LESKOVAC
Ani Hemijsko-tehnološko sikadi “Božidar Đorđević Kukar” ani Leskovca ačkaj te ano angluno berš hramonenpe paše 10% sikavne romane nacionalesere.
Oto adava đendo paše sakoj dujtho aćaj e sikadipe thaj na agorisini e maškaruthni sikadi. Jekh oto olendar ine thaj Emanuel Jašarević kova ano akava sikadimasro ber agorisinđa e maškharuthni sikadi. Ov palo agorisimo siklipe ani Fundome sikadi „Petar Tasić“ anohramoserđape ani Hemijsko-tehnološko thaj ano starto inole problemi.
„O krtierijum kova ine ani fondome sikadi si kovlo te penelpe džungalo. Na valjanđamaje but buti thaj te dav but mandar te bi ovava odlično, praktikakoro adava thaj na dičilo maj sar sikavipe. Dovoljno ine te ovav rindome, primerno, ari te motovav kaj mangava te sikljovav thaj adava si adava. Ine si sikade kola magle te sikljon, te đan anglal thaj me sem jekh olendar. Pašo esavko čane bučakoro man si ine bare problemia kana pođinđum ani maškaruthni sikadi, numaj valjanđum te doperav but okova so promukljum, te sikljovav ko zorale kriterijumija… Naštine te paćavav kobor me ni đanav… Pučljuma thaj sar ka ovav aćhipno oto aver sikade, numaj palo 3-4 maseci anopaćavđum kaj dikhenama sar vortope pumenca thaj saik si inema loćharipe oto olengoro rig kana bi nesavo valjanđamaje. Đanđolpe, thaj me loćharav kana šaj, so đi tegani na đivdinđum. Fenomenalno si kana avena esavke bizoćhinadipnasere amala, kana dikheja so nane diskriminacija. Ko žalja, oto mli generacija semo si me aljum đi o štarto berš. Sose si adava ađar thaj sose si nesave ačavde e sikadipe, pale mande isi pobuter razlozia. Jekh si so đerdinena ano njamo, dujto so đana e daja em e dadeja ano inostranstvo, trito so đana motovipna so e Roma našti nikuri te bućarinenpe ani Srbija thaj tegani nane nisavo godipe te sikljoven sikadi.
CIKNOMILAJIPNASERE BRAKIA
E Emanuel ćhinavel kaj si o ciknomilajipnasere brakia kola pandenape maškaro Roma generalno džungalo šehjo thaj katastrofa, kole na valjani te mekelpe.
“Numaj, pale mande adava si anodarhime ando nesavo aver razlog. Sar nacionalnost amen isiamen delimitisimo post-traumatsko poremećaj, ja ađar isiamen garavdi dar ano amende adalese so isiamen harno đivdipnasoro veko. Oto adaja dar te na mera terne, manga so anglal te đivdina šukaripe pandipna brakia, bijandipe čavoren ano njamo… Adava si nesavo majlaćhe so ovela ano jekh njamo. Thaj ondo razlogo te bi so angle adava uvo đerdinipe ano ciknomilajipnasere brakia… Adava vakhtea poari meninipe, ko adava but pester dela e edukacija ano sikade, numaj thaj amari kanđiri thaj o paramića oto paćape, oto Devel, oto čane đivdipnasoro… Ano suština sa adava đala ando njma. Mi daj man đijanđa ano 15,5 berš, a me dade ine 16 berš thaj on manđe penena so olengoro pekođandipe vačeri so me adava na valjani te čerav.“
E Emanuel ine em ano vanvastavakere aktivnostia ani sikadi. Ine đeno, ani muzičko, pa ani dramsko sekcia, saikh si ate te loćharel kana valjani. Pe amalea ano klaso Aleksa Miljkovićea katane si loćharđa ovtoćherđenđe zali profesionalno orjentacia im ko činabe ano koja sikadi bi ovena. Aleksa alo andi OŠ „Radoje Domanović“ ani Manojlovca.Thaj ani adaja sikadi na inole okazia te ovele amala romane nacionalesere.
“Đanđolpe so šunđum sakoja vačeripna oto Roma thaj but si ine negativna. Valjani te varčinama olendar, kaj si on nesave džungale, kaj valjani te olendar cidama. Akana akate penđarđuma e Emanuelea thaj ćhinavđum so si adava ačkaje predrasude kola ule pašo adava so o manuša dikena e Romen sar celina a na sar po jekhe.
Šerea nanolen nesavo plo pekođandipe , nali semo šunena paramića. Numaj, akana me šaj, kana pođinena esavke papamića, te ikalav mlo pekođandipe thaj te pagav adala predrasude kana ka penav so isi Roma kola našti te đirdinen ano esavko šabloni, so isima amal ano klaso kolea injum sakoj dive, kova si šukar thaj sar manuš thaj sar amal thaj sar sikado.“