Pitali smo čitaoce: Šta fali leskovačkom selu?

LESKOVAC

Pitali smo čitaoce Regionalne informativne agencije JUGpress šta fali leskovačkom selu?

Ovo su odgovori.

Kao prvo, nizak životni standard, kako samih seljaka tako i građana,
njihovih kupaca. Zbog toga se sve više parcela zaparložuje, ljudi gube
volju za bavljenje poljoprivredom. Sve više mladih napuštaju selo,
odlaze za poslom u Beograd ili inostranstvo, sela se prazne.

Previsoka ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, a preniske cene
poljoprivrednih proizvoda.

Subvencije u poljoprivredi preniske, po hektaru je ova vlast smanjila
sa 12.000 na 4.000, a od prošle godine je povećala na 5.200 dinara. U
principu, sistem subvencionisanja mnogo više odgovara velikim
proizvođačima, sa velikim posedima, a kod nas takvih skoro da nema.

Preniske cene mleka, žive mere stoke, kukuruza, pšenice, deteline,
sena, … Sa druge strane mala je i potražnja. Ovde nema otkupa
kukuruza, pšenice, jer nemamo skladišne kapacitete.

Špekulantski nastupi otkupljivača voća. Previsoka ulaganja u hemiju i
đubrenje, berače, a na kraju previše niske cene u otkupu, pa još i
kašnjenje sa plaćanjem.

Loši putevi na selima, niko ih ne održava, a zimi ih niko ne čisti od snega.

Mnoga sela nemaju gradsku vodu, a kanalizaciju nema niti jedno.

Lokalni prevoz je redak, ali je zato mnogo skuplji od gradskog prevoza
u Beogradu.

U staračkim domaćinstvima nema radne snage, tako da rade bez kompletne
agrotehnike, sa gubicima, tako da postepeno propadaju i postaju
socijalni slučajevi, koji nisu evidentirani od strane socijalnih
ustanova, jer poseduju više od 10 ari zemljišta.


Kvalitet zemljišta je ovde mnogo niži od istog u Vojvodini, a cene
imputa su veće, tako da nema zarade, ili je ona nedovoljna za prosečni
posed od oko 3 Ha po domaćinstvu.

Kvalitet mehanizacije je nedovoljan, ista je zastarela, a za
obnavljanje ima malo para.
Traktori su ovde u proseku stari oko 30 godina. Ova vlast je uvela i
dodatni trošak za seljake u vidu godišnje registracije i tehničkih
pregleda.


Životni troškovi se svakodnevno povećavaju, a cene poljoprivrednih
proizvoda godinama stoje u mestu. Neke je skoro nemoguće prodati, kao
što su kukuruz i pšenica.


Po pijacama špekulišu nakupci. Oni od seljaka kupuju jeftinije a na
pijacama prodaju po većim cenama. Njih niko ne može da natera da
plaćaju porez.

Prati
Obavesti me o
guest

8 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare
Otpuštajte viškove
Otpuštajte viškove
4 godine pre

Leskovačkom selu “hvale” seljaci koji su preko partijskih i rođačkih veza okupirali osmospratnicu i javna preduzeċa. Kao i mnogi građani koji su višak. Opština bi mogla da funkcioniše i sa 60-70% manje upošljenih nego što ih je sada, pa da poreski obveznici malo progledaju. Pa svaka partija je kupovala glasove zapošljavanjem svakojakih nestručnih ljudi koji su bili sposobni samo da glasaju i za ništa više.

Vinogradar
Vinogradar
4 godine pre

Uz sve muke i nevolje zaboravili ste da napišete i kradju.Kradja svega što je posadjeno uzela je maha. Naši stari nisu bili budale kada su angažovale “poljaka” čoveka koji je čuvao polja i vinograde. Pišem jer mi je ove godine obran pola vinograd i načinjena velika šteta.

