LESKOVAC
Koprive su prilično jedinstvene, mada veoma rasprostranjene, sa malim brojem vrsta koje
pripadaju familiji čiji su daleki rođaci: konoplja (cannabis sativa), hmelj (humulus
lupulus) i brest, dud, smokva i platan. Vrste koprive su žara ili kopriva (urtica dioica),
mala kopriva (urtica urens), visoka kopriva (urtica gracilis) i bezopasna (boehmeria
cylindrica).
Kopriva je korov dobro poznat iz bašti, komposta, dvorišta, ivica puteva, pustara i gde
god se prljavština i organske materije raspadaju, a da klima nije previše suva i topla.
Svojstvo koprive da žari i peče leži u finim dlačicama lista koje sadrže mravlju
kiselinu, a moguće i još neke nepoznate otrove. Najgora vrsta koprive sa ostrva Timor u
Malajskom arhipelagu ima kao posledicu da se njena opekotina oseća mnogo godina, čak i
čitav život.
Međutim, osvrnimo se na lekovita svojstva koprive, ubrzava cirkulaciju i deluje kao
stimulans. Kao vrlo ukusno povrće poput spanaća mogu da posluže mlade biljke koprive
za ljudsku ishranu, a odlična je i za ishranu kokošaka i pilića kao izvor hranljivih
materija i preventiva za proliv kod živine.
U čemu se ogleda dinamičnost koprive? Dinamične biljke su one biljke koje na svoje
okruženje utiču na specifičan način tako da druge biljke promene svoja svojstva ili da
zemljište promeni karakter. Bar tri osobine poseduje kopriva kojima pokazuje svoj
dinamički karakter: čini da druge biljke postanu otpornije, menja hemijski proces u
usevima pored kojih raste i podstiče stvaranje humusa.
Sprovedeni su eksperimenti tako što je kopriva sejana u redovima među paradajzom,
nakon čega takav paradajz ne truli lako i njegov sok može nedeljama da se čuva bez
konzervansa i bez kuvanja.
U drugom eksperimentu sejana je nana u tri reda , potom jedan red koprive, opet tri reda
nane itd. Sadržaj naninog ulja bio je 2,5% u biljkama koje su bile pored koprive, dok je u
drugim maksimalno iznosio 1%.
Treća osobina ogleda se u humusu koji se stvara pored korena koprive kao neutralni crno
-smeđi humus, jer list i stabljika koprive trule u idealni humus. Na korenu su
ustanovljene i izvesne izlučevine koje podstiču život zemljišta i fermentaciju.
Biodinamički metod baštovanstva koristi humus nastao od korive, ali samo od urtica
dioica, u svrhu aktiviranja fermentacije u kompostu ili stajnjaku.
Mnogi korovi poseduju lekovitu vrednost ili otrovno desjstvo. Stvaranje neutralnog
humusa, podsticanje kvalitetnih svojstava u drugim biljkama, predstavlja proces lečenja
zemljišta. Imamo primer slačice koja poseduje alkalnu sekreciju na svom korenju i može
da zasladi kiselo zemljište. Slačica, najčešće rusomača, upijaju višak soli i vraćaju je
u organskom obliku.
Za sada je teško kultivisati koprivu u istoj bašti u kojoj je ranije rasla divlja kopriva.
Kopriva poseduje grubo, ali izdržljivo vlakno i tkanina koja se od njega pravi prijatna
je za nošenje u toplim podnebljima.
Mirjana Petrović
savetodavac zaštite bilja