NIŠ
U okviru Foruma naprednih tehnologija danas je u Oficirskom domu u Nišu održano savetovanje niških ekonomista.
Kreatori ekonomske politike okupili su se da pronađu neke nove modalitete u funkcionisanju privrede, esencijalnog sektora društva koji uslovljava razvoj svih njegovih segmenata “, rekao je gradonačelnik Niša Darko Bulatović na otvaranju Niškog savetovanja ekonomista .
On smatra da obrazovanje, privreda i napredne tehnologije predstavljaju „partnerstvo za budućnost“. Gradonačelnik je i ovoga puta kazao da će kamen temeljac Naučno-tehnološkog parka. Kamen temeljac ovog objekta biti postavljen 21. novembra, “a koliko je taj dogadjaj značajan za našu zemlju govori i to što će predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijerka Srbije Ana Brnabić tog dana biti u Nišu“, izjavio je Bulatović.
Nebojša Garić direktor za IT Privredne komore Srbije je govorio o ekonomskom razvoju postaknutom naprednim tehnologijama.
„Da je Niš grad naprednih tehnologija nije samo slogan dokaz je i to da je upravo ovaj grad realizovao projekat koji je zasnovan na blok čejn tehnologiji i to ga svrstava u prvi grad u Srbiji koji je ovu tehnologiju primenio u svakodnevnim aktivnostima“, kazao je Garić. „Napredne tehnologije danas zadiru u sve aspekte društvenog poslovanja i sasvim je prirodno da danas o naprednim tehnologijama razgovarama u funkciji ekonomskog razvoja. Stoga je i savetovanje ekonomista deo ovog Foruma“.
Profesor dr Boban Stojanović, predsednik Društva ekonomista Niša je odgovorio na pitanje odakle ekonomisti na Forumu naprednih tehnologija.
„Jedno od značajnih pitanja koje moramo da razmotrimo je i kako će digitalizacija Srbije da se odrazi na zaostale delove Srbije u razvoju, a dobar deo njih pripada jugoistočnom delu Srbije. Moramo da razmotrimo i to kako će se digitalizacija ostvariti u Preševu, Bojniku ili Gadžinom Hanu. Govorićemo i o ulozi regiona i kako naš region da ima što više benefita od uvođenja savremenih tehnologija. Svrha našeg pojavljivanja na Forumu naprednih tehnologija je upravo to, da nosioci poslovnih aktivnosti imaju u vidu da je proizvod samo jedan od elemenata marketing miksa ili jedan od uslova uspešnog poslovanja“, istako je Stojanović.
Stojanović je rekao da je zaista veliki problem revitalizovati nerazvijena područja koja su i demografski skoro ispražnjena.
„Država tu mnogo mora da uradi prvo na politici regionalnog razvoja, da uradi infrastrukturu i da kroz poreske olakšice i bolje uslove živote zadrži ljude koji tu žive i vrati one koji su otišli u potrazi poslom“, kazao je Stojanović.
Otvaranju Niškog savetovanja ekonomista, koje organizuje Društvo ekonomista Niša, prisustovao je i Aleksandar Vlahović, predsednik Saveta ekonomista Srbije koji je rekao da su jasna pravila igre, jačanje institucija koje treba da podrže razvoj preduzetništva i poboljšanje pravnog ambijenta, preduslovi za uvođenje naprednih tehnologija.
Ono što je potrebno čitavoj privredi to je jačanje institucija koje treba da pospeše i daju poseban podsticaj razvoju preduzetništva, razvoju malih i srednjih preduzeća, razvoju domaćih investitora, onih koji treba da ulažu u ovu zemlju.
„Potrebna nam je reforma pravosudnog sistema i brže rešavanje radnih sporova koji sada neoprostivo dugo traju. Takodje nam je potrebna efikasnija primena stečajnog zakonodavstva i jačanje institucija koje omogućavaju ravnopravnu utakmicu na tržištu“,izjavio je Vlahović.
Prema njegovim rečima, već sada postoje firme iz ITK industrije koje se pojavljuju na svetskom tržištu, a nekoliko njih su i iz Niša.
„One su u ovom trenutku primeri za mnoge druge kompanije koje postoje“, naglasio je Vlahović. „Mislim da je razvoj IT sektora od krucijalnog značaja za postizanje balansa u spoljnotrgovinskoj razmeni i za podizanje sveukupne konkurentnosti srpske industrije“.
Vlahović smatra da je vreme da počnemo da razmišljamo o efikasnosti investicija i njihovoj efektivnosti i da nije bitno dovesti bilo kog inostranog investitora pri čemu efikasnost investiranja nije na potrebnom i željenom nivou i nema naročiti uticaj na razvoj zemlje i na podizanje i rast bruto domaćeg proizvoda. Upravo se u sektoru kreativnih industrija, u IT sektoru koji predstavlja temelj čitavog procesa digitalizacije koji prožima sve proizvodne i neproizvodne oblasti, krije i rešenje, odnosno formula za postizanje jednog dugoročno održivog razvoja“.
Vlahović dodaje da u Belorusiji više od 20 odsto BDP se stvara u informacionom i telekomunikacionom sektoru, a da se ne govori o nekim zapadnim zemljama.
„Naš cilj treba da bude da postignemo udeo IT sektora od nekih 30 procenata, čak i više, da kroz njegov razvoj i digitalizaciju podignemo i tehnološki nivo i poljoprivredno-prehrambenog sektora jer on sada ovakav kakav jeste ne može da bude oslonac za buduću razvoj Srbije ili izvor nekog skokovitog rasta. Nama je potreban značajno visoki rast ako želimo da dostignemo prosečan standard Evropske unije. To podrazumeva rast od pet do šest i više procenata godišnje da bi smo za nekih 10 do 12 godina duplirali i ukupni bruto domaći proizvod i bruto domaći proizvod po glavi stanovnika. Ako on danas iznosi približno 40 milijardi evra, onda je moramo za deset godina da ga podignemo na nekih 80 milijardi“, naglasio je Vlahović.
Forum naprednih tehnologija završava se sutra sajmom zapošljavanja i sajmom profesionalne orijentacije.