LESKOVAC
Na teritoriji grada Leskovca u okviru jesenje setve planirano je da se zaseje oko 12.700 hektara, od toga najveći deo površina čine žitarice, oko 12.000 hektara, stočno krmno bilje – 540 i povrće 150 hektara. U strukturi žitarica najveće površine zauzima pšenica, sa blizu 11.000 hektara, dok oko 1.000 hektara čine ovas, ječam, raž, tritikale i druge kulture, kaže se u informaciji o jesenjoj setvi 2015. godine, sa osvrtom na stanje i ubiranje prolećnih kultura, usvojenoj na današnjoj sednici Gradskog veća.
Vremenske prilike ne idu na ruku ratarima. Prema proceni stručne službe, zasejano je oko 90 posto površina pod stočnim krmnim biljem i povrćem i, zbog vremenskih prilika, samo desetak posto površina pod pšenicom. Optimalni rok za setvu je između 10. i kraja oktobra. Očekujemo da se vremenske prilike stabilizuju, kako bi se setveni radovi nastavili, ali je ipak procena da će u optimalnom roku biti zasejano između 30 i 40 posto setvenih površina, a ostatak tokom novembra, odnosno van optimalnog roka, rekao je načelnik Gradske uprave za privrdu i poljoprivredu Boban Sokolović.
Troškovi setve, prema kalkulaciji stručne službe ove uprave, za jedan hektar setvene površine pod pšenicom iznosiće između 80 i 85.000 dinara, tako da će ove godine setva biti za desetak posto skuplja od prošlogodišnje. Kada je reč o repromaterijalu, snabdevesnost tržišta je dobra, ima dovoljnih količina semena, đubriva i nafte. Bez obzira što će gro površina pod pšenicom biti zasejan van optimalnog roka, očekuje se da će, kao i svake godine, ona biti zasejana na oko 11.000 hektara, rekao je Sokolović.
Prolećna setva se odvija na površini od oko 22.000 hektra a najveći deo površina čini kukuruz sa 12.000 hektara. Visoke temperature tokom jula i avgusta i samo 11 litara vode po metru kvadratnom, doveli su do toga da je suša pogodina kukuruz u najosetljivijoj fazi, fazi oplodnje. Procena je da će rod kukuruza ove godine biti manji za 25 do 30 posto, odnosno prosečan prinos kukuruza biće 2,5 do 3 tone suvog zrna po hektaru.
Povrće je zasejano na oko 6.000 hektara, na otvorenom i plastenicima. Rod je bio dobar, i u kvalitatnivom i u kavntitativnom pogledu, cene na tržištu su bile solidne. Za povrtarsku proizvodnju ovo je bila prosečna godina, procenio je Sokolović.
Voćari su u 2015. godini najbolje prošli, pogotovu proizvođači višnja, malina i kupina. Višnja je solidno rodila, imala je dobru cenu, između 80 i 90 dinara po kilogramu, malina je imala konstantnu cenu od 200 dinara po kilogramu i kupina između 80 i 100 dinara. Sav rod je otkupljen, smešten u hladnjače i u roku od jednog do tri dana isplaćen, što je izuzetno važno za poljoprivredne proizvođače.
-Iz svega ovog može se izvesti zaključak da su voćari tokom proizvodne 2015. godine najbolje prošli, ratarstvo je ispunilo cilj u smislu da je obezbedilo prehrambenu sigurnost stanovništa. Povrtarstvo je ostarilo određeni profit, ali je za povrtarstvo ovo ipak bila prosečna godina, zaključio je Sokolović.