Prva isporuka nove EU RescEU zalihe medicinske opreme u Srbiju

BEOGRAD

U vatrogasnu brigadu u ulici Mije Kovačevića u Beogradu jutros je stigao komplet od 10 000 maski FFP2, koje su kamionom dovezene iz skladišta hitne medicinske opreme Evropske unije – RescEU – smeštenog u Rumuniji.

Maske je primio Sektor za upravljanje u hitnim situacijama Ministarstva unutrašnjih poslova, radi dalje distribucije. Ova donacija Evropske unije odgovor je na zahtev koji je Srbija podnela Mehanizmu civilne zaštite Evropske unije (EUCPM).

Ambasador Sem Fabrizi pozdravio je pošiljku rekavši: „Ovo je još jedan izraz naše konkretne i kontinuirane podrške u teškim vremenima, kroz jedan od mnogih mehanizama solidarnosti EU čiji je Srbija sada deo. Od marta 2020, mi smo poklonili ventilatore, respiratore, testove, zaštitnu opremu i trijažne kontejnere, kako bismo pomogli Srbiji da spasi živote i prevaziđe zdravstvenu krizu, a mi smo spremni da sarađujemo sa svim relevantnim nadležnima, sve dok je to neophodno. Takođe smo ponudili finansijski paket za podršku ekonomskom oporavku u Srbiji. EU je sa Srbijom u ovom teškom trenutku i zajedno ćemo ga prevazići: tako postupa Tim Evropa. EU je i dalje najveći donator, investitor i trgovinski partner Srbiji. A to ima uticaja i na svakodnevni život ljudi u Srbiji. “

Ova pošiljka je deo ukupne isporuke 65.000 maski iz RescEU-a u Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Severnu Makedoniju i Srbiju.

„Dok posmatramo smanjenje zaraze u nekim oblastima, potrebno je još raditi na sprečavanju daljeg širenja koronavirusa – a zaštitne maske su od presudne važnosti u toj borbi. Danas, kao dodatak prethodnim pošiljkama, šaljemo ukupno 65.000 dodatnih zaštitnih maski u Hrvatsku i našim susedima na Zapadnom Balkanu. Zahvaljujem Rumuniji što čuva i prevozi resceEU opremu onima kojima je potrebna“, rekao je evropski komesar za upravljanje krizama, Janez Lenarčič.

Šta je RescEU?

U 2019. godini je EU ojačala i ojačala komponente svog upravljanja rizikom od katastrofa unapređivanjem Mehanizma civilne zaštite EU. Najnoviji uvedeni element – rescEU – ima za cilj poboljšanje zaštite građana od katastrofa i upravljanja nastajućim rizicima. Pored toga, rescEU uspostavlja novu evropsku rezervu resursa (‘rescEU rezerva’) koja uključuje flotu vatrogasnih aviona i helikoptera, avione za medicinsku evakuaciju, kao i zalihe medicinske opreme i terenskih bolnica koje mogu odgovoriti na zdravstvene vanredne situacije, i hemijske, biološke, radiološke i nuklearne incidente.

Šta je Mehanizam civilne zaštite?

Mehanizam civilne zaštite EU olakšava saradnju u reagovanju u vanrednim situacijama, pripremi i prevenciji između država članica, kao i nekoliko drugih evropskih zemalja. Srbija je postala član Mehanizma 2015. godine, ali i pre toga, tokom razornih poplava u maju 2014. godine, Srbija je osetila korist od evropske solidarnosti kroz Mehanizam civilne zaštite EU. Ta operacija je bila jedna od najvećih otkad je mehanizam uspostavljen.

Pomoć EU Srbiji protiv COVID-19

Kada je u pitanju Covid 19, EU je u martu 2020. godine brzo stavila na raspolaganje 93 miliona evra: 15 miliona evra je dodeljeno za neposredni odgovor, dok je 78 miliona evra dodeljeno srednjoročnom ekonomskom oporavku.

Evropska unija je, počev od marta 2020. organizovala 15 kargo aviona koji su sleteli na aerodrom Nikola Tesla. Ti avioni su dovezli više od 721 tone opreme potrebne za borbu protiv korona virusa. U najvećoj meri se sastojala od opreme i uređaja iz Kine i Indije koje je kupila Vlada Srbije ili su donirani Srbiji, dok je EU pokrila transportne troškove u iznosu od 7,1 miliona evra za ukupno 15 kargo letova. Prvi avion je sleteo 26. marta, a poslednji 3. maja.

Pored transportnih troškova EU je uložila dodatnih 4,9 miliona evra u nabavku medicinskih materijala za Srbiju kao što su:

  • Zaštitne medicinske maske za lice (standardni tip) (800.000), namenjene ličnoj respiratornoj zaštiti medicinskog osoblja u zdravstvenim ustanovama, isporučene su aprila 2020.
  • Infracrveni termometri (300) su beskontaktni ručni uređaji za merenje temperature tokom globalne vanredne situacije COVID-19. Ceo kontingent je isporučen aprila 2020.
  • Stacionarni koncentratori kiseonika (100) poboljšavaju pristup terapiji kiseonikom i tako smanjuju smrtnost COVID-19 povezanu sa hipoksemijom. Ceo kontingent je isporučen aprila 2020. i dalje je razdeljen zdravstvenim ustanovama širom zemlje u skladu sa potrebama prema proceni Ministarstva zdravlja i Svetske zdravstvene organizacije.
  • Kontejneri sa nameštajem za trijaži i hitnu zdravstvenu negu (100) omogućavaju trijažu pacijenata i pri tom sprečavaju pristup potencijalno inficiranih osoba objektima zdravstvenih ustanova. Obezbeđena je i medicinska oprema za kontejnere koja se sastoji od kreveta za pregled, stola sa dve stolice, beskontaktnog termometra, manjih kontejnera za medicinski i infektivni otpad i kante za otpatke.
  • Uređaji za PCR (polimeraznu lančanu reakciju) u realnom vremenu (2) i reagensi za 2019-nCoV testove (25.000) omogućavaju trenutnu dijagnozu na COVID – 19 nakon administriranja testa. Isporučeni su institutima Batut i Torlak u Beogradu.
  • Monitori za intenzivnu negu (50) kao dopuna postojećoj opremi u jedinicama intenzivne nege da bi se namirio porast u broju pacijenata uzrokovan izbijanjem COVID – 19 kojima je potrebna akutna i intenzivna nega. Svi uređaji su potom raspodeljeni zdravstvenim ustanovama širom zemlje u skladu sa potrebama po proceni Vlade Srbije.
  • Uređaji za monitoring, ventilaciju i anesteziju (25) za kratkoročnu ili dugoročnu ventilacionu pomoć sa anesteziološkom negom pacijenata obolelih od akutne respiratorne opstrukcije koja je potrebna u upravljanju hitnom negom pacijenata obolelih od COVID-19. Oni su već ili će biti raspodeljeni zdravstvenim ustanovama u Srbiji u skladu sa potrebama prema proceni Ministarstva zdravlja i Svetske zdravstvene organizacije.
  • Uređaji za veštačku ventilaciju (respiratori) (50) služe za ventilacionu pomoć pacijentima obolelim od akutne respiratorne opstrukcije preko potrebne u upravljanju hitnom negom pacijenata obolelih od COVID-19. Svih pedeset (50) uređaja je dalje raspoređeno zdravstvenim ustanovama u zemlji u skladu sa potrebama prema proceni Ministarstva zdravlja i Svetske zdravstvene organizacije.

EU je takođe pružila pomoć najosetljivijim grupama tokom Covid krize, posebno romskoj zajednici:

  • 100.000 evra za higijenske pakete i pakete najnužnijih prehrambenih namirnica za romska naselja u 4 grada u Srbiji (Beograd, Niš, Subotica, Valjevo)
  • Žene i stara lica u zabačenim mestima:
  • 100.000 evra za higijenske pakete kao pomoć osetljivim grupama u 50 opština
  • Podrška tranzitnim centrima za migrante:
  • 600.000 evra za ćebad, šatore, dušeke, jastuke, veš, posteljinu, grejalice na gas, stolove na rasklapanje, itd.

Srpski naučnici sada mogu da testiraju veći broj uzoraka na COVID-19 zahvaljujući sistemu referentnih laboratorija koje je opremila Evropska unija. Nacionalna referentna laboratorija u Batajnici je u prošlosti dobila 7,5 miliona evra donacije od EU za obnovu kompleksa i njegovo opremanje visokotehnološkim mašinama i robotima i pružanje tehničke pomoći. Ova laboratorija je uradila oko 85.000 testova na COVID-19 od kraja marta do kraja juna.

U protekle dve decenije i više, EU je opremala bolnice, laboratorije, institute za javno zdravlje i centre za trasfuziju krvi, a obezbedila je i 252 vozila hitne pomoći za zdravstvene centre širom Srbije, od kojih je 122 već isporučeno sa respiratorima, a to je ključno za borbu protiv COVID-19.

Globalnije gledano, EU je podržala celokupnu zdravstvenu mrežu Srbije: preko Evropske investicione banke – banke EU – 250 miliona evra je iskorišćeno za rekonstrukciju i izgradnju 20 velikih bolnica po čitavoj Srbiji, uključujući i Institut Torlak, koji je ključan u borbi protiv korona virusa.

Samo u  2019. završena je izgradnja nove zgrade i obnova i proširenje Kliničkog centra u Nišu. To je obuhvatalo radove na postojećim objektima, novim blokovima, dvorištima i parkiralištima. Ukupno je rekonstruisano 45,000m2, a ovaj važan regionalni zdravstveni centar je dobio i 600 bolničkih kreveta, od kojih je 38 za intenzivnu negu i 42 za poluintenzivnu negu. EIB je finansirala izgradnju sa 34 miliona evra, dok je iz budžeta Republike Srbije izdvojeno 16 miliona evra za nabavku opreme. Zahvaljujući pomoći Evropske unije, milioni građana Srbije ima bolju i savremeniju medicinsku negu i u drugim gradovima.

EU je obezbedila korišćenje novih, savremenih hirurških sala, centara hitne pomoći, veliki broj bolničkih kreveta, novih ambulantnih vozila i opreme za bolničke kuhinje i higijenu koji su nabavljeni za centre u Kikindi, Pančevu, Somboru, Smederevu, Sremskoj Mitrovici, Zaječaru, Čačku, Kruševcu, Pirotu i Beogradu.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare