Skupstina o kontaminiranom otpadu iz Bijele i zemljistu za Aptiv

LESKOVAC

 

Iako su u predlogu dnevnog reda imali samo dve tačke, odbornici Skupštine grada Leskovca su prvih dva i po sata potrošili u diskusijama oko usvajanja zapisnika sa prošle sednice i čestim opominjanjem predsednika skupštine Aleksandra Đurovića da govore mimo poslovnika. Dosta vremena odnela je prava rasprava koja se razvila povodom informacije koju je prenela agencija JUGpress da crnogorski mediji prenose da bi u okolini Leskovca mogao da se skladisti grit i kontaminirani otpad iz Brodogradilista Bijela kod Herceg Novog.

Dogovoreno je da se rasprava po ovom pitanju vodi na sledećoj sednici skupštine Grada Leskovca. Usvajanjem dnevnog reda prešlo se na raspravu o predlogu Odluke o usvajanju Elaborata o opravdanosti otuđenja građevinskog zemljišta u vlasništvu grada bez naknade neposrenom pogodbom investitoru „Aptiv Pakard“ doo Leskovac za izgradnju fabrike, koju je otvorio gradonačelnik Goran Cvetanović obrazloživši ovaj predlog. On je, između ostalog, rekao da je „Aptiv Pakard“ doo Leskovac 31. oktobra 2017. uputio pismo o namerama Gradu Leskovcu koje se odnosi na realizaciji investicionog projekta koji obuhvata izgradnju fabrike za proizvodnju kablova za automobilsku industriju i u kome bi bilo uloženo najmanje 25 miliona evra i zapošljeno najmanje 2000 radnika na teritoriji garda Leskovca.

 

„Osnivač „Aptiv Pakard“ doo Leskovac je kompanija Delfi iz Velike Britanije i bavi se proizvodnjom delova elektronske opreme za kamione i druga vozila. Ovo je jedna od najvažnijih investicija u našem gradu poslednjih godina. Pored svih pozitivnih aspekata interesi grada nisu ostali nezaštićeni, i sam investitor „Aptiv Pakard“ doo Leskovac je dužan da u roku od 45 dana od dana overe ugovora kao sredstvo obezbeđenja za neispunjenje ili neblagovremeno ispunjenje ugovorenih obaveza garda preda bezuslovnu bankarsku garanciju na prvi poziv na iznos od 123.952.299,77 dinara, što predstavlja tržišnu vrednost zemljišta za period važenja od najmanje pet godina od dana izdate bankarske garancije, ako i da uz bankarsku garanciju dostavi dve blanko solo menice, koje će služiti samo kao obezbeđenje za naplatu eventualne zakazane ili zakonske zatezne kamate koja može da nastane u skladu sa važećim propisima.“

 

Dodao je Cvetanović i da je elaboratom projektovan budžetski prihod garda i to od poreza na zarade, poreza na imovinu, ekološke takse i firmarine u iznosu od oko 300 miliona dinara, odnosno 2,5 miliona evra za period od pet godina od početka realizacije projekta.

 

„Na ovo treba dodati i uvećanje javnih prihoda Republike Srbije. Kompanija „Aptiv Pakard“ doo Leskovac planira otvaranje najmanje 2000 radnih mesta, što predstavlja 9,8 % uposlenih u privredi grada, čime se ispunjava uslov da se realizacija može smatrati projektom od značaja lokalnog ekonomskog razvoja. Očekuju se i sledeći pozitivni efekti: ulaganje od 17,5 miliona evra u izgradnju objekta, gde je mogućnost u uključenje u posao domaćih građevinara. Porast nabavke roba i usluga od lokalnih snabdevača pruža šansu znatnom broju privrednika i preduzetnika u širenju sopstvenih biznisa. Očekivanje neto zarade u petogodišnjem periodu i realizacija investicije od 28,5 miliona evra značajno će povećati kupovnu moć, kao i životni standard naših građana, a naročito porodice novozaposlenih radnika. Smanjiće se broj nezaposlenih za 11,8 %, a povećava se broj regularno zaposlenih u privredi za 9,8 %.“

 

Odbornik Nebojša Cakić („Za Leskovac – ZAJEDNO“) napomenuo je da je prva objektivna investicija ove vlasti u Leskovcu koja zaslužuje pažnju i podršku.

 

„Skoro je govoreno o tome kako je NALED potvrdio Leskovcu povoljnu klimu za investitore. Ovaj grad nije uspeo da napravi povoljnu poslovnu klimu, jer da je tako mi ne bi investitoru ništa davali džabe, nego bi on to platio. Ali, ako smo došli na dno, onda moramo i da poklanjamo da bi nam neko došao. Dalje, kada vidimo koliko je ukupno predviđeno za zarade i kada vidimo koliki je broj radnika dođemo do cifre od nekih 24.000 dinara. Dakle, svi koji tamo treba da rade u proseku će imati toliku zaradu. Ako znamo da su plate onih u menadžmenti višestruko veće, onda će obični radnik imati i manje, što po zakonu nije moguće, jer će im plata biti od minimalne cene rada.“ Nenad Zdravković („Za Leskovac – ZAJEDNO“) je izrazio zadovoljstvo što dolazi investitor, ali pokazao i interesovanje gde će odlaziti otpad, da li će tu biti priključen na kanalizacionu mrežu, da li će imati ugrađene filtere i sve što treba, jer proizvodnja kablova ima štetne materije, ili će otpad odlaziti u septičku jamu?

 

„Danas-sutra nadoći će Tulovačka reka, izliće se, a tada se prvo izlivaju septičke jame i šta ćemo onda da radimo? U elaboratu piše da smo u obavezi da im spremimo kanalizacionu mrežu do granice zemljišta gde počinje fabrika. Veoma je bitno je da je fabrika došla u Leskovac, da se ljudi upošljvaju, ali moramo neke stvari da rešimo odmah.“ Njemu je odgovorio gradonačelnik Goran Cvetanović taksativno nabrojavši u šta grad ulaže novac.

 

„Za komunalno opremanje industrijske zone sever, lokacija „Zelena zona“, grad je izdvojio ove godine 54 miliona dinara sa PDV-om. Za izgradnju saobraćajnice sa pratećom infrastrukturom na istoj lokaciji i to za izgradnju saobraćajnice u dužini od 500 metara, izgradnju 50 parking mesta za radnike ovog kompleksa, izgradnja dela atmosferske kanalizacije u dužini od 224 metara, izgradnja uličnog osvetljenja, izgradnja telekomunikacionih instalacija u dužini od 310 metara, izgradnja trafo stanice, izgradnja sabirnog šahta sa kupnom stanicom i nadzemnim tankovima, jer naš kolektor nije u funkciji. Planira se izgradnja sabirnog šahta za otpadne vode iz objekta fabrike i izgradnja nadzemnih tankova za prihvat i skladište otpadnih voda. Očekujemo da EPS na tom prostoru sprovesti investiciju vrednu 30 miliona dinara. Radi se o opremanju postojećih energetskih objekata koji će obezbediti konstantno i stabilno snabdevanje „Zelene zone“ i severne industrijske zone električnom energijom. Očekuje se i investicija „Jugorosgasa“ s obzirom da je gas udaljen dva kilometara od „Zelene zone“ i tu će biti uloženo 60 miliona dinara. Iznos ukupnog komunalnog opremanja „Zelene zone“ za sve ono što je do sdada navedeno iznosiće 150 miliona dinara.

 

Saša Stojanović (DS) je rekao da se fabrika zida na zemljištu „Zelene zone“, a to je rađeno sredstvima EU Progresa.

 

„Jedan od uslova u tom ugovoru je bio da zemljište mora da se proda, a ne da se da na bilo koji način. Dalje, sve vreme govorimo o 2000 radnika, a prve godine će biti zaposleno samo 300 radnika, tako da građanima Leskovca treba da govorimo o 300 ljudi. Opet, hvala Bogu, da jedan investitor dolazi ovde. Mnogo veći problem je što se fabrika uveliko gradi, a mi danas pričamo o davanju zemljišta investitoru. Bojim se da ovde postoje ozbiljna kršenja Zakonu o planiranju i izgradnji i to konretno člana koji kaže da je nemoguće zidati bez građevinske dozvole. A tu dozvolu ne možete dobiti bez potvrde o vlasništvu nad zemljištem. Ko je kriv zbog toga, čiji je nemar, neznanje, zbog čega je jedan ozbiljan investitor doveden u tu situaciju? Izgradnja bez dozvole je krivično delo za koje sledi kazna zatvora do pet godina za investitora i do tri godine za izvođača radova. Ko je investitora bez imovinskog osnova uveo u posed? Ko mu je rekao „izvoli zidaj!““ Za mnogo manje stvari su članovi DS-a bili u pritvoru, ne bih želeo da se to opet nekom desi.“

 

Bratislav Prokopović („Za Leskovac – ZAJEDNO“) je u ime svoje odborničke grupe rekao da će podržati ovaj predlog, jer se radi o krucijalnoj stvari za sve stanovnike Leskovca, ali je zatražio da se posveti pažnja i Grdelici, Vučju, Brestovcu, Pečenjevcu, da bi i tamo trebalo naći nekog manjeg investitora, koji bi uposlio stotinak ljudi tih krajeva u nekim manjim pogonima.

 

„Ogroman broj tih ljudi vrši pritisak na Leskovac. Ti ljudi, koji takođe imaju neke svoje posede i koje bi obrađivali da imaju radna mesta blizu svojih kuća, a ne da iz, npr. nekog zabačenijeg sela dolazi u grad i onda nema vremena ni da se bavi svojom okućnicom, a kamoli nekim svojim imanjima, ako ih imaju.“

 

Poslednji diskutant bio je Dragan Savić koji je ovaj elaborat ocenio kao najozbiljniji koji je pred odbornicima u poslednjih šest godina.

 

„Ja stalno govorim da ne postoje tri gradska urbana naselja, Leskovac, Grdelica i Vučje, nego da tu spada i četvrto naselje – Predejane. Kad je kod nas došla firma iz Južne Koreje bio sam skeptik, jer je ta firma bila, pre dolaska u Leskovac, tri puta proglašena za najgoreg poslodavca u Evropi. Kada dolazi nešto sa zapada, uprkos našim istorijskim negativnim iskustvima sa Englezima, to je ipak jedna ozbiljna firma i zapad je jedna ozbiljna priča. Analizirao sam pažljivo sve podatke iz ovog elaborata i oni jesu potpuno opravdani i pružaju nadu da će sve to biti u redu. Mi u prvoj godini imamo 245 radnika, u drugoj 1027, ako se ne varam i tek u trećoj 2000. U prvoj godini imamo neto zaradu od 7,35 miliona, poreze nešto preko 600.000, doprinose oko 3,7 miliona, što je ukupno oko 11,7 miliona. To znači da tamo neće biti manje plate od 30.000 dinara.“

 

Za ovu odluku glasao je 61 odbornik, dok je jedan odbornik bio uzdržan, a jedan je bio protiv. Što se druge tačke dnevnog reda tiče, odbornička pitanja, nije bilo diskutanata.

 

 

 

 

 

 

 

 

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare