VRANJE
“Priveden sam tako što su me policajci u civilu presreli na ulici kada sam krenuo u
kupovinu sladoleda za decu”, kaže Dragan Antić, aktivista Ekološkog ustanka i lokalni
odobornik u Vranju. Antića su u policijsku stanicu odvela dva muškarca u civilu, bez
ikakvih oznaka MUP-a ili drugih službenih identifikacija. Iako mu je saopšteno da ga
privode na informativni razgovor poziv mu nije bio uručen, već naknadno napisan u
stanici policije.
Antić je ekološki aktivista, a upravo su ljudi okupljeni oko ideje zaštite životne sredine bili
oni koji su započeli veliku pobunu u avgustu 2024. Naime, Ustavni sud je jula prošle godine
doneo odluku da je zaustavljanje projekta Jadar, kompanije Rio Tinto, bilo neustavno. Samim
tim, kompanija je dobila zeleno svetlo da nastavi istraživanje litijuma u zapadnoj Srbiji.
Ovo je izazvalo osećaj izneverenosti među građanima i aktivistima koji se protive rudarednju
litijuma. Demonstranti su ponovo izašli na ulice, tražeći očuvanje životne sredine i
održavanje obećanja vlasti da će obustaviti projekte koji ugrožavaju prirodu.
Vlasti su na proteste reagovale hapšenjem i privodjenjem nekih od lidera protesta i aktivista
širom Srbije, što je izazvalo dodatnu političku i društvenu napetost. Istraživanje koje je
sprovedeno od strane Centara za istraživačko novinarstvo Srbije (CINS) ukazuje na značajan
broj hapšenja i privođenja ljudi tokom trajanja ovih protesta.
Prema njihovim navodima, policija je sprovela niz privođenja, ali i drugih oblika represije,
uključujući pretresanje stanova i oduzimanje ličnih uređaja kao što su laptopovi i mobilni
telefoni. CINS je tada mapirao 30 takvih slučajeva. Najviše slučajeva zabeleženo je 17.
vgusta, a jedan od uhapšenih aktivista tog dana bio je i Dragan Antić iz Vranja.
“Tog dana su bila privođenja širom Srbije ali sam ja jedini u Vranju. Privođeni su uglavnom
intelektualci koji se otvoreno bune u vezi istraživanja i eksploatacije litijuma ili oni koji su
poznati od ranije po organizaciji protesta i blokada protiv projekta Jadar 2021/2022. godine.”
kaže Antić.
Privođenja aktivista nisu prestala
Policija u civilu nastavila je s privođenjem ne samo ekoloških aktivista, već i drugih učesnika
protesta. Nakon skupova u Novom Sadu, organizovanih u znak sećanja na žrtve nesreće na
železničkoj stanici, privedeni su studenti, aktivisti i opozicioni političari.
Među njima je i student Relja Stanojević, kojeg su dvojica policajaca u civilu privela pred
kamerama televizije N1. Dok su ga odvodili, Stanojević je novinarima doviknuo da su mu
tukli devojku i da je odgurnuo jednog od njih u pokušaju da je odbrani.
Bivši pokrajinski funkcioner Goran Ješić stao je u njegovu odbranu, zbog čega je i sam ubrzo
priveden, takođe od strane policajaca u civilu.
Te večeri privedeno je još nekoliko aktivista i građana. Nekima od njih određen je pritvor do
30 dana, uz optužbe za nasilničko ponašanje na javnom skupu i narušavanje javnog reda i
mira.
Advokati sa kojima su razgovarali novinari CINS-a, a koji su branili privedene aktiviste
ocenili su je u ovim slučajevima mera pritvora bila preterana.
Privođenja pod maskom informativnih razgovora
Početkom novembra, aktivistkinje Mila Pajić i Doroteja Antić krenule su na komemorativni
skup i protest u Novom Sadu. Na železničkoj stanici u Petrovaradinu, opkolila ih je grupa
muškaraca u civilu. Predstavili su se kao policajci i naredili im da pođu s njima.
Pajić je odbila, nakon čega su je fizički podigli i smestili u automobil.
U policijskoj stanici zadržane su tri sata – isto toliko koliko je trajao i protest na koji su
krenule.
Kasnije istraživanje BIRN-a otkrilo je da je Bezbednosno-informativna agencija koristila
ovakva privođenja kako bi na telefone aktivista ubacivala domaći špijunski softver NoviSpy.
Ovaj program omogućava pristup ličnim podacima, fotografijama, kontaktima i istoriji
lokacija sa uređaja.
Izmena Krivičnog zakonika
Zaštita aktivista nije povoljnija ni nakon predloženih izmena i dopuna Krivičnog zakonika u
Srbiji.
Jedna od najkontroverznijih predloženih izmena jeste uvođenje novog krivičnog dela pod
nazivom „Objavljivanje materijala kojim se savetuje izvršenje krivičnog dela“. Ovaj predlog
zakonodavstva bi mogao ozbiljno ugroziti slobodu izražavanja, jer omogućava da se ljudi
procesuiraju za objavljivanje sadržaja koji može biti shvaćen kao poziv na izvršenje
određenih krivičnih dela.
“Ovo krivično delo može značajno da utiče na slobodu izražavanja, jer nije svako
objavljivanje informacija o tome kako može da se učini krivično delo istovremeno i
objavljivanje saveta, a sam nacrt ne definiše šta je savetovanje i ima dosta široku definiciju
pojma ,,marterijal”.” kaže Milena Vasić, advokatica iz Komiteta za ljudska prava.
Na primer, pozivi na proteste zbog političkih pitanja, kao što su blokade saobraćaja ili
masovne demonstracije, mogli bi biti shvaćeni kao poziv na izvršenje krivičnog dela i stoga
predstavljati osnov za pokretanje krivične istrage ili tužbe. Time se stvara klima straha među
onima koji žele da se protive vlastima, dok bi se državnim organima omogućilo da još lakše
guše građanske slobode.
Još jedan problem izmene krivičnog zakonika stvara mogućnost praćenja komunikacije
građana: “Kako se ovo krivično delo gonjenje preduzimalo po službenoj dužnosti, ovakva
inkriminacija otvara prostor za nadzor komunikacije građana kako javne (na društvenim
mrežama) tako i privatne, jer krivično delo u svom opisu ne definiše da će biti kažnjivo javno
objavljivanje, već samo objavljivanje putem sredstava informacionih tehonologija ili na drugi
način. Kažnjavanje posrednika predviđeno drugim stavom znači da će svako ko prenese dalje
takvu poruku takođe biti kažnjen.” dodaje Vasić.
Ovaj tekst je proizvela novinarka omladinske zajednice, uz podršku YoCoJoin partnerstva.
YoCoJoin je dobio sredstva EU od Kreativne Evrope.
Autorka: Anđela Arsić

