LESKOVAC
Zadruga može da doprinese unapređenju gazdinstva u snabdevanju, prodaji i ličnom napredku što dovodi do boljeg poslovanja porodičnog gazdinstva. Zadrugar meže u potpunosti ili delomično poslovati putem zadruge, odnosno prodavati svoje proizvode ili usluge, nabavljati proizvode ili koristiti tuđe usluge potrebne za obavljanje svoje poljoprivredne delatnosti. Svojstvo zadrugara stiče se osnivanjem zadruge ili pristupanjem zadruzi.
Najčešći povod za udruženje u zadrugu je radi tržišta. Da bi proizvođač došao do tržišta mora investirati u smeštajne kapacitete, doradu, preradu, hladnjače, trgovačku infrastrukturu, a to ne može uspešno da uradi svako gazdinstvo ponaosob. Zadruga kao oblik udruživanja nudi najveću stabilnost i sigurnost proizvođaču sa ulogom prijema i osiguranja plasmana proizvoda proizvedenih na gazdinstvima zadrugara. To je najlakše osigurati ako zadruga može za više proizvođača organizovati preradu njihovih sirovina, odnosno proizvodnju poluporoizvoda ili gotovog proizvoda. Time se ublažuje sezonski pritisak na tržište, ujednačuje cena tokom godine i stabilizuje ponuda i potražnja, što bi uticalo na povećanje cene i obrta kapitala koji je krajnji cilj proizvodnje. Predmet poslovanja zadruge može biti obavljanje svake delatnosti koja nije zakonom zabranjena.
Prodaja robe porodičnih gazdinstava je pred manjim ili većim ograničenjima u uslovima široko otvorenih vrata spoljne konkurencije. Kada je u pitanju prodaja ka udaljenim tržištima, na kojima su cene znatno povoljnije, pretežnom broju poljoprivrednika takva tržišna situacija nije od koristi zbog neobaveštenosti, neraspolaganja prevoznih sredstava, nedostatka radne snage koja bi se posebno angažovala na prodaji robe na tom tržištu i zbog ograničene količine robe čiji je prevoz na većoj daljini nerentabilan. Manje poznavanje tržišnih mogućnosti nisu jedina ograničenja za porodična gazdinstva. I angažovanje dela radne snage na prodaji jeste svojevrsna teškoća za pojedina gazdinstva jer poslovi prodaje na malo zahtevaju relativno veće odsustvovanje iz proizvodnje. To je problem za mala i srednja gazdinstva, sa oskudnom radnom snagom, naročito u vremenu sezonskih radova na imanju. Tako su velikom broju gazdinstva povoljnije tržišne prilike ka udaljenijim mestima prodaje manje dostupna, što nije isti slučaj sa zadrugom.
Objedinjena preko zadruge, sa većom količinom robe porodičnih gazdinstava svakako će uspešnije naći put do kupaca. Ako je ponuda stabilna i prihvatljiva u pogledu količine, kvaliteta i cena, tražnja kupaca je postojano usmerena ka takvim ponuđačima. Ovo naročito važi za nastup prema industriji koja prerađuje poljoprivredne sirovine. Dobro organizovane zadruge po pravilu mogu da ostvare uspešniji plasman objedinjene robe porodičnih gazdinstava u veće količine. Za male količine roba pojedinih ponuđača, kupcima se, zbog većih trškova prevoza po jedinici robe, ne isplati pojedinačna kupovina na imanjima. Zadruga može da olakša snabdevanje porodičnih gazdistava time što je u nabavci usmerena na njihove karakteristične proizvodne potrebe za materijalom i poljoprivrednom opremom. Zavisno od tehničke opremljenosti zadruge, poljoprivrednici su u mogućnosti da koriste mašinske usluge u obavljanju pojedinih radnih operacija odgovarajućom mehanizacijom za pripremu zemljišta, ubiranje plodova i preradu nekih proizvoda. Korišćenjem mašinskih usluga u pojedinim fazama biljne proizvodnje, slabija porodična gazdinstva su u mogućnosti da ostvare znatno veću proizvodnju nego što bi to uradila samo osloncem na svoju skromniju tehniku i uglavnom ograničenu radnu snagu.
Nedostatak potrebnog kapitala, nedovoljno poznavanje tehnologije i nedostatak poslovnog prostora su još jedan razlog za traženje zajedničkog interesa u zadružnoj preradi objedinjenih proizvoda poljoprivrednika. Preradom se uvećava vrednost njihovih proizvoda, čime se preko viših cena prerađevina može u načelu da ostvari veći prihod u odnosu na prodaju sirovih proizvoda.
Mirjana Petrović, mast.inž.polj.