LESKOVAC-VRANJE-NIŠ-PIROT
U svetlu najnovijih događaja, kada su od strane jedne od „elitnih beogradskih“ gimnazija, „južnjaci“ predstavljeni kao slika i prilika nepismenosti i necivilizovanosti, Nova Naša reč je odlučila da „uzvrati udarac“, onako kako jedino ume.
Dostojanstveno, društveno angažovano, vodeći računa o integritetu kuće i ljudi koji rade u istoj, ali pre svega, s punim poštovanjem prema različitostima našeg društva i naše kulture.
Na stranama našeg nedeljnika, ima mesta za politička dešavanja, ekonomske, komunalne, sportske, kulturne i sve druge aktuelnosti, za priče o običnim ljudima, za stripove najmlađih članova zajednice, kao i za, što s posebnim ponosom ističemo, teorijski i metodološki najsloženije eseje koji se tiču sociološke, politikološke, ekonomske i bezbednosne strane naše društvene stvarnosti.
Takođe, bilo je i biće mesta za „ljude od pera“, talentovane pisce i pesnike svih uzrasta koji svojim talentom uvek iznova dokazuju da čovek nije prost „dodatak mašini“, već kreativno biće koje čuje, vidi, misli, ali pre svega, oseća.
Zbog svega navedenog, pozivamo ljude koji žive ili su poreklom sa juga Srbije – Leskovčane, Vranjance, Nišlije, Piroćance, ali i sve druge koji prizrensko-timočki dijalekat koriste pri govoru i pisanju, da nam šalju svoje priče, pesme, aforizme, šale i doskočice, ispisane na autentični, „južnjački“ način.
Tematska ograničenja ne postoje, sem u tome da radovi ne budu vulgarne prirode, te da ne pozivaju na rodnu, versku, rasnu, nacionalnu i, čemu nas je naučila Filološka gimnazija iz Beograda, „lokacijsku“ netrpeljivost.
Radovi ne bi trebalo da budu duži od tri strane u „vordu“.
Najbolja dela sa potpisom autora, biće objavljena u štampanom izdanju Nove Naše reči.
Uredništvo Nove Naše reči zadržava pravo da donese odluku o tome koji će to radovi biti.
Radove isključivo na mejl konkursinovanasarec@gmail.com, sa urednim navođenjem imena i prezimena autora i njegovom kratkom biografijom.
Možda neki smatraju da “južna pruga” služi samo za podsmeh.
Nova Naša reč će, zajedno sa svojim čitaocima, svima dokazati koliko greše.
Uz vas smo. Pridružite nam se!
Draga Srbijo,
Molim profesore beogradske Filološke gimnazije da povedu svoje djake u Prokuplje da odnesu cveće i upale sveće ratnicima “Gvozdenog puka”, koji su oslobodili Otadžbinu, zajedno sa svim srpskim ratnicima. Mogli bi da svrate usput i u nišku ” Ćele kulu” i još mnoga mesta na jugu, koji je ceo natopljen krvlju srpskih junaka. Jug se neće odreći svog govora, svojih pesama i svoje duše nikada. Verovatno će u budućnosti opet necivilizovani jug da oslobadja Beograd, koji se polako pretvara u leglo kriminalaca, narkomana, pedofila, nastranih, neobrazovanih političara i izdajnika svake vrste.
Pravoslavlje dolazi sa juga.
Ako sam te dobro razumeo, mi li leskovčani smo pokrstili pagane Beograđane i Vojvođane u hrišċane?
Evo mog “aduta” za Vaš konkurs, iako već u samom starti isključujem samog sebe. Kao prvo, ne navodim svoje pravo ime, a kao drugo, neko će možda pomisliti da sam vulgaran što kategorički odbijam, već smatram svojom “umetničkom” slobodom!
Pre samog “dela” Ili “nedela” (kako se kome više sviđa), dozvoliću sebi da ustvrdim da iza ovoga ne stoje učenici elitne BG gimnazije već njihovi profesori.
A sada najkraća priča na svetu koja osim naslova ne sadrži ništa više, jer za daljom “razradom” nema nikakve potrebe.
– Ma ko vas jebe bre!
Prostak koji dokazuje tvrdnju dece iz Filološke gimnazije.
Bez da se lazemo, vi iz Beograda ocete da od nase price napravite sprdacinu, ili blago receno da nam se podsmevate. Zaboravljate da su recimo filmovi kao Ivkova Slava, Necista krv, Zona Zamfirova, medju najgledanijima.
Otpevane su i mnoge narodne pesme koje se i danas rado slusaju.
Ovo dete sedamnajest godina ima, moja baba se porodila sa sesnajest. Dete mora u tim godinama da bude pazljivije, pogotovu ako ga uci u Filoloskoj gimnaziji toliki doktori kako tvrdi ovaj profesor. Ja sa uzivanjem, cak i namerno pred takvima upotrbljavam leskovacki zargon.
Lokalni list Nova nasa rec je pozvala svoje citaoce da im salju tekstove,pisane strogo uz koriscenje leskovackog zargona. Najbolji tekstovi bice objaljeni radi edukacije profesora filoloske gimnazije u Beogradu.
Ovu sedamnajesto godisnju devojcicu necemo da ubujemo. Potrudicemo se da je udamu u Leskovac!!!
Što li osećam da će ovo da se pretvori u patetično samoreklamiranje tzv pesnika na dijalektu i nadgornjavanje sa “severnjacima” i prekodrincima, što se upravo i želelo s njihove strane, sramnom tzv reklamom “dece” iz beogradske filološke Gimnazije. Mislim da je dovoljno citiranje dela Stankovića, Kapisazovića, Jovića, Kražića…pa i Pavića (koji doduše ismejava “leskovački govor”, stavljajući ga u humorističan kontekst svojih dela). Milim zato redakciju da ograniči učešće na školsku populaciju, kako bi “konkurs” bio ravnopravniji.
p.s.
“Naša čaršija na malečku stoličku sedi, al’ u golemo nebo gleda”
Rade Jović
I meni se čini da je ovo sasvim pogrešno. Scenario će dalje iċi otprilikeovako:
sada ċe stupoti na scenu, veċ pomenuti, samoljubivi i uglavnom nedotupavni pesnici “dijalektaši” i da će se ko u partizanskim pozorištima obraċati “neprijatelju” i da ċe traskaju ko otvoren prozor.
Ne valja vam ovo ništa. Mene je veċ unapred sramota tih patetičnih scena.
Zasto bi književni konkurs za one koji pišu na dijalektu bio problem? Nova Naša reč je već imala književni konkurs za kratku priču na koji se javilo više od pedeset autora sa prostora cele bivše Jugoslavije.
Ljiljana, zato što jer znam kakva je veċina “pisaca na dijalektu”, da ċe “ljuta borba” da ih ponese i da ċete dobiti radove koji ċe vrištati od neukusa. Zato, Lijana, što su veċina tih pisaca Tika Špic i Đoša među piscima. Gledao sam na internetu jedno knjiźevno veče sa piscima na dijalektu (mislim da je bilo u knjiźari gospodina Stošiċa) ii verujete da sam crveneo od količine glupiranja i kompletnog tog “Leta iznad kukavičjeg gnezda”.
Valjda shvatate da ne kritikujem redakciju, ne kritikujem ni njih, samo sam źeleo da vas upozorim da se taj konkurs ne pretvori u cirkus i vašar neukusa. Jer mnogi od njih svojim glupostima diskredituju naš dijalekt.
Nova Naša reč očekuje da se jave i pisci na dijalektu iz regiona. A u Nišu postoji vrlo ozbiljna manifestacija u kojoj učestvuju upravo pisci na dijalektu, recimo. Postoje ozbiljni stvaraoci u Vranju, u Vlasotincu takodje neguju izražavanje na dijalektu, postoje kvalitetni autori i u Leskovcu. Zato će i posao komisije biti da odabere kvalitet. Razumemo bojazan ali, da sacekamo ipak da vidimo šta će da stigne i šta će komisija da odabere. Svako dobro.
Drago mi je da smo se razumeli.
Recimo ja sada mogu da kovertiram tzv bobednike, tj branitelje lika i dela “leskovačkog dijalekta”… Na žalost, pravi stvaraoci na ovom, prizrensko – timočkom dijalektu su odavno na nekom boljem mestu (Kapisazović, Jović, Kražić). Pretpostavljam da Dimitrijevićevo (jedini pravi pisac na dijalektu) pisanije možete objavljivati bez konkursa. Neka škole raspisuju konkurse i takmičenja. Uostalom iz škole je i krenulo tzv vređanje Juga Srbije.
p.s. Kao ilustraciju ove moje primedbe naveo bih jutrošnje gostovanje mladog afirmisanog pisca iz Niša na jednoj televiziji. On je, rekao bih brže – bolje iskoristio ovaj trenutak i (besplatno) izreklamirao svoja dela . Verujete da bi razne leskovačke zalupajke i ostali, da ih ne reklamiram poimenice, učinili drugačije?
Bravo za ideju i inicijativu koju ste pokrenuli!
Ċe im ga nakrivite na Beograđani. Ajde bre bataljujte, ništa ne postiźete sa svađu. Baš njih brigs za tamo neki Leskur..c. U redu je konkurs, ali ne iz osvetničkih pobuda.