Šta su leskovački odbonici sve rekli o rebalansu budžeta

LESKOVAC

Odbornici Grada Leskovca razmatrali su na nedavnoj sednici Skupštine grada predlog Odluke o Izmeni i Dopuni Odluke o budžetu garda Leskovca za 2023. godinu. Materijal je obrazložila Marija Milosavljević, šefica Odeljenja za finansije, koja je iznela podatak da je ovom Odlukom o rebalansu dat predlog visine prihoda i primanja i rashoda i izdataka sa sredstvima iz viška prihoda po Završnom računu za 2022. godinu u iznosu od 6.513.873.000 dinara, odnosno povećanje od 439.573.000 dinara.

„Budžetski deficit planiran je u iznosu od 537.923.000 miliona dinara i biće izmiren iz neraspoređenog viška prihoda iz prethodnih godina. U strukturi prihoda došlo je do revidiranja određenih planskih pozicija, a na osnovu upoređivanja sa prvih četiri meseci u tekućoj godini. Nominalno najveći prihodi kod kojih je izvršena zamena je u delu prihoda Porez na dohodak, dobit i kapitalne dobitke koji se uvećava za 60 miliona dinara i to u delu Poreza na prihod od samostalne delatnosti. U grupi Porez na imovinu došlo je do uvećanja na grupi prihoda od Poreza na prenos apsolutnih prava i to za 56 miliona dinara. Komunalna taksa na firmu uvećana je za 10 miliona dinara i sada iznosi 80 miliona dinara. Došlo je i do uvećanja Transfera od drugih nivoa vlasti, pa je Tekući namenski trasfer uvećan za 65,1 milion dinara na osnovu odobrenih projekata s kojima su korisnici budžeta Grada Leskovca konkurisali kod nadležnih ministarstava. Prihodi od imovine uvećani su za 24,6 miliona dinara, dok su primanja od prodaje zemljišta planirana u iznosu od 70.000.000 odnosno, odnosno uvećana su za 30.000.000 dinara u odnosu na prvobitno planiranih 40 miliona dinara, dok su primanja od prodaje nepokretnosti uvećana za 24 miliona dinara. Preneta neutrošena sredstvana dan 31.12.2022. godine 682.923.000 dinara, što je za 142.923.000 dinara više od prvobitnog plana.“

Milosavljevićeva je rekla da je do promene došlo i na rashodovnoj strani budžeta.

„U Odluci o izmeni i dopuni Odluke o budžetu grada Leskovca za 2023.godinu, rashodi i izdaci planiraju se u iznosu od 6.513.873.000 dinara. Rashodi za zaposlene planirani su na približno istom nivou kao u prvobitnom planu. Rashodi za korišćenje usluga i roba planirani su u ukupnom iznosu od nepunih 1,7 milijardi, što je za 12,9 miliona manje. Do smanjenja je došlo u skoro svim ekonomskim klasifikacijama, a najveće smanjenje je kod usluga po ugovoru. Pomoć u vidu subvencija javnim i privatnim preduzećima povećanja su sledeća: iznos od 16 miliona za JKP „Toplanu“, za troškove povezivanja na magistralnu toplovodnu mrežu, zatim povećane su i subvencije privatnim preduzećima, tj. za subvencionisanje cene troškova boravka dece u privatnim vrtićima na teritoriji grada uvećane se za iznos od 36 miliona dinara, te je sa prvobitnih 22 miliona dinara izvršeno povećanje na 58 miliona dinara. Izdvojeno je još 12 miliona dinara na ime sanacija fasada stambenih zajednica u najužem gradskom jezgru. U grupi Dotacije i trasferi došlo je do povećanja na 636 miliona, što je 42,8 miliona dinara više u odnosu na prvobitni plan. Uvećanje je nastalo usled uvećanja troškova osnovnih i srednjih škola na ime rasta cena prevoza, ali i stalnih troškova. Sredstva za Socijalno osiguranje i socijalnu zaštitu uvećana su za 58,1 miliona dinara i sada iznose 240.858.000 dinara usled povećanja iznosa opredeljenog za nabavku paketa za penzionerime i drugih jednokratnih pomoći. Ostali rashodi obuhvataju dotacije nevladinim organizacijama, poreze, obavezne takse i novčane kazne po rešenjima sudova, kao i naknadu štete nastale od državnih organa. Ova vrsta rashoda rebalanskom je planirana u iznosu od 481,9 miliona dinara, što je povećanje od 58,6 miliona dinara u odnosu na prvobitni plan. U strukturi rashoda najveće povećanje beleži konto Novčane kazne i penali kao posledica čestih prinudnih naplata po osnovu nerešenih pitanja imovine i faktičkih eksproprijacija i to za 50 miliona dinara. Značajno uvećanje se vidi i u dotacijama nevladinim organizacijama, gde je izdvojeno dodatnih 15 miliona na ime završetka radova na hramu Svetog Simeona Mirotočivog u naselju Dubočica. Izdaci za nefinansijsku imovinu u Odluci o izmeni i dopuni povećani su za oko 82,5 miliona dinara, a Izdaci za otplatu glavnice duga povećani su za 108 miliona dinara zbog prevremene otplate kredita, odnosno iznosiće 145 miliona dinara, a na ime prevremene otplate kredita uzetog 2019. godine.“

