Poređenje javnih rasprava o predlozima budžeta 2025. i 2026: Isti problemi građana Leskovca se vuku godinama

LESKOVAC

Tokom javne rasprave o predlogu budžeta za 2025. i 2026. godinu pojedini građani su se pojavili sa svojim problemima oba puta. Evo šta su govorili prošle, a šta ove godine.

U raspravi 2025. godine Marica Stevanović, koja živi  u Cerskoj ulici, je rekla da je 2019. godine, po dogovoru sa gradonačelnikom tokom „Dana otvorenih vrata“ u ovoj ulici posipan grebani asfalt, a da je 2020. godine uđe u plan za asfaltiranje.

„Nastupila je korona, nije moglo da se radi, a nije rađeno ni ovih godina. U 2024. godini smo podneli zahtev za nastavak radova, jer su u međuvremenu se pojavile rupe, tako da ne može da se prolazi. Više puta sam se obraćala nadležnim organima, dobijala sam odgovore, poravnjana je ulica tako što je posipan tucanik.“

U odgovoru je Novica Nikolić, direktor JP „Urbanizam i izgradnja“ kaže da je urađeno što se moglo, ali da bi se kompletna investicija realizovala neophodno je da budu ispunjeni određeni uslovi na kojima se trenutno radi.

„Nisu rešeni imovinski odnosi, mi ćemo pokrenuti proceduru, a pre asfaltiranja moramo da uradimo i rekonstrukciju vodovodne mreže. Počećemo sa analizom, krenuti sa projektovanjem i, ukoliko dođemo do zaključka da možemo da dobijemo odobrenje, ona će se naći u određenom periodu naći u planu investicija.“

Marica je došla i na raspravu 2026. godine, te iznela sledeće:

„Ova ulica ubačena u plan za 2026. godinu, ali nije odrađeno. „Ljiljana Mihajlović iz JP „Urbanizam i izgradnja“ mi je rekla da je projekat za ulicu urađen i da treba da se urade projekti za vodovod i za kanalizaciju. Ulica je duga 180 metara, ima dosta stanovnika, mnogo automobila, stvaraju se rupe, iako je nasipan tucanik… Da li će radovi na ovoj ulici biti prebačeni za sledeću godinu?“

Direktor JP „Urbanizam i izgradnja“ Novica Nikolić kaže da u ovom slučaju moraju da se završe projekti za neophodne instalacije koje treba rekonstruisati i izgraditi, kako bi se asfaltirala ulica. Cilj nam je da to završimo, nadam se da će sve biti gotovo u sledećoj godini.“

Novica Ranđelović iz Čukljenika je prošle godine naglasio da dolazi iz planinskog sela koje je daleko od grada, a samim tim i od budžeta.

„Godinama pratim ova izlaganja i ispada kao da nam cvetaju ruže. A gde god da se okrenemo u našoj mesnoj zajednici, mi vapimo za nečim. Kontejneri za odlaganje otpada su pocepani, pa je đubre pored kontejnera, više dođemo kao deponija. Domaće i divlje životinje se skupljaju oko tih kontejnera, a ni odvoženje tog otpada nije redovno. Polovina ulica u selu nema asfalt. Nemamo put do škole, nekih 900 metara je dugačak put… Imamo neobezbeđene mostove, jer nemaju ogradu, a preko njih prelaze i deca kad idu u školu.“

Gradonačelnik Cvetanović mu je obećao da će lično zvati direktora firme „PVV“ zbog otpada, ali i najavio da će neko od nadležnih iz lokalne samouprave doći u Čukljenik kako bi se pokrenulo rešavanje problema.

Ove godine je ponovo došao na javnu raspravu i pitao ko rukovodi planovima kojim se izvršavaju radovi u ovoj mesnoj zajednici?

„Konkretno, iskopan je kanal, a deo materijala je bačen na jednoj kosini i vremenom će da se spusti u kanal, a deo je bačen pored puta. Da li je neko odgovoran za to? Na prošloj raspravi sam tražio sanaciju 900 metara puta. Od toga smo dobili 40 kubika tucanika, a ni on nije sipan gde treba. Zgrada mesne zajednice je u jadnom stanju, putevi su nam nikakavi, imamo problem sa pijaćom vodom, neograđeni most… O tome sam i prošle godine pričao, da l uopšte vredi to šro peičam, jer se ništa ne uradi.“

Gradonačelnik Cvetanović je rekao da je to odgovornost mesne zajednice, koja je radila taj deo posla.

Dragan Savić je prošle godine u ime crkvenog odbora u Predejanu rekao je da je hram Svetog arhangela Gavrila napravljen 1871. godine.

„Prva ozbiljna rekonstrukcija obavljena je u periodu od 2008.-2012. godine po odobrenju tadašnjeg Patrijarha Irineja. Ove godine smo uradili reparaciju ikonostas, što je koštalo 12.000 evra i sredstva smo sami prikupili. Uradili smo i jedan dečji park u crkvenom dvorištu, a napravili smo i igralište za male sportove, gde smo zasadili i borove. Sada želimo da proširimo parohijski dom. Delimično smo pripremili tehničku dokumentaciju, a to iznosi oko 12.000 evra. Mi možemo da učestvujemo sa 2.000, a nadamo se pomoći lokalne samouprave koja bi, po današnjem kursu iznosila 1.429.000 dinara. Predlažem i rešenje kako naći taj novac. U odeljku za razvoj i unapređenje verskog turizma predviđeno je 45 miliona i mislim da bi tu mogli otvoriti liniju kako bi se realizovalo ovo što mi predlažemo.“

Gradonačelnik Goran Cvetanović je objasnio da, kada se kaže verski turizam, radi se o budžetskoj kategoriji po zakonu.

„Pomenutih 45 miliona je već definisano. Inače, mi komuniciramo sa mitropolitom i on odlučuje koji su zahtevi prioritetni vezano za verske objekte. On je, recimo rekao da je u Vučju ograda bila demolirana, sklona padu, pa je dao blagoslov što se tiče toga. Ovo nije neka velika suma, barem što se tiče budžeta, pa možemo da vidimo da u toku godine iz neke rezerve pokušamo da odradimo i taj deo posla.“

Savić je za parohijski dom zatražio novac i ove godine, ali i zamerio što je nacrt budžeta postavljena na sajtu grada, gde ga je, kako kaže, teško pronaći.

„Za rekonstrukciju i dogradnju parohijskog doma nam treba 12.000 evra. Uradili smo proračun, imamo projektnu dokumentaciju već tri godine. Verovatno je sve to poskupelo, ali se nadamo da ipak sa tim novcem to možemo da uradimo.“

Gradonačelnik Cvetanović podseća da je za crkvu u Dubočici dato 60 miliona dinara, daje se i za verski turizam, crkveni velikodostojnici su zadovoljni saradnjom sa nama.

„Dvanaest hiljada evra nije velika suma, ali mislim da taj prostor može da se uradi nezavisno od budžeta grada. Ja sam uvek za izgradnju crkvi, ali parohijski dom je nešto drugo. Neka oni usmere novac Srpske pravoslavne crkve da sagrade parohijski dom.“

(Kraj) IS/AS

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova