LJUBLJANA
Predsednik Republike Slovenije Borut Pahor izvinio se, u svoje ime i u ime države, svima koji su, zbog nezakonitog brisanja 25.671 ljudi iz registra prebivališta, pretrpeli patnju, nepravdu i kršenje ljudskih prava, saopštila je danas Inicijativa za REKOM.
Kako se navodi u saopštenju Inicijative za osnivanje Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na teritoriji bivše Jugoslavije, brisanjem iz registra, dokumenta tih ljudi postala su nevažeća, zbog čega su im bila uskraćena prava na boravak, visoko
obrazovanje, rad i socijalnu i zdravstvenu zaštitu.
Prema navodima, u Pahorovom govoru održanom u petak rečeno je da “Republika Slovenija mora biti dovoljno politički i moralno zrela da javno i otvoreno obznani neslavne i neprihvatljive postupke, pokaje se i izvini zbog njih”.
Pahor je dalje naveo da “prepoznavanje neprihvatljivih postupaka države nije znak njene slabosti, već snage, zrelosti i odgovornosti”.
On je podsetio da i trideset godina posle neustavnog, proizvoljnog i diskriminatornog čina brisanja veliki broj izbrisanih živi u Sloveniji bez prebivališta, uprkos dvema odlukama Ustavnog suda Slovenije i presudi Evropskog suda za ljudska prava i da bez obzira na postojeće mere obeštećenja mnogi i dalje trpe posledice brisanja.
“Danas preuzimamo i moralnu odgovornost za neustavan čin brisanja i prihvatamo ga kao kolektivno istorijsko pamćenje”, kazao je Pahor i pozvao državne i lokalne organe vlasti, kao i institucije civilnog društva da sačuvaju živo sećanje na brisanje i izbrisane.
Ustavni sud Slovenije dva puta je doneo odluku da je brisanje bilo nezakonito – 1999. i 2003. godine – i naložio da se izbrisanima vrati status stalnog boravka retroaktivno, od dana njihovog brisanja iz evidencije.
Nakon višegodišnje kampanje, neki od njih su od Slovenije dobili odštetu, a hiljade ljudi su ponovno dobili državljanstvo i dozvolu za boravak.
Slovenački parlament je 2010. godine usvojio zakonske amandmane koji su omogućili većini ljudi kojima su 1992. godine oduzeta dokumenta da dobiju dozvolu za stalni boravak, Evropski sud za ljudska prava je 2014. godine naložio Sloveniji da isplati odštetu za šestoro bivših jugoslovenskih državljana kojima je ukinuto pravo boravka.
Iste godine slovenačka vlada uvela je sistem za one koji su hteli da podnesu zahtev za povrat statusa, ali mnogi nisu uspeli da obnove pravo na prebivalište i nisu obeštećeni.