Milosavljevićeva smatra da ovom izmenom i dopunom Odluke o budžetu grada za tekuću 2023. godinu će moći da se više uradi nego što je planirano prvobitnom odlukom.

„Jedan deo sredstava opredeljen je za otplatu kredita, dok je drugi deo sredstava rebalansom usmeren na infrastrukturu i poboljšanje uslova života u našem gradu: Činjenica je i da je u momentu izrade ovog rebalansa priliv sredstava u budžet grada na jako zadovoljavajućem niovu, što opravdava ovakvu izmenu budžeta.“

PERIŠIĆ: ENIGMA VERSKOG TURIZMA

Mirjana Perišić (Za Leskovac ZAJEDNO) kaže da joj je zasmetalo 45 miliona za unapređenje verskog turizma.

„Večita enigma za mene više od decenije kako to unapređujemo verski turizam sa 45 miliona, a to će da potvrdi i gradonačelnik jer ni on nije razumeo tadašnjeg direktora Agencije za ekonomski razvoj Tojagu koji je promovisao taj verski turiza. I dalje postoji ta stavka, i dalje je brojka visoka, ali objašnjenje nemamo. Druga stavka koja mi je zasmetala rekonstrukcija i dogradnja dečjeg vrtića u Bratmilovcu, a odmah iznat toga izgradnja dečjeg vrtića u MZ „Moša Pijade“. Izgradnja kompletnog vrtića je 9,6 miliona, dok je rekonstrukcija i dogradnja postojećeg vrtića 50,4 miliona!? Nisam ekonomista, iskreno i ne razumem se mnogo u finansije, ali ovako velika razlika je meni neprihvatljiva. Skrenula bih pažnju i na stavku koja se odnosi na Kancelariju za mlade, jer tu imamo zloupotrebu dece. Kada je dolazio ministar omladine moj kolega Tihomir Mitić je poveo deo učenika svog odeljenja, gde je razredni starešina, bez da im kaže zašto ih tačno vodi u Kancelariju za mlade, bez da ih pita da li oni žele da idu na sastanak sa ministrom, već su ih „kao ovce“ posadili tamo. Deca su se žalila na to, a nisu konsultovani ni njihovi roditelji da li dozvoljavaju da deca napuste školu i odu na sastanak sa gradonačelnikom i ministrom omladine, što je velika zloupotreba dece, kojoj je rečeno da idu na radionicu u Kancelariju za mlade.“

CAKIĆ: BUDžET KOJI PUNE SIROMAŠNI, A TROŠE BOGATI

Nebojša Cakić (Za Leskovac ZAJEDNO) primećuje da se o budžetu priča skoro na svakoj sednici, jer se „donosi plan, pa rebalansi, pa izveštaji, jednostavno građani više i ne mogu da slušaju šta mi pričamo. Nema potrebe da idem u ozbiljnu analizu prihoda i rashoda, samo ću da potvrdim da je ovo budžet koji pune siromašni, a troše bogati. Čuli smo da je budžet povećan 7% i građanin bi rekao da je to dobra vest, ali to nije dobra, nego loša vest. Inflacija u ovoj zemlji je u prošlom mesecu bila 16,2%, a toliko bi trebalo da bude i povećanje budžeta da bi on bio na nuli. Dakle, 9% ih nema, ova lokalna samouprava je izgubila tih 9%, što je mnogo za našu samoupravu. Čuli smo i da je ogroman uspeh ove lokalne samouprave jer ona „štedi pare“. Setite se kako je to bilo u vreme inflacije, ko je vodio računa o svom porodičnom budžetu znao je d a pare kad je inflacija morate što pre da potrošite, ali ne na putovanja i karnevale, nego na nešto što je bitno za vašu kuću. Naša lokalna samouprava iz meni neobjašnjivih razloga čuva novac. Na kraju prošle godine je bilo 682.923.000 dinara koji nisu potrošeni. Sad bi neko rekao da su izmislili neku vruću vodu i to uštedeli. Ne, oni su uzeli novac od građana i nisu uradili ono što su trebali da urade, da asfaltiraju ulicu, da promene vodu, isplate šta treba… I šta se desilo? Inflacija od 16% na ovu sumu je nekih 100 miliona. Dakle, neko je neodgovoran, ne zna da radi i izgubio je sto miliona. Predlagali smo da vrtići budu besplatni za sve građane, a to bi koštalo oko 70 miliona. Koliko košta izgradnja novog vrtića? Dva vrtića ste mogli da napravite… Možda niste ni hteli da ih napravite, jer vama bliski ljudi otvaraju privatne vrtriće… Ne znam koliko bi koštalo da se penzionerima isplati dodatna penzija kao u Beogradu… Jedan od važnijih delova budžeta su pare iz Republike Srbije. Ovo je kritika prema Republici koja na osnovu zakona odvaja na ime nenamenskih transfera i to je jedino što je sigurno i što mora da se izdvoji, 896 miliona. Od 2016. ili 2017. godine se ne menja ni za jedan dinar! Građani treba da znaju da njihove pare idu gore, ali se ne vraćaju dole, troše ih razni ministri, a naši lokalni funkcioner ćute. Oni daju tzv. vanredne transfere samo kada shvate da su nešto zabrljali i da će to i njih da ugrozi, pa su davali pare zbog Apoteke, kad nisu isplaćivane plate… Ovde imamo stavku naknada po osnovu konverzije prava koršćenja u pravo svojine u korist Republike, a imate i naknada po osnovu konverzije, ali za konverziju opštini. Najveći tajkuni u Srbiji, strane kompanije, koje su kupile za male pare ovdašnja preduzeća, umesto da plate desetine i stotine milijardi na ime konverzije prava korišćenja, jer su kupili zgrade, ali ne i zemljište, i za zemljište, da bi prešlo u njihovu svojinu su morali da imaju zakonom određene takse koliko to treba da se plati. Neko je rekao da samo „Zdravlje“ ima oko 80 hektara zemljišta, nisam siguran da li je to tačno. I umesto da to bude plaćeno, Vlada Republlike Srbije je rekla da se to radi za džabe. I taj zakon je u predlogu i u skupštinskoj proceduri. Vlada je tu odluku donela dan posle masakra u školi. Eto o čemu oni brinu.“

POJAŠNjENjA CVETANOVIĆA

Gradonačelnik Goran Cvetanović opovrgavajući optužbu o slabom autoritetu lokalne samouprave, rekao da je ova samouprava uspela da smo u jednom transferu dobije 450 miliona i od toga 195 miliona da isplati sve zaostale plate koje su nasleđene od prethodne vlasti.

„Što se tiče vrtića, moja ideja je bila da smanjimo troškove i da privatnici počnu da otvaraju vrtiće, jer tako smanjujemo investicioni ciklus u sam objekat. Prve godine, 2019., se niko nije javio, a sada imamo pet i još dva su najavljena. Od početnih pet miliona smo došli do 58 miliona i sada rebalansom povećavamo tu sumu, jer se otvaraju novi vrtići. Ministarstvo treba da uloži, po meni enormno veliku sumu od 420 miliona, u Osnovnu školu „Aca Sinadinović“ u Predejanu, sa nekim liftovima, za koje mislim da su lepi, ali se pitam i šta će nam… Videćemo da kada se to završi odvojimo jednu prostoriju za četiri sata dnevnog boravka dece. Dalje, mesečna cena boravka u vrtiću je 22.725 dinara, tako da bi sumom od 70 miliona rešiil samo 3.000 dece u jednom mesecu i ništa više od toga. Što se tiče prisile učenika iz Gimnazije, jedna ili dve učenice su bile samo da bi dobile opravdanje da ne bi bili na času, bila je na tom skupu i ćerka Dragane Belenzade, kao i sestričina direktorice Gimnazije koja je tamo predsednik učenika, pa su po tom osnovu bile, tako da o toj prisili ko god je to rekao Mirjani Perišić, to je bilo drugačija, a ona je to tako želela da čuje. Ja ću tražiti u pisanoj formi da to dobijete od direktorice.“

Cvetanović je rekao da je ponosan što na računu grada ima 825 miliona dinara i dodao da je „to bilo imaginarno u svim vremenima iza nas. Baš zbog tog većeg priliva je potrebna prva izmena i dopuna budžeta. Ono što smo planirali očigledno je da se bolje ostvaruje i mi moramo da korigujemo planove korisnika budžeta u većem iznosu.“

On je rekao i da, što tiče verskog turizma, može da se govori samo o Jašunjskim manastirima, a da je oko svega ostalog Perišićeva bila u pravu.

REPLIKE

Pravo na repliku je iskoristio Nebojša Cakić i rekao da u dečjim vrtićima ima 2.500, od čega je 1.700 predškolske dece.

„To što vi dajete 18.000 je normalno, a cene po roditelju se kreću od 2.800-5.000 dinara, u proseku su 4.000 dinara. Kada tih 4.000 koje plaćaju roditelji pomnožimo sa 1.700 to je nepunih sto miliona godišnje. Takođe, za privatne vrtiće ove godine dajemo 58 miliona. Izgradnja novog vrtića u ovom budžetu košta 73 miliona. Od 2019. godine, od kada gradonačelnik sprema privatne vrtiće da budu uneti u budžet, da smo pravili po jedan vrtić imali bi državne vrtiće, a vi domaćini razmislite da li je dobro plaćati zakup nečega ili napraviti i imati svoje.“

Za govornicu se vratio gradonačelnik Cvetanović i rekao da grad ne plaća zakup.

„Privatnici plaćaju zakup ili su vlasnici tih objekata. Mi plaćamo 80% učešća. S druge strane, mi izdvajamo za dečje vrtiće 530 miliona dinara godišnje. Pita se gospodin Cakić zašto ne gradiomo vrtiće? Zašto vi niste, dok ste bili vlast, izgradili makar jedan? Jednu učionicu, bilo šta, sada bi bilo mnogo lepše…“

SAVIĆ: IZGRANjA ULICE U PREDEJANU SEDAM MILIONA, KOD STADIONA 90 MILIONA

Dragan Savić (nezavisni odbornik) rekao je da je vreme da se u vezi izgradnje škole u Predejanu uradi izmena projektne dokumentacije, jer ako se to ne uradi sada škola će zvrjati prazna.

„Verovatno se to može uraditi, i molim gradonačelnika da pomogne, s obzirom da mi je direktorka rekla da taj prostor za decu mora dodatno da se adaptira. Inače, svako povećanje budžeta smatram za uspeh, verovatno bih ja taj novac drugačije raspodelio, ali sve ono što se uradili nije pogrešno, svaka investicija je dobrodošla. Mene zanima izgradnja ulice pored stadiona. ako se dobro sećam, krenuli smo sa javnom nabavkom od nekih 40-45 miliona. Kako se došlo do brojke od 90 miliona? Ta ulica ima oko 400 metara, a kod mene u Predejanu je nedavno urađena ulica, doduše još nije završena, je koštala oko sedam miliona za 300 metara.“

On je rekao i da je greška što se država odriče prihoda zbog konverzije zemljišta, a odgovorio mu je gradonačelnik Cvetanović rekavši da, koliko on zna, pre nekoliko godina je država inkasirala od konverzije iz poljoprivrednog u građevinsko zemljište 12 miliona evra.

„Nisam iz te struke, ali mislim da je to dobar zakon koji će stimulisati male privrednike da mogu da rade. Tu ima preko 10.000 metara kvadratnih gde su u obavezi da to rade i objekti koji su za prodaju, itd… Nisam čitao zakon, ali načelno znam, ali kad neko kaže da je to bilo dan posle tragideje, pa ne sprema se zakon za jedan dan… Smo su se poklopili termini. Mi stalno povezujemo neke tragične događaje sa ovima i mislim da to nije korektno. Saviće je u pravu što se tiče ulice, bilo je 40 miliona, mislim da će biti na kraju 90 miliona, ali vas molim da pitate Nešu Cvetkovića, našeg zajedničkog prijatelja i dobrog arhitektu, koji je za izvršioca radova, ili onog koji je dobio, privatno radio projekat i nadam se da ga nije radio u radno vreme. Nije mi baš jasna matematika, da izbacite 3.000 kubnih metara zemljišta, a da ubacite šoder…“

ŽIVKOVIĆ: GRADONAČELNIK IZBEGAVA ARGUMENTOVANU RASPRAVU OPTUŽUJUĆI BIVŠU VLAST

Za repliku se javio i Dragoljub Živković (Za Leskovac ZAJEDNO) primetio je da gradonačelnik više puta pominje u negativnom kontekstu vršioce vlasti i vlast početkom 2.000. godine i ocenio to kao pokušaj da se izbegne argumentovana rasprava po pojedinim temama.

„Da bi pojačao svoju argumentaciju koju vrlo često nema, vraća se na nešto na šta nema pravo, dajući ocene o vremenu od pre 20 godina. Da podsetim da je to vreme kada Srpska radikalna stranka, kojoj je on pripadao potpuno izgubila poverenje građana, jer ni jednog odbornika u skupštini grada nije imala. Dakle, ako smo mi imali obavezu da podnosimo izveštaje, podnosili smo skupštini koja je bila u sadtavu u kome je bila i organi koji su vršili našu kontrolu. S ponosom ponavljam da nijedan službenik opštinske uprave i javnih preduzeća nije pozvan u policijsku upravu ili u organe koji ocenjuju zakonitost funkcionisanja nije pozvan na razgovor, a kamoli da bude osuđen. Na žalost, posle našeg vršenja vlast, posle 2003. godine, mnogi su bili podložni kontrolama, mnogi su i odgovarali na osnovu odluka sudova. Na žalost, čak i u vreme vašeg vršenja vlasti pojedinci su odgovarali, dobijali odgovarajuće presude, pa su one ukinute, pa nisu ukinute, itd… O tome kako je vršena vlast ocenjuju organi tek nakon izlaska iz vlasti. Kakva je vaša vlast na nivou države i grada videćemo kada više ne budete u vlasti i kada organi budu mogli slobodno da ispituju da kažu šta se događalo. Priča o tome kako ništa nije urađeno tih godina je uvredljiva za sve učesnike i one koji su radili u javnim preduzećima i opštinskoj upravi. Naravno da nije tačno, ali ima i nešto što je tačno da nismo uradili. Nismo nameštali tendere, nismo uzimali novac za zapošljavanje, nismo odgovarali pred sudovima, dosta toga nismo uradili.“

Gradonačelnik Cvetanović kaže da „niste želeli nikom da stavite tužbe, jer niste želeli da neko i vas tuži. Kad neko uzme i tuži nekog, znači da je spreman da sutra i on odgovara. Jeste u pravu da će vreme dati odgovor, da će doći neko posle nas… Znate, dolazii su neki iz vaše odborničke grupe pre par godina i govorili „znate, sada vam je vreme da date ostavku, jer ćete na taj način biti amnestirani“. Od čega amnestiran? Kao što vidite, tu sam i dalje i biću još dugi vremenski period.“ (kraj)IS/LJS

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare