Poljoprivreda: Žitni bauljar

LESKOVAC
Praćenjem zdravstvenog stanja strnih žita u ovom periodu registruju se oštećenja od larvi žitnog bauljara (Zabrus tenebriooides). Nakon završene setve ozimih žita, savetuje se poljoprivrednim proizvođačima obavezan obilazak zasejanih njiva sa vizuelnim pregledom zbog uočavanja ove štetočine, jer može da napravi velike štete usevima.
Žitni bauljar je značajna ekonomska štetočina koja svake godine u periodu od jeseni do proleća može da napravi velike štete usevima. Najveće štete u jesenjem periodu bauljar nanosi upravo u godinama kao što je ova, kada su topli oktobar i novembar mesec. U većem riziku su proizvođači koji su posejali pšenicu i ječam u monokulturi, kao i tamo gde je setva obavljena pored starih strništa. Sa tretiranjem bauljara treba krenuti po uočavanju oštećenja kako bi se sprečilo dalje propadanje useva.
Ova štetočina ima jednu generaciju godišnje i prezimljava u stadijumu larve. U jesen štete pravi larva tako što se noću hrani lišćem mladog žita koje iskidaju, pojedu meke delove, a žilice ostaju sklupčane. Intezivna ishrana larvi odvija se na temperaturi iznad 10°C, a sa ishranom prestaje pri temperaturama ispod 3-5°C. Larve se hrane sišući biljne sokove iz lišća, te za sobom ostavljaju samo zgužvane nerve, a kod jačeg napada čitave biljke se suše ili ostaju zakržljale. Posle uništenog jednog bokora žita, seli se na drugi i tako redom, dok ne završi svoje razviće. Pored napadnutih strukova žita, larve buše vertikalni hodnik dubine do 40 cm u kome provodi veći deo vremena, jer se pretežno hrani noću. Veće štete nastaju naročito ako je jesen duga i lepa, upravao kao tekuća jesen. Sa ishranom i razvićem nastavlja u proleće do maja, nakon čega se larve povlače u zemljište i na dubini od 15-20 cm pretvaraju u lutke. U fazi mlečne zrelosti posle 2-5 nedelja, izlaze odrasli insekti. Neko kratko vreme hrane se zrnom, ne nanoseći značajnije štete, a potom se povlače u zemlju.
Hemijsko tretiranje obavlja se insekticidima odmah po uočavanju šteta, bez obzira na niske jutarnje temperature, jer dnevne temperature dostižu 10°C i više stepeni ovih dana. Slobodno možemo zaključiti da povećana brojnost žitnog bauljara nastaje zbog nepoštovanja plodoreda, što ujedno predstavlja osnovnu meru kontrole ove štetočine.
Mirjana Petrović, mast.inž.polj.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare