LESKOVAC
Konferenciju za medije održala su četiri sindikata prosvetnih radnika na kojoj su pojasnili situaciju sa štrajkom u ovoj branši.
Valentina Ilić (predsednica Sindikata obrazovanja Srbije) podseća da se ovaj štrajk vodi već 2,5 meseca.
„Mi samo tražimo da se realizuje potpisani protokol četiri reprezentativna sindikata sa Vladom Srbije od 12. oktobra 2023. godine. Mi smo u svojim zahtevima tražili, kao najobrazovanija struka, sa 80% visokoobrazovanih ljudi koji rade u prosveti, da nastavnik početnik, sa sedmim stepenom stručne spreme, sa masterom, ima platu koja je u nivou republičkom proseka. To jepotpisano. Druga ključna stvar je bila uredba o koeficijentima, koja je smanjila raspon između najjednostavnijih poslova u vaspitno-obrazovnim ustanovama i nosioca delatnosti sa 2,87 na 1,87, pri čemu je ta uredba doneta bez konsultacija sa sindikatima. Mi imamo kompresiju plata, ne može minimalna zarada da bude u većem procentu povećana u odnosu na povećanje u ostalim delatnostima. Mi imamo veliki problem da će nam ljudi od prvog do četvrtog ili petog stepena biti u minimalnohj zaradi. Imamo problem sa računovstveno-administrativnim radnicima koji rade najkompleksniji deo posla jedne škole, to radi jedan čovek i on će imati za 350 dinara veću platu od minimalne zarade. To su velike nepravde i nepravilnosti za koje je Vlada Srbije svojim potpisom rekla da će se ispraviti.“
Ilićeva kaže da ne može da se prenebegne činjenica da u skupštinu prvo ulazi izmena Krivičnog zakonika, što se traži već 2,5 godine.
„Nadam se da će se izvesti u skorije vreme da predsednik potpiše taj zakon po kome će svako napadne bilo koga zaposlenog u vaspitno-obrazovnoj ustanovi, bilo to od strane roditelja, đaka, mora krivično da odgovara. Uspeli smo da dobijemo svi isto povećanje. Vlada se prvo oglušila o to, nudili su povećanje od 8% za nenastavno , a 12% za nastavno osoblje. To je diskriminacija nad pedagozima, psiholozima, sekretarima, svima koji rade u školi… Cela škola vaspitava dete, počev od tetkica pa na dalje. Mi smo u toku sa pregovorima za posebni kolektivni ugovor, gde ćemo pokušati da odrećenim izmenama pojedinih članova nagovorimo vladu da, preko kolektivnog ugovora, imamo pravo da pregovaramo o ceni rada, kako bi postigli ono što smo prošle godine potpisali. Veliki je odziv našeg članstva na teritoriji Srbije, idemo sa cirkularnim protestima iz razloga da se ljudima ne bi odbijalo od zarade.“
Dobrivoje Marjanović, predsednik Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, rekao je trenutno štrajkuju Školske uprave Leskovca, Kruševca, Jagodine, Zaječara i Niša.
„Preko 200 škola je trenutno u štrajku, od čega na dan 5.12. je 177 škola na 30 minuta, a u 24 se zvoni na 45 minuta, a izlazi na 30. To jeste probelmatika, jer su se pojedine kolege izjasnile da hoće da rade, a pojedini direktori su sebi dali za pravo da takav način rada sprovedu i u tim školama je opšti haos, deca se kreću po hodnicima, a za njihovu bezbednost je odgovoran direktor, ali i svi mi zajedno. Žao mi je što ti direktori nisu sebi dali za pravo da se bore za svoju struku i svoje kolege, ali to govori o njima. Srećom, većina je onih koji znaju šta je obrazovanje i ko su njihove kolege.“
Marjanović podseća da je o oktobru 2023. godine sa tadašnjom predsednicom Vlade Srbije Anom Brnabić i tadašnjom i sadašnjom ministarkom prosvete Slavicom Đukić Dejanović potpisan obavezujući protokol.
„U preambuli piše da se Vlada obavezuje da u januaru 2025. godine nastavniku početniku dovesti zaradu do republičkog proseka. Trenutka zarada nastavnika početnika je 86.681 dinara, 10.000 manje u odnosu na republički septembarski prosek. Predviđenim povećanjem od 11% doći ćemo do 96.000. Imajući u vidu da će taj republički prosek da raste, jer je neminovno da se to dešava, predviđa se 104.000 dinara u januaru, a kaži i 1.000 evra u decembru, onda je jasno šta će biti bez ikakvih dodatnih povećanja, a koja su oni potpisali. S toga smo želeli da predložimo sistemsko rešenje i onda nas, verovatno, u dogledno vreme više ne bi bilo na ulici. Tražimo da se dva puta u toku godine, 1. juna kada znaju kako im se puni budžet, i pred usvajanje budžeta, mi merimo platu početnika u odnosu na republički prosek. U Vladi nisu bili raspoloženi da već u junu naredne godine razgovaramo na tu temu, tako da nama ne preostaje ništa drugo nego da nastavimo sve ove naše aktivnosti. Da li će biti u ovakvom obliku ili ne, zavisi od reakcija Vlade Srbije, ali smo spremni i da potpuno obustavimo rad.“
Marjanović kaže da se u veliku problematiku ušlo i sa krivičnim zakonikom..
„Tokom javne rasprave pojedini tužioci i advokati su insisitirali na tome da se taj zakonik prolongira zbog njihovih stavki.
„Ovo što je usvojeno skupštini Srbije su samo odredbe koje se tiču napada na zaposlene u obrazovanju, socijali, zdravstvu i neki delovi saobraćajnih prekršaja. Iznenađuje me jedna stavka, zbog čega smo se i obratili Vladi i predsedniku Srbije. Advokatska komora je u nekom vidu štrajka, gde sa pravom oni aludiraju kako nije bilo rasprave kakva bi trebala da bude i oni javno izražavaju priču da nisu protiv toga da prosvetni radnici budu zaštićeni, ali insistiraju da taj Krivični zakonik ne bude potpisan od strane predsednika republike. Insistiramo da se ovaj zakon potpiše, da se nađe u Službenom glasniku, a onda ostale odredbe neka prolongiraju javne rasprave… Mi ćemo do kraja ovog meseca pregovarati sa Vladom Srbije, uključili smo i Agenciju za mirenje, čovek nema šta da nam kaže, jer je Vlada u obavezi da to urade, da su nas svesno prevarili, da žele da nam daju obavezu da pregovaramo, ali da se oni ne obavežu da bilo šta sprovedu u delo.“
Dvadeset milijardi dinara je potrebno, tvrdi Marjanović, da se sve ono što je potpisano sprovede u ovoj godini.
„Čujemo da državi ide mnogo dobro, gradi se na sve strane, ali se ne ulaže u obrazovanje. Manipulišu brojkama tako što kažu da smo mi dobili 11% povećanja, a ostali 8%. Na zaradu od 83.000 dinara 11% je 10.000 dinara. U zdravstvu, policiji, vojsci je 8% takođe nekih 10.000 dinara, jer oni imaju plate od 108.000, 118.000 i 128.000 dinara.“
Nenad Stamenković, predsednik Jablaničkog okruga za Granski sindikat prosvetnih radnika Srbije Nezavosnost, naglašava da štrajk nije samo borba za veće plate i bolje uslove rada, već i za očuvanje dostojanstva profesije u budućnosti i samog obrazovnog sistema.
„Posledice toga ne osećamo samo mi, nego i roditelji i društvo u celini. Ponuda Vlade sa povećanjem od 11% i 15.000 dinara jednokratne pomoći je ponižavajuća i baca nas na kolena. Ovo suštinski ne rešava problem. Tražimo sistemsko rešenje koje će obezbediti stabilnost, sigurnost i adekvatnu nagradu za naš rad. Štrajkujemo jer verujemo da je obrazovanje temelj svakog društva i, ako želite da srušite neko društvo, prvo što radite je da mu urušite obrazovanje.“
Na pitanje novinarke JUGpresa šta znači kada kažete da štrajkuju škole, da li to štrajkuju čitave škole, štrajkuju pojedinačno nastavnici i profesori ili članovi vaših sindikata, Dobrivoje Marjanović, predsednik Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, je izneo podatke da je 90% škola je u štrajku, preko 70% škola je sa 30 minuta i svi u toj školi štrajkuju nezavisno od toga da li su članovi sindikatas ili nisu.
„Što se tiče ostalog broja škola, tamo se zvoni na 45 minuta, a izlaze na 30. Trenutno je u štrajku, po podacima Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, preko 200 škola u ovih pet školskih uprava, 178 škola škola zvoni na 30 minuta… Takva je bila situacija u svim školsim upravama u decembru, slična je bila situacija i kada smo radili potpune obustave. Nikada sindikalnu akciju nismo vodili ovako adekvatno i zajedno sa sva četiri reprezentativna sindikata koja pokrivaju preko 70% zaposlenih u obrazovanju.“
Valentina Ilić, predsednica Sindikata obrazovanja Srbije, je odgovorila na pitanje da li su sindikati spremni da podrže studente koji svoj bunt pokazuju na način tako što blokiraju fakultete, a pri tome ističu i sindikalni zahtev, rekavši da su uvek, u svim aktivnostima, tražili podršku svih.
„Naši najveći interesi su studenti koji su na nastavničkim smerovima i nastavnički fakulteti. Studenti imaju tu niz zahteva, mladi ljudi u srednjoj školi, i da se osvrnem na ovaj događaj u Jonoj Gimnaziji u Novom Sadu, 22 godine sam radila u srednjoj školi, ti mladi ljudi najbolje poznaju nepravdu ili pravdu. Ne treba niko da im kaže šta je pravda ili šta je nepravedno uraditi. To je osobina mladosti i to je osobina studenata koji su u svojim zahtevima imali i jedan sindikalni zahtev. Što se tiče ostalih zahteva studenata, apsolutno ih podržavamo, smatramo da su opravdani, i, kao sindikat koji obuhvata i visokoškolske ustanove takođe ćemo tražiti njihovu podršku u našim aktivnostima.“
Dobrivoje Marjanović, predsednik Unije sindikata prosvetnih radnika Srbije, ukazao je na problem da sve manje mladih upisuje pedagoške fakultete.
„Mi već sada imamo problem sa informatikom, matematikom, nemačkim jezikom, a u narednim godina sigurno i sa svim predmetima. Mnogo je nestručne nastave.
Aleksandar Nikolić, predsednik Odbora jablaničkog okruga Sindikata obrazovanja Srbije, kaže da je na teritoriji Jablaničkog okruga, u prethodne dve nedelje, od 63 ustanove obrazovanja i Doma učenika, 43 škole su bile u štrajku od 30 minuta, 10 škola je bilo u kombinovanom štrajku od 30+15 minuta zbog toga što pojedini članovi kolektiva nisu želeli da štrajkuju, dok ostale škole nisu pristupile štrajku.
„Podršku su nam dali vrtići sa teritorije Jablaničkog okruga, oni su štrajku pristupili na svoj način, a Specijalna škola zbog specifičnosti rada nije pristupila štrajkum, ali su pružili podršku. Nemam informacije da je tokom sprovođenja štrajka bilo problema niti da se desio neki incident u toku nastave. Znam da su kolege dale svoj maksimum da u tih 30 minuta učenici ne izgube od gradiva i da se što više uradi.“ (kraj) IS/LJS
Opet nastavljate da lazete prosvetare a radite za drzavu i nije vas sramota.Odmah uci u zakonski strajk istovremeno u svim skolama i da traje dok se protokol potpisan ne ispostuje.
Зашто просветни радници у први план истичу плату и просечну плату? Како тумачити просечну плату у Србији и да ли је она некакав показатељ, параметар. Шта она показује у тржишним привредама кад већина запослених ради за минималну зараду, а предузетници, власници предузећа и неколико менаџера имају онолике плате колико се договоре са управом предузећа односно послодавцем или власником предузећа. О чему се ради? О неједнакости у друштву! Једнакост у друштву је карактеристика социјалистичке привреде у самоуправном социјализму. Тамо је постојала једнакост и социјална правда! Мерило код плата је медијална зарада у земљама тржишне привреде где преовладавају предузетничке породичне фирме поред страних директних инвестиција, тј. компанија које су уложиле свој капитал и прошириле бизнис на нова тржишта и у другим земљама. Какво је то мерило или параметар ако истичемо плате у јавном сектору и пензије колико одступају од просека, тј. аритметичке средине. Ко има користи од просека? Просек не значи ништа, само се користи у сврхе популизма и манипулације подацима како коме одговара. Просек односно аритметичка средина се користи као мерило код закључивања оцена по школским правилницима. И такве закључне оцене на бази просека може одељењско веће да подигне јер му омогућава правилник. Према томе, чему служи просек? Просветни радници у Србији имају већу плату од медијалне зараде за 25 посто и о томе велика већина запослених у својим коментарима на порталима истиче када спомиње плату. Поставља се питање сврсисходности примене и усклађивања платних разреда и коефицијената према степену образовања у вези сложености радних задатака запослених које држава финансира из буџета због присуства ентропије. У статистици се користе различите просечне вредности, аритметичка средина, геометријска средина, хармонијска средина, модус, медијана, итд.
Protokol Jagoda,potpisan je pre više od godinu dana.Kakvo teoretisanje o statistici i sredinama, ovo je za sud, za Strazbur, a ne rasprave o pojmovima
@Marko Чињеница је да запослени у просвети имају већу плату за најмање 25% у односу на медијалну зараду, а одељењске старешине чак 32% већу плату у односу на медијалну зараду која је мерило просека у тржишним економијама. На силу не можете да натерате државу да поштује некакав протокол на који се позивате. Шта је протокол односно агенда и колико је обавезујућа са правног аспекта, да ли знате? Вероватно не!