BEOGRAD
Predsedavajući Privremenog nadzornog tela za praćenje medija tokom izborne kampanje Rade Veljanovski ocenio je danas da, kada su u pitanju prethodne dve nedelje, “nema nikakve sumnje da svi predstavnici političkih stranaka, koalicija, kandidati za predsedničke izbore dobijaju svoje mesto i prostor u medijima”.
Veljanovski je, na konferenciji za novinare, rekao da u programima televizija i dalje ima “jako mnogo najviših državnih funkcionera”.
On je naveo da je deo Privremenog nadzornog tela, koji je biran na predlog REM, to tumačio činjenicom da su se najviši državni funkcioneri izjašnjavali o ukrajinskoj krizi, dok deo tog tela biran na predlog opozicionih stranaka smatra da je normalno da se državni fukcioneri izjašnjavaju o toj krizi, ali da je “tu bilo i funkcionerske kampanje”.
Veljanovski je, govoreći o periodu od 15. februara do 13. marta, koji su analizirali, naveo da se mediji sve više ponašaju po pravilima koja važe za taj period i da su “sve više otvoreni”.
“Mediji su intenzivnije počeli da pozivaju i one predstavnike političkog života koji kod njih nisu ranije dolazili, pa su i neki predstavnici političkog života počeli da se odazivaju. Sada sve više vidimo predstavnike opozicije u komercijalnim medijima sa nacionalonim pokrivanjem i predstavnike vlasti u medijima koji su na kablu.To je dobar trend”, ocenio je on, ali je dodao da nije do kraja postignuta ravnoteža.
Veljanovski je rekao da je od 15. februara do 13. marta N1 posvetio najviše minutaže predsedničkim kandidatima, a zatim slede televizija Prva, pa RTV Vojvodina 2, pa B92, a najmanje vremena su im posvetili RTS1 i Nova S.
Analitičar projekata u Regulatornom telu za elektronske medije Srđan Miljković izjavio je, predstavljajući analizu četvrtog preseka toka izborne kampanje, koji je obuhvatio period od 15. februara do 13. marta, “da se prisustvo državnih fukcionera u javnim medijskim servisima smanjuje”.
On je rekao da je u tom periodu najzastupljenija tema bila kriza u Ukrajini, a zatim i karakteristične teme koje prate izbornu kampanju.
“Svi javni medijski servisi na svim svojim programima o učesnicima izborne kampanje izveštavali su dominantno u neutralnom tonu”, rekao je Miljković i dodao da je to slučaj i kod komercijalni pružalaca medijskih usluga.
On je rekao da je kod komercijalni pružalaca medijskih usluga dominatna tema kriza u Ukrajina, sa izuzetkom Hepija i B92 gde je zastupljenija tema bila kritika opozicije.
“Što se tiče učešća državnih funkcionera u izbornoj kampanji on je na tragu rezultata iz trećeg preseka, mada na televizijama Pink i Prva imamo blagi pad zastupljenosti državnih funkcionera, a na TV Hepi i B92 blagi rast”, rekao je Miljković.
On je naveo da su državni funkcioneri na kablovskim pružaocima medijskih usluga bili malo zastupljeni, najviše ih je bilo na programu Al Džazire.
Prema njegovim rečima, na programima kablovskih pružalaca medijskih usluga dominantna tema je bila kritika vlasti.
On je rekao da su pratili zastupljenost predsedničkih kandidata na televizijama od 2. marta do 13. marta i da je “udeo predsedničkih nivoa izborne kampanje na RTS1 bio 4,73 odsto, na RTS2 je samo 13 sekundi programa bilo posvećeno jednom kandidatu i to Biljani Stojković iz koalicije ‘Moramo'”.
“Na RTV1 udeo predsedničke kampanje je 4,86 odsto, a na RTV2 9,72 odsto”, rekao je Miljković.
On je rekao da su komercijalni pružaoci medijskih usluga malo više vremena posvetili kampanji za predsednika Srbije.
“Na Pinku je udeo ovog dela kampanje iznosio 7,86 odsto, Hepiju 6,56 odsto, B92 8,26, Prvoj 13,02 odsto”, rekao je on.
Miljković je naveo da su kablovski pružaoci medijskih usluga “značajnije vreme” posvetili predsedničkoj kampanji, na “N1 14,01 odsto, Novoj S 4,06, dok se na Al Džaziri nisu pojavljivali predsednički kandidati do 13. marta”.
On je rekao da se na programu televizije “Insajder” pojavio samo predsednički kandidat koalicije Ujedinjeni za pobedu Srbije Zdravko Ponoš, kome je ta televizija posvetila šest sati i 55 minuta svog programa.
Miljković je, govoreći o zastupljenosti stranaka na televizijama, naveo da je na programu RTS1 najzastupljenija bila izborna lista “Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve” sa 12,58 odsto, sledi koalicija “Moramo” 5,82, na trećem mestu je lista “Ivica Dačić- premijer Srbije” 5,39, lista Srpske radikalne stranke 4,78 odsto, Suverenista 4,53 odsto, Ujedinjeni za pobedu Srbije 4,03, Dveri 3,79 odsto, Boris Tadić – Ajmo ljudi 2,89 i koalicije NADA 2,87 odsto.
Izvor: FoNet