindal: – Ukupan budžet je 25 miliona evra. To su sredstva koja je EU opredelila za projekat programa EU PRO, ali kao što ste videli, sa sufinansiranjem koje izdvajaju lokalne samouprave u odnosu na ono kako prioriterizuju svoje projekte i kako ih postave, taj iznos celokupnog programa i budžet će do kraja programa biti znatno veći. Ono što se tiče naših sledećih projekata jeste da pomognemo lokalnim samoupravama da realizuju ovaj projekat. kada pogledate na mapu gde su ti projekti dodeljeni, vidite jedan dobar geografski raspored tih projekata i pratićemo lokalne samouprave da u narednom periodu počnu sa pravom
implementacijom ovih projekata. I kada smo sve ove projekte pisali i postavljali kriterijume vodili smo računa da i one manje opštine, možemo da kažemo i slabije razvijene, imaju podjednake šanse da mogu da konkurišu, pošto veliki gradovi uvek imaju više resursa i uvek su u prednosti. Kriterijumi su bili postavljeni tako da se vodilo računa da imaju jednake osnove za konkurisanje, da se pruži podrška i malim opštinama i ono što sigurno zanima sve, jeste da su dobile opštine u južnoj u istočnoj Srbiji kao što su Bela Palanka, Babušnica, Vlasotince, Vladičin Han… U narednom periodu planiramo punu podršku svim opštinama koje su dobile projekte o implementaciji i očekujemo da na proleće, od građevinske sezone, možete da vidite da je počelo da se radi na njima širom Srbije.

Što se tiče novih programa, biće ih do kraja godine. Jedan se odnosi na unapređenje socijalne kohezije i to u onim opštinama koje se vode kao multietničke, što je nešto preko 30% opština na teritoriji koju pokriva program. Objavićemo i poziv za uvođenje i razvoj informativnih sistema. Sve opštine koje su u programu, znači njih 99, će imati pravo da učestvuju i verujemo da je ovo jedan veoma značajan poziv. I zašto kažem da će GIZ biti veoma značajan projektat? Upravo iz razloga što se nadam da će upravni odbor odobriti još jedan projekat koji se odnosi na uvođenje tzv. E-prostora, koji će se odnositi na upravljanja zemljištem, celokupan proces planiranja i ovaj projekat se razvija u saradnji sa Ministarstvom građevinarstva, tako da verujemo, ako se ovaj projekat odobri, da ćemo onda u budućnosti moći da povežemo i GIZ i sve ove projekte koji se tiču planske dokumentacije i tako nastavimo rad u ovom sektoru.
U ovoj grupi poziva koji smo prvo objavili bio je poziv za podršku preduzetnicima, mikro i malim preduzećima. Prva faza tog poziva je završena, u drugoj fazi je prošlo negde oko 215 preduzeća i nadamo se da ćemo do kraja godine završiti ovaj poziv i imati rezultate. Ovaj proces je bio veoma zanimljiv za nas, zato što je u odabiru ovih projekata učestvovalo Ministarstvo ekonomije, odnosno oni su konsultovani, bila je uključena i Kancelarija za upravljanje javnim ulaganjima, kao i Razvojna agencija Srbije. Možemo da kažemo da smo
veoma efikasno završili prvu fazu poziva i nadamo se da ćemo do kraja godine imati negde oko 150 preduzeća i preduzetnika koji će biti podržani, i tu će biti još jedan poziv koji se, u stvari, odnosi na organizacije koje pružaju podršku organizacijama i preduzećima, to su
uglavnom regionalne razvojne agencije, razne asocijacije ili klasteri koji podržavaju poljoprivredu, turizam ili druge privredne grane i mi želimo upravo kroz ovaj poziv da identifikujemo na koji način mogu oni da bolje pomognu privatnom sektoru i preduzetništvu u Srbiji. Nadam se da će ovaj poziv biti objavljen do kraja ove ili početkom sledeće
godine. Tako da, sve u svemu, 2019. godina će biti veoma užurbana godina za sve u programu, kao i za naše pertnere.


DA LI ĆE OPŠTINE SA JUGA USPETI U VEĆOJ KONKURENCIJI?

JUGpress: – Sama činjenica da su prethodna dva programa podržavala najsiromašnije krajeve i opštine Srbije, kao neko ko već dvanaest godina prati ove programe mogu da kažem da ste vi stizali tamo gde niko nije. Da li sada, zbog činjenice da radite sa povećanim brojem opština, te opštine izgubiti, pošto sigurno nemaju kapacitete u odnosu na razvijenije opštine?

Grem Tindal: – Ja se stvarno nadam da ove opštine neće biti isključene niti zaboravljene od strane ovog programa. Ono što mislim je da je to upravo na lokalnim vlastima, na onima koje predvode te opštine, zato što ovo nije neki program o kome pričamo napamet i  površno, nego je veoma konkretan program na kome se radi. Mogu da kažem da kada
govorimo o tehničkoj dokumentaciji i projektima za izvođenje, onda se tačno vidi da su te projekte dobili, pored Niša, koji je veliki, i Doljevac, Bela Palanka i Vladičin Han. Jeste tu i Vranje kao veći grad, ali su uključene i manje opštine. Kada pričamo o planovima detaljne regulacije, opet imamo manje opštine koje su tu uključene, kao Merošina, Vlasotince i Surdulica. Kada govorimo o lokalnoj infrastrukturi opet imamo niz opština koje se vode kao manje ili kao manje razvijene, i koje su dobile projekte, a među njima su Doljevac,
Merošina, Aleksinac, Vladičin Han, Surdulica, Babušnica… Na osnovu naših rezultata možemo da kažemo da su se oni ipak snašli u svemu ovome. Na primer, Bojnik, koji je takođe manja opština, dobio je izuzetno vredan projekat koji se odnosi na izgradnju industrijske, odnosno agrobiznis zone Kosančić. I kada ne govorimo samo o jugu nego
i o zapadu i nekim severnijim opštinama tu je niz manjih opština koje su dobile projekte kao što su Priboj, Prijepolje, Žabalj ili Žagubica. Voleo bih da verujem da smo stvarno postavili uslove tako da su bili razumni i fer i da će ove opštine da implementiraju ove projekte. Ali,
na kraju, to je stvarno do lokalnih vlasti i onih koji rade, a to su kancelarije za lokalni ekonomski razvoj ili odeljenja koja se bave urbanizmom i planiranjem. Oni trebaju sada da preuzmu vođstvo, da vode ove projekte i da tako doprinesu svojim sugrađanima.

Na primer, Bojnik, koji je takođe manja opština, dobio je izuzetno vredan projekat koji se odnosi na izgradnju industrijske odnosno agrobiznis zone Kosančić

JUGpress: Kakav je vaš utisak, koliko je ova pomoć EU koja se spušta na lokalni nivo potrebna i značajna za Srbiju i ove manje opštine, naročito u siromašnijim delovima Srbije?

Grem Tindal: – Možemo da kažemo da je ta podrška bila veoma značajna i da vidimo
neke napretke, npr. sa podrškom EU su počele da se vrše i neke reforme, jer mi smo kroz naše programe pomogli da lokalne samouprave napreduju u upravljanju projektima i u pisanju projekta. Tako da mislimo da je ta podrška bila veoma konkretna i da je mnogo značila opštinama. I kada pogledate samo na podršku EU ona sigurno jeste najveći donator kada se govori o tom lokalnom ekonomskom razvoju ili uopšte o lokalnom razvoju. Samo projekti koje sam ja vodio prethodnih godina premašili su 65 miliona evra, plus ovaj projekat EU PRO koji je vredan 25 miliona evra. Tako da će to sigurno i u budućnosti ostati na
istom nivou i zato je njihova podrška tom reformskom procesu u kontekstu pristupanja EU veoma značajna. I kako se budu dalje u ovom reformskom i u kontekstu pristupanja EU otvarala poglavlja, tako će samim tim stizati mnogo više sredstava u našu zemlju: I ja se izuzetno radujem tom otvaranju poglavlja koja se tiču zaštitne životne sredine, zato što pored toga što za građane svakako jeste nezaposlenost i nedostatak radnih mesta najveći problem, a ono što mi možemo da vidimo jeste i taj problem koji postoji u zaštiti životne sredine, i onda zajedničkim snagama može da se upravo takvi problemi reše. A to i jeste jedan od aspekata same EU da kroz partnerstvo zajednički rešavamo probleme koje svi imamo. I ono što je nezaobilazni deo jeste svakako politički element ove podrške i pristupanju EU i to se odnosi na ceo Balkan, pa tako i na Srbiju, ali ono što bih voleo da istaknem jeste da kroz ovaj proces sve zemlje na zapadnom Balkanu EU postavlja tako da svoje građane moraju da stave na prvo mesto i da, to vrlo često naglašavam, politika se često umeša i bude pre razvoja, a u stvari politika treba da bude u funkciji razvoja, da uvek budu najbolji ljudi na najboljim mestima i da tako doprinesu svojim lokalnim zajednicama.

JUGpress: – Šta treba da se promeni na lokalu? Šta su naučili nosioci vlasti i lokalne zajednice za svih ovih 12 godina?

Grem Tindal: – Oni su u mnogome naučili od nas prvenstveno to upravljanje projektima, jer mi upravo to i radimo, naš mandat jeste upravljanje projektima, infrastrukture, nabavke sa socijalnim inkluzijama kao nezavisnim delom, i one upravo jesu napredovale u tome da upravljaju projektima. Ono što su mnoge od lokalnih samouprava naučile jeste da treba da imaju kontinuitet i to kontinuitet kada govorimo o razvojnim politikama, ali i kontinuitet u onome što podrazumeva njihovo osoblje i zaposlene, pogotovo one zaposlene koji su na neki način ojačali svoje kapacitete, prošli treninge i obuke. Tako da u jednog lokalnoj
zajednici i lokalnoj samoupravi imate jedan izvodljiv lokalni ekonomski razvojni plan i imate ljude koji to rade, onda zaista može da napreduje. Ono što je bitno i što smo mi radili jeste da oni imaju ciklus u tom razvoju projekata, u nekim smo lokalnim samouprvama podržavali prvo razvoj tehničke dokumentacije, onda planske dokumentacije, a zatim je došla realizacija konkretnih građevinskih projekata bilo da su podržani od strane EU ili nekih drugih donatora.

Ono što je bitno jeste da lokalne samouprave imaju pripremljene projekte. To su dobri projekti koji veoma često nađu svog donatora, da se finansiraju dalje, tako da neke od lokalnih samouprava su to i naučile, da imaju spremne projekte, a neke tek trebaju da to nauče.

Ono što treba da nastave da rade je da jačaju svoje Kancelarije za lokalni ekonomski razvoj, da imaju osoblje koje je kompetentno u smislu da imaju ekonomiste, inženjere, bez obzira kakva je njihova politička opredeljenost, zato što najbolji ljudi treba da budu na tim
mestima i da rade takve poslove. Ako lokalne vlasti stave građane na prvo mesto, onda će se sve te stvari uposliti po redu, imaće ljude koji će znati da rade posao, da napišu dobre projekte i ta razvojna priča će se zavrteti.


·         ZELENA ZONA

JUGpress: I na kraju, moram da vas pitam, jer vas to pitam svaki put kad radimo intervju, leskovačka „Zelena zona“, šta možete da kažete na tu temu?

Grem Tindal: – Finansiranje „Zelene zone“ u Leskovcu je započeto pre nekih možda osam godina. To su finansirale EU i vlada Švajcarske kroz zajedničke programe sa idejom da se infrastrukturno opremi ta lokacija kako bi došli i domaći investitori, a naravno i neki strani. i ne samo da su strani donatori ulagali u razvijanje „Zelene zone“, već je i prethodna vlast ulagala u dovođenje struje, i onda tokom nekih 5-6 godina se nije ništa dešavalo i to je bilo, da tako kažem, pomalo frustritajuće i za nas kao program, ali i za donatora, što smo mi pokušavali da nađemo način kako da sa lokalnom samoupravom razgovaramo i pokrenemo
taj projekat sa mrtve tačke. Ono što je bilo teško da se poveruje da se te investicije nisu realizovale, a da je postojalo nekoliko zainteresovanih investitora koji su planirali da dođu u zonu, da počnu neka poslovanja koja se tiču poljoprivrede i prehrambene industrije.
Ali i pored toga, teško je poverovati u to, ali investicije te vrste se nisu tada realizovale. I onda smo prošle godine, ili kada se to desilo, videli da je došao jedan ili više investitora koji nisu inicijalno iz onog sektora industrije za koji je „Zelena zona“ predviđena, ali ne bih komentarisao ništa više od ovoga, zato što na kraju krajeva, najvažnije je da se tu otvore neke fabrike, da se otvore nova radna mesta i da ljudi rade. To je upravo ono o čemu smo
razgovarali, šta lokalna vlast može da uradi bolje. Ovo je jedan odličan primer.

Lokalne vlasti mogu mnogo bolje da podrže i da promovišu domaće investitore. Nekakav moj lični osećaj je da oni nisu dovoljno podržani i upravo lokalne vlasti mogu da rade na tome.
Odlične su strane investicije, ali treba podržati i promovisati lokalne investitore. Upravo zato je jedan veliki deo sredstava našeg EU PRO programa dat na podršku domaćim  preduzećima, mikro i malim preduzećima, zato što verujemo da je to važan deo ekonomije u Srbiji i upravo kroz naše pozive ćemo njih podržati kako bismo ih ojačali, a samim tim ojačali i ekonomiju.

Da zaokružim ovu priču o „Zelenoj zoni“, dobro je što je počela da se gradi, nisam odavno prošao tuda, ali hoću u skorije vreme. Nadam se da će ta postrojenja da rade i da će se otvoriti nova radna mesta.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare