NIŠ
Roditeljstvo je najlepši dar ali i najveća odgovornost. Problemi koje sa sobom nosi roditeljstvo su različiti – od ekonomskih, preko psiholoških do društvenih. Oni se javljaju u bilo kojoj sredini, u čitavom svetu. Međutim, ti problemi različito se rešavaju od zemlje do zemlje . Razlikuje se način način na koji se tim problemima prilazi i kako se oni rešavaju – ovo je zaključak dvodnevnog skupa, Oktobarskih susreta u socijalnoj zaštiti koji je okupio veliki broj psihologa, socijalnih radnika i ostalih stručnjaka koji se bave ovom problematikom.
Učesnici skupa su , sem iz Srbije iz čitavog regiona. Predavači na skupu su učesnici iz Hrvatske, Makedonije, Bosne i Hercegovine
U okviru Oktobarskih susreta u socijalnoj zaštiti održan je okrugli sto sa temom „Izričita zabrana telesnog kažnjavanja dece u Srbiji – pozitivno roditeljstvo“.
„Cilj nam je da pomognemo našim najmlađima, ali i roditeljima i svima koji su u ulozi roditelja, jer roditeljstvo ne mora da bude samo biološko, da tu odgovornu ulogu ostvare na najbolji mogući način u interesu dece i mladih koji su budućnost“, kaže Maja Stojanovuć, porodični psihoterapeut Savetovališta za porodicu Centra za socijalni rad „Sveti Sava“ u Nišu.
Centar za socijalni rad u Nišu došao je do zaključka da u roditeljstvu u našem regionu još preovladavaju tradicionalni načini vaspitanja dece. Ovaj zaključak doneli su nadležni na osnovu podataka koje su prikupili u svakodnevnom radu sa porodicama.
„ Svi znamo za floskulu „da je batina iz raja izašla“.Ona je još uvek nekako dominantna i još uvek se smatra da je blaže fizičko kažnjavanje dozvoljeno i da daje dobre efekte. Međutim brojna istraživanja i kod nas i u svetu pokazuju da kazna deluje samo u trenutku i ne oblikuje ponašanje.Naš cilj je samo da otvorimo pitanje koji su to mogući načini vaspitavanja dece bez primene kazne, a oni postoje“, ističe Maja Stojanović.
Dr Jelena Opsenica Kostić sa Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu govorila je o motivaciji kod mladih ljudi da postanu roditelji.
„ Imamo rezultate iz okruženja, ali su na ista pitanja odgovarali i naši studenti. Iz tih odgovora se mogu naslutiti razlozi za negativnu motivaciju.To bi bile finansijske teškoće, ali pre toga zabrinutost za odrastanje deteta u ovom svetu danas, sociološka i ekološka zabrinutost jer stalno slušamo da nam preti neka društvena ili ekološka katastrofa, a to nije okruženje u kome želite da donesete na svet jedno ili više dece. Sa druge strane, deca se žele, najčešće, iz želje da se detetu pruži ljubav i da se oseti povezanost sa njim, a drugi ralog je da se produži porodična loza“, objašnjava dr Jelena Opsenica Kostić.
Činjenica je da sa razvodom roditelji ne prestaju da budu roditelji i da moraju da nastave da brinu o svom potomstvu, ali pri tome ne smeju da se služe manipulacijama i uslovljavanjem dece.
Ela Selak, sa Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba kaže da su zbog ovog problema stručnjaci u Hrvatskoj prilagodili sistem koji podrazumeva zaštitu dece koja se nalaze u ovoj poziciji.
„Ta deca pokazuju niz dramatičnih ponašanja i poteškoća i sva istraživanja u svetu pokazuju da mi kao sistem koji se bavi zaštitom dece propuštamo da tu decu zaštitimo. Manipulativnom roditelju stalno dajemo priliku i pomažemo mu, a dete pati. Zbog toga smo dosta radili na povezivanju svih institucija kako bismo našli modalitete za zaštitu de dece. Radi se o tome da stvari nazovemo pravim imenom, a reč je o emocionalnom zlostavljanju dece koja je visoko rizično za njegov dalji razvoj“, zaključuje Ela Selak.
Sandra Perić ispred Komora socijalne zaštite dodaje da godišnji izveštaji centara za socijalni rad u Srbiji ne pokazuju u pravom smislu te reču sa kakvim se sve problemima sreću ono koji rade sa roditeljima i decom.
„ Svi u regionu smo na putu da postignemo dobre rezultate i da primenimo primere dobre prakse u rešavanju problema sa kojima se sreću i roditelji i deca, a problemi su svuda isti, ne samo u reguionu već i svetu, samo su službe na drugačiji način razvijene i organizovane za pružanje pomoći ovakvim porodicama“, ističe Sandra Perić.
Susreti se održavaju u Oficirskom domu u organizaciji Centra za socijalni rad „Sveti Sava“ u Nišu. Suorganizator susreta je Komora socijalne zaštite.