Miki
Miki
4 godine pre

Kam gi agroekonomisti da odgovorre na teze iz teksta? Kam ga Milan Prostran da da neki pametan odgovor, il njegove kolege, ako nije “podoban”, odnosno blizak vlasti?
Činjenica je da nam se sela prazne, da se njive sve manje obrađuju, …
Tekst je stvarno korektan i sveobuhvatan. Na žalost, mislim da svi to znaju, ali iz nekog razloga niko ne reaguje. Ministar poljoprivrede pogotovo. On se ne meša u svoj posao. Za njega je agroekonomija nepoznanica. Izgleda da nije imao taj ispit na fakultetu, ili je skuplje platio diplomu.
A seljaci su i sami krivi. Koliko ja znam, njih ima oko 50%, a bar još 20% “građana” živi od sela, odnosno ima zemljište na selu. Kad bi se udružili, formirali svoju stranku, bili bi sami svoj gazda u državi, a ne da im neki ljudi sumnjivog morala određuju sudbinu.

ljupka poljoprivreda
ljupka poljoprivreda
4 godine pre

Taj hleb je, kazu, krvav. Pa kazu i za onaj sa vise kora, novinarski,da je slican. Takodje, kazu, za profesore matematike, nema ih, niko nece da prima 50 000, koliko primaju profesori geografije. A jedna moja prijateljica rece da rudara stavimo na klavirsku stolicu, a pijanistu spustimo u kop, pa da vidis sta je rudnik, za obojicu.
Daklem, ne pridajte sebi vecu vaznost od frizera, od profesora, lekara, naucnika, umetnika. Jer ona ne da nije veca, nego nije ni manja. Jednostavno sa tim s cim se rodis, to je tvoja prednost. Predispozicije da se ima zemlja, pomocni objekti, kao razradjena logistika, sto vazi i za pijace, kupce i nakupce,mehanizaciju, iskustvo, su veoma znacajne. Sa motikom, odrastas. I to je tvoje znanje. I niko ti ne brani da ga doradis, na fakultetu, da bolje organizujes, sa manje vremena da su veci prinosi, dobitak, bolja cena, brzi okret kapitala, kroz unosniju sortu, plodnosniju, izdasniju rasu. Deo gradjana se pita a sto bi vama drzava davala za ono stoje vase, ostaje vama, nego li da bi bilo hrane, da vas podrzi. Samo jedan dan uz klavir, da vas posadi neko celi dan uz note, slogirali bi, trcali bi pod vedro nebo i kisu i sunce i vetar. Jer nema leba bez motike, ne bukvalno, vec prenosno. A to sto mladi hoce da se ugledaju na ljupke i cupke i ostale dupke, to je druga stvar. Pa i pevacice vole da za njih kazu da su postene, bas kao i politicari. Cinjenica je da je poljoprivreda posten posao, a ove pevacke i politicke nauke, to jos niko u praksi nije dokazao.

gvoždjara
gvoždjara
4 godine pre

Pa selu Kukulovcu svakako ništa.

A ostalim selima prvenstveno mozak.

Polutan
Polutan
4 godine pre

Napravite anketu i u osmospratnicu i u javna preduzeća.

Krle
Krle
4 godine pre

ako seljak nakupcu daje za dzabe kako oni to znaju da kazu ja sam se vise puta pitao zasto taj seljak ode i proda robu nakupcu umesto da je sam prodaje na pijaci i zaradjuje. ako pak mora da radi na njivi pa ne moze na pijaci da prodaje onda mu se opet vise isplati da plati nekog ko ce prodavati njegovu robu i tako ce zaraditi . kod nas je oduvek kuknjava kako se nema i kako se ne isplati da se radi i to svi rade ne samo seljaci pa mi se cini da je to vise u tom smeru mada naravno shvatam da ne zaradjuju nesto previse. ali dobra organizacija moze mnogo toga da promeni

građani samo za hranu rade
građani samo za hranu rade
4 godine pre

Molim za jedan kvalitetan gradski odgovor u vezi pitanja koliko su cene poljoprivrednih proizvoda ostakle iste 😀