O migrantima : Mnogo više deziformacija nego proverenih vesti i informacija

NIŠ

Novinari i predstavnici vladinog i nevladinog sektora danas su u Nišu razgovarali  o migracijama i migrantima a u okviru Podrške Evropske unije opštinama i gradovima u kojima borave migranti. r. Cilj radionica  je da se unapredi saradnju između lokalnih medija, lokalnih samouprava i centralnog nivoa vlasti radi što efikasnijeg upravljanja migracijama.

O fenomenu dezinformacija i lažnih vesti , Fake news ,njihovom uticaju i relevantnost u kontekstu migracionih pitanja i  tema govorila je Aleksandra Nikšić, urednica BBC news u Srbiji.

“ Veliki problem sa kojima se susreću novinari koji žele da se bavetemama i pitanjima migranata i izbeglica koji su od 2014. počeli da dolaze u Srbiju na svom putu ka zapadnoj Evropi je nedostatak direktne komunikacije sa zvaničnim organima države Srbije. Mi još uvek nemamo formulisanu jasnu politiku kome se treba obratiti za podatke koji su nam neophodni. Ako želite da saznate o stopama kriminala među izbegličkom populacijom u Srbiji vi morate da kontaktirate svako tužilaštvo ponaosob. Ne postoji centar koji bi dao tu informaciju. S druge strane nikada nismo imali problema u izveštavanju kada bi smo se obraćali direktno predstavnicima lokalne samouprave, ljudima koji rade direktno sa izbeglicama i migrantima. Verovatno zbog toga što su oni mnogo više u dodiru sa onim što je život“.

Aleksandra Nikšić rekla je da je veliki problem  nespremnost novinara da se duže i značajnije posvete pričama koje su zanimljive  pa se tako često dešava da se odustane od nečega jer ne mogu da se  dobiju odgovore koji su potrebni da bi ta priča ili izveštaj imala potpunu tačnost i da bi poštovala standarde novinarstva.

Ministarstvo unutrašnjih poslova je veoma sporo u reakcijama kada se dešava nešto u okviru ove ranjive populacije migranata i izbeglica, smatra Aleksndra Nikšić.

„ Ne čini baš dovoljno u  tome da spreči širenje lažnih vesti, iformacija koje ninakoji način nisu proverene. Ne možemo ih nazvati ni informacijama, što svakodnevno gledamo u novinskim natpisima ili na internetu. Fejsbuk jeste deo naše stvrarnosti ali ono što je objavljeno na fejsbuku je samo informacija i mi to mora da proverimo. Veliki broj naših kolega to ne radi. Zadatak Ministarstva unutrašnjih poslova je da odmah spreči to u korenu. Imali smo nedavno da je neka nazovi Jordanka zarazila sidom hiljadu mušterija u Srbiji , MUP mora da odmah reguje i da kaže na Jordanka koja se bavi prostitucijom  ne postoji“

Problem je i u tome što se  često ne ume da prepozn vrednost onoga o čemu želimo da se  izveštava.

Aleksandra smatra jda je jedan od osnovnih motiva zašto novinari žele da izveštavaju o izbegličkoj i migracionoj krizi je što smo sve to isto i mi doživeli.

„Svako od nas poznaje bar nekog ko je morao da napusti svoj dom zbog sukoba tokom 90.ih. Mi već znamo kako je to nepustiti svoj dom. Zašto ne bismo to predznanje iskoristili . Ovi ljudi nisu došli ovde zato što žele da nam ukradu posao ili zauzmu našu zemlju. Oni su prosto bili prisiljeni da napuste svoju domovinu. Mora da pokažemo malo saosećajnosti koju imamo i da približimo njihove muke našim čitaocima a možda tako stvorimo jednu novu zajednici koja će finkcionisati u Srbiji. Možda će neki od tih migranata ostati ovde i postati deo naše zajednice . Naše je da pokušamo da otvorimo tu priču da upoznamo naše sugrađane sa njihovim sudbinama, kao što smo to očekivali i u vreme kada smo mi bili izbeglice i migranti. Nije komplikovano, samo treba imati malo saosećanja i humanosti koju svi imamo u sebi“, dodaje Aleksandra Nikšić.

O tome da li postoji opasnost po građane Srbije od migranata, tačnije „bandi“, naročito posle prošlonedeljnih ubistava Avganistanica Aleksandra kaže da je stopa kriminala među izmeglicama je fama.

„ To je fama  koju su samo retki pokušali da raskrinkaju. Jednostavno je reći da su neki drugi krivi za ubistva, krađe, vređanja, silovanja. To  nije tačno. Da smo se posvetili toj temi , ali prvenstveno da smo imali saradnju institucija i organa koji se time bave, mi bismo mogli sasvim sigurno da plasiramo u našim medijima priče o tome da među izbeglicama i migrantima koji su prošli i ostali u Srbiji , stopa kriminala je toliko niska, da kada se uporedi sa opštom stopom kriminala ona je zanemarljiva. Mnogo veći problem predstavljaju maloletničke bande koje postoje u svakom gradu u Srbiji. Posle ovih ubistava Avganistanaca pričamo mi pričamo o bandama migranata koje napadaju naše građane. Ne pričem da postoje neke bande i među migrantima,. Ali, u nedostatku zvanične reakcije države u vezi podataka koje država može da nam pokaže, retki su novinari koji sebi mogu da priušte dovoljno vremena da istražuju i da dođu do samog dna. Nije nimalo čudno da među stotinu postoji jedan koji na ovaj ili onaj način je neprimeren za život u zajedici . Sigurno da postoji nešto  što nije dobro među migrantima, ali to postoji i među nama“.   

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare