BEOGRAD
Stalna radna grupa za bezbednost novinara (SRG) je osnovana u januaru 2017. godine
na osnovu Sporazuma o saradnji i merama za podizanje nivoa bezbednosti novinara. Ovaj
Sporazum su potpisali predstavnici Vrhovnog javnog tužilaštva (VJT), Ministarstva
unutrašnjih poslova Republike Srbije (MUP), Udruženja novinara Srbije (UNS),
Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), Nezavisnog udruženja novinara
Vojvodine (NDNV), Asocijacije medija (AM), Asocijacije nezavisnih elektronskih medija
(ANEM) i Asocijacije onlajn medija (AOM). Od njenog formiranja, u radu SRG učestvuju i
predstavnici Misije OEBS-a u Srbiji. U februaru 2025. godine gotovo sva novinarska i
medijska udruženja članice SRG (sem UNS-a), zamrzla su svoj status u ovom telu.
Uprkos tome, svi uspostavljeni mehanizmi prijavljivanja i procesuiranja slučajeva
napada na novinara, a naročito Sistem kontakt tačaka, su i dalje potpuno operativni.

Predstavnici tužilaštva, medijskih udruženja i Misije OEBS-a na jednom od sastanaka SRG
I. Podaci VJT o napadima na novinare od jula do septembra 2025. godine
Prema evidenciji VJT-a, u Srbiji je u periodu od početka jula do kraja septembra 2025.
godine u svim javnim tužilaštvima formirano 47 predmeta po krivičnim prijavama za
različite napade na novinare i novinarke. U julu je podneto najviše krivičnih prijava – 24,
u avgustu 18 i u septembru pet. To je za 24 predmeta odnosno dvostruko više nego u
prethodnom tromesečju (od aprila do juna ove godine) kada su formirana 23.
Što se tiče tužilaštava u kojima su predmeti formirani, prema dostupnim podacima,
Apelacionom javnom tužilaštvu u Beogradu podneto je ukupno 14 krivičnih prijava,
Posebnom javnom tužilaštvu za visokotehnološki kriminal – 18, najviše od svih tužilaštva,
Apelacionom javnom tužilaštvu u Novom Sadu podneto je šest krivičnih prijava, a isto
toliko je podneto i Apelacionom javnom tužilaštvu u Nišu. Apelacionom javnom
tužilaštvu u Kragujevcu podneto je tri krivične prijave u ovom periodu.

Prisutni novinari na jednom od sastanaka SRG
U istom periodu prošle godine bilo je formirano devet novih predmeta u vezi sa
prijavama za napade na novinare od kojih pet u julu, jedan u avgustu i tri u septembru.
Godinu dana kasnije, od jula do septembra 2025. godine, podneto je čak 38 krivičnih
prijava više. Najveći broj krivičnih prijava odnosi se na krivično delo ugrožavanja
sigurnosti.
II. Podaci za period od januara do septembra 2025. godine
Tokom 2025. godine, dakle od 01. januara do 30. septembra, u svim javnim tuzilastvima
na teritoriji Srbije formirano je ukupno 94 predmeta (šest u januaru, seddam u
februaru, 10 u martu, sedam u aprilu, sedam u maju, 10 u junu, 24 u julu, 18 u avgustu i
pet u septembru) na štetu 77 pojedinačnih novinara od kojih je 42 oštećenih muškog
(54,55%), a 35 ženskog pola (45,45%).
Od ukupnog broja predmeta, 41 predmet je formiran u Posebnom javnom tužilaštvu za
visokotehnološki kriminal, što predstavlja 43,62% ukupnog broja predmeta. Ovi
predmeti formirani su u vezi sa događajima na štetu 38 oštećenih lica, odnosno 32
pojedinačna novinara, od kojih su 12 muškog (37,50%), a 20 ženskog pola (62,50%).
Prvostepena ili konačna odluka u dosadašnjem delu ove godine doneta je u 22
predmeta, što predstavlja 23,40% ukupnog broja. Zabeležena je jedna osuđujuća
presuda, dok je u devet predmeta odbačena krivična prijava ili je odlučeno da nema
mesta pokretanju krivičnog postupka. Jedina osuđujuća presuda doneta je za napad na
novinare IN medija iz Inđije, Vericu Marinčić i Miodraga Blečića. Napadači su osuđeni na
šest meseci zatvora, uslovno na dve godine i meru zabrane prilaska i komunikacije zbog
izvršenja krivičnog dela „Proganjanje“.
Podaci za period od 2016. do 2025. godine
U periodu od 01. Januara 2016. do 30. septembra 2025. godine u javnim tužilaštvima, na
osnovu podnetih krivičnih prijava, formirana su ukupno 684 predmeta u vezi sa
događajima na štetu 616 individualnih novinara. Od tog broja 364 oštećenih osoba su
muškog (59,09%), a 252 ženskog pola (40,91%).
Od ukupnog broja predmeta, 368 predmeta je formirano u Posebnom javnom tužilaštvu
za visokotehnološki kriminal, što predstavlja 53,80% ukupnog broja predmeta. Ovi
predmeti formirani su u vezi sa događajima na štetu 373 oštećenih, odnosno 301
pojedinaca i pojedinki koji obavljaju poslove od javnog značaja u oblasti informisanja, od
kojih je 158 oštećenih muškog (52,49%), a 143 ženskog pola (47,51%). Prvostepena ili
konačna odluka doneta je u 392 predmeta odnosno 57,31% od ukupnog broja
predmeta među kojima je 75 osuđujućih presuda.
Sastanci sa novinarima u lokalnim sredinama
Tokom trećeg kvartala 2025. godine predstavnici SRG (uglavnom iz novinarskih i
medijskih udruženja) nastavili su sa praksom obilazaka manjih gradova i opština širom
Srbije gde su se sastajali sa lokalnim novinarima radi razmene informacija o tekućim
slučajevima ugrožavanja bezbednosti novinara, kao i izazovima i opštom klimom u
kojima novinari u ovim sredinama rade. Održano je ukupno tri sastanka i to u Vranju,
Leskovcu i Novom Pazaru.

Sastanak u Vranju
Razgovor u Vranju organizovan je 19. avgusta povodom napada na novinarku Večernjih
novosti iz ovog grada, Jelenu Stojković, ali i zbog dobro poznatog slučaja nelegalnog
objekta kojim su zazidane prostorije OK Radija. Predstavnici SRG su sa prisutnim
novinarima iz različitih lokalnih redakcija razgovarali i o opštoj bezbednosnoj situaciji u
tom gradu. Naglašeno je da se poslednjih meseci širom Srbije beleži naglo pogoršanje
bezbednosti novinara te da se među napadačima sve češće nalaze i pripadnici policije,
oni koji bi trebalo da štite novinare tokom obavljanja svog posla.
Prisutni učesnici su se saglasili da je više nego ikada potrebna solidarnost među samim
novinarima s obzirom da medijska zajednica polako gubi poverenje u pravni sistem.
Sastanak u Leskovcu:
Povod za sastanak u Leskovcu bio je poziv upućen članovima SRG od strane lokalnih
novinara zbog ozbiljnih finansijskih pritisaka koji mogu dovesti do gašenje lokalnih
nezavisnih medija.
Po rečima prisutnih novinara, položaj lokalnih medija i novinara u Srbiji najbolje ilustruje
situacija u kojoj se nalaze Regionalna informativna agencija JUGpress (medij civilnog
društva koji građani Leskovca i juga Srbije doživljavaju kao svoj javni servis koji
godinama objavljuje i na albanskom, romskom i bugarskom jeziku) i Nova Naša reč iz
Leskovca (jedini štampani medij južno od Niša),
Prisutni predstavnici SRG iz novinarskih i medijskih udruženja konstatovali su da se
nezavisni i profesionalni lokalni mediji nalaze u teškoj situaciji pre svega zbog
nepravedne raspodele novca iz lokalnih budžeta kroz projektno sufinansiranje koje im
je uskraćeno. Sve dok se to ne promeni ili dok se ne formiraju fondovi za podršku
preživljavanju profesionalnog novinarstva, građani moraju da urade sve što je u njihovoj
moći da sačuvaju svoje medije i kroz direktnu finansijsku podršku, jer upravo ti mediji
omogućavaju da oni budu objektivno informisani i zaštićeni od lažnih vesti.

Sastanak SRG u Leskovcu
Sastanak u Novom Pazaru
Tokom sastanka održanog u Novom Pazaru prisutni novinari i novinarke su naglasili da
su poslednjih meseci postali meta gotovo svakodnevnih pretnji i napada: pretnji smrću i
nasiljem na društvenim mrežama, ali i fizičkim napadima na protestnim skupovima.
Napadi najčešće dolaze od strane lokalnih nasilnika, ali sve učestalije i od strane
pripadnika interventnih jedinica policije.
”Enorman je rast incidenata kojima se ugrožava bezbednost novinara, tako da je već
jasno da će ova godina biti rekordna po broju napada na novinare”, rekao je Veran
Matić predstavnik ANEM-a u SRG. Naglasio je i da je dodatni problem osiromašenje
profesionalnih medija i postepeno odumiranje profesije kakvu znamo, uz odsustvo
sistematske podrške Evropske unije, što je po njemu nezapamćeno. Novinari i mediji su
sve ranjiviji i potrebna je široka međunarodna podrška kako bi se zaustavila propast,
naročito lokalnih medija – dodao je Matić.
Ostali predstavnici medijske zajednice iz SRG naveli su da je Novi Pazar već godinama
unazad primer neprihvatljivog načina raspodele sredstava putem projektnog
sufinansiranja. Po njihovim rečima, višegodišnje neskriveno favorizovanje RTV Novi
Pazar od strane lokalne samouprave ugrožava opstanak i normalno funkcionisanje
profesionalnih medija iz ovog grada što nije svrha projektnog sufinansiranja koje treba
da štiti i promoviše javni interes u informisanju“.
Sastanak SRG u Novom Pazaru

