SARAJEVO-BEOGRAD-ZAGREB
Grupa mirovnih aktivista i ratnih veterana, bivših pripadnika Armije RBiH, Hrvatskog vijeća obrane (HVO), Hrvatske vojske (HV), Vojske Republike Srpske (VRS) i Vojske Jugoslavije (VJ), zajedno sa članovima porodica stradalih, obišli su mjesta stradanja u Trusini i Stupnom Dolu i polaganjem cvijeća na oba spomenika odali počast žrtvama.
Prvi put su predstavnici dvije zajednice i članovi porodica žrtava zajedno obišli oba spomenika i odali poštu stradalima na obje strane.
Posjeta Trusini i Stupnom Dolu realizovana je u periodu od 23-25. maja/svibnja 2022. godine. Prilikom posjete ovim lokalitetima, skoro tri decenije nakon njihovog stradanja, razgovaralo se sa povratnicima, upriličeni su susreti sa lokalnim zvaničnicima i vjerskim predstavnicima iz oba mjesta; upućena je podrška udruženjima i članovima porodica stradalih iz oba mjesta, posebno njihovoj međusobnoj saradnji.
“Želim prije svega da se zahvalim svima koji su smogli snage i hrabrosti da dođu, da odaju počast poginulima u Trusini. Iako je prošlo mnogo godina od 1993. kada se zločin dogodio mi i dalje treba da izvučemo pouku da rat nije donio nikome dobro, da je donio samo tugu i bol i da nam bude opomena da se više nigdje i nikada ne dogodi ni jedan zločin,” izjavila je Dragica Tomić predsjednica Udruge poginulih, umrlih i nestalih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu Konjic
U utorak, 24. 5. 2022. u mjestu Trusina – Općina Konjic upriličen je obilazak i polaganje cvijeća na spomen obilježje stradalima, te organizovan obilazak mjesnog groblja i crkve.UTrusini, koja se nalazi 20-ak kilometara od Konjica, 16. aprila 1993. u napadu Armije RBiH ubijeno je, prema podacima Suda Bosne i Hercegovine, 19 civila i trojica zarobljenih pripadnika HVO-a. Za ovaj ratni zločin pred Sudom Bosne i Hercegovine osuđeno je više osoba, a suđenje jednom od optuženih je u toku.
“Nalazimo se u selu Trusina, mjestu gdje se ja osjećam veoma poraženim iz razloga što su ovdje zločin počinili pripadnici vojske kojoj sam i ja pripadao. Dodatno mi je teško jer su u tim jedinicama bili ljudi iz mog Prijedora, pa na taj način osjećam povezanost sa tim ljudima koji su iz mog zavičaja. Osjećam time jače i poraz identiteta koji i ja nosim u sebi.” Rekao je Edin Ramulić, veteran ARBiH iz Prijedora.
U srijedu, 25. 5. 2022. u mjestu Stupni Do položeno je cvijeće na spomenik stradalima, te upriličen obilazak mjesnog mezarja/groblja i džamije. U Stupnom Dolu, koji se nalazi pet kilometara od Vareša, 23. oktobra 1993. u napadu jedinica HVO-a ubijeno je (prema podacima Haškog tribunala u predmetu protiv Ivice Rajića) 32 civila, među kojima je bilo i petero djece. Za ovaj ratni zločin osuđeno je više osoba.
“Već duži niz godina mi veterani različitih vojski pokušavamo zajedno odati počast na mjestima gdje su stradali nedužni civili i uvijek se jako teško osjećam na ovim mjestima, teško mi je čak i pričati. Posebno na mjestima gdje su zločin napravili pripadnici mog naroda. Ovim akcijama pokušavamo prije svega poslati poruku pomirenja, ali pokušavamo i tražiti istinu koja se i dan danas krije. Kao bivši pripadnici vojski imamo posebnu odgovornost prema našoj djeci i zato tražimo pomirenje među ljudima. Mislim da je to naš put,” izjavio je Ivo Anđelović, veteran HVO-a
“Danas smo u Stupnom Dolu u okviru aktivnosti za mir. Rado sam se odazvao i uvijek ću se odazivati pozivu da se pridružim aktivnostima obilaska ovakvih mjesta, da se ne zaboravi i da se na neki način pokuša kazati ljudima da je sve ovo bilo uzalud. Mir nam treba, treba mi dostojanstvo čovjeka, da mogu otići u Zagreb, Beograd, Sarajevo kao svojoj kući. Nadam se da će ovakve inicijative dati neke rezultate, da ćemo omasoviti ove stvari i da će ovaj rad biti prepoznat kao važan i značajan” izjavio je Mustafa Kamenjaš, član porodice stradalih iz Stupnog Dola i ratni veteran ARBiH.
Mirovni aktivisti i aktivistkinje, te ratni veterani iz regije u organizaciji Centra za nenasilnu akciju do sada su prisustvovali komemoracijama u BiH u Gornjem Vakufu, na Koti 715 kod Zavidovića, Stogu kod Vozuće, Novom Gradu/Bosanskom Novom, Sanskom Mostu (Hrastova glavica), Sijekovcu kod Broda, Laništima kod Brčkog, Trusini kod Konjica, Ahmićima kod Viteza, Grabovici, Uborku i Sutini kod Mostara, Briševu i Zecovima kod Prijedora, Korićanskim stijenama, Stupnom Dolu kod Vareša, Boderištu kod Brčkog, mostu na Savi u Brčkom, Bradini kod Konjica, Skelanima kod Srebrenice, Silos u Tarčinu kod Hadžića, Srbiji u Grdeličkoj klisuri kod Leskovca, Varvarinu kod Kruševca, Aleksincu, te u Hrvatskoj u Pakracu, Varivodama i Gošiću kod Knina.
“Potrebno je da se posjećujemo, da izađemo izvan etničkih barijera koje nas omeđuju i sputavaju. Nešto najnormalnije bi trebalo biti da se iskaže poštovanje prema svim žrtvama i osude zločini počinjeni u bilo čije ime, jer radi se o ljudima, o zajednicama koje su zauvijek obilježene tom nesrećom. Obilazeći mjesta stradanja i upoznavajući ljude iz tih zajednica, bilo da se radi o porodicama žrtava, političkim i vjerskim predstavnicima… vi od njih ne možete čuti da se nečija žrtva smatra vrijednijom od druge. Svi žele da se svačija žrtva prizna i uvaži, i pokazuje se razumijevanje i za druge koji su stradali. Pa gdje smo onda zapeli? Zašto je prepušteno nevladinom sektoru da organizuje susrete koji doprinose izgradnji povjerenja među zajednicama, zašto nema državne strategije za izgradnju mira i trasiranju puta ka pomirenju? Do kada će se mržnja koristiti za generiranje političkih poena? Nama je potrebno stabilno društvo temeljeno na uvažavanju i solidarnosti. Nemamo više vremena za svađe. Mi pokušavamo na ovaj način da trasiramo put ka takvom pravednijem društvu,” kazao je Amer Delić, ratni veteran Armije RBiH i član Centra za nenasilnu akciju.