Merkel: Strani radnici su Nemačku učinili jačom, a Nemce otvorenijim

BERLIN

U Berlinu je svečano obeleženo 60 godina od sklapanja sporazuma sa Turskom kojim je regulisan dolazak prvih radnika iz te zemlje  u Nemačku. Na svečanosti je u prisustvu kancelarke Angele Merkel i bivšeg predsednika Kristijana Vulfa dodeljena i nagrada Talisman, Nemačke fondacije za integraciju.

Kancelarka Merkel je na svečanosti izrazila zahvalnost svim stranim radnicima koji su došli u Nemačku i rekla da je zahvaljujući ljudima iz drugih zemalja i drugih kultura, koji su se odlučili na neizvesno putovanje, Nemačka postala snažnija, a Nemci otvoreniji.

Ljudima koji tada došlii u Nemačku, prema njenim rečima, nije bilo lako jer još nije postojala integraciona politika, niti kursevi za integraciju u civilno društvo, za učenje jezika ili savetovališta.   

Motor integracije bila su preduzeća i sindikati, a zahvaljujući novim stručnim radnicima Nemačka je postala jača, a Nemci razvili razumevanje za svet i druge kulture, rekla je kancelarka, a prenela njena kancelarija.

“Ali, postavlja se pitanje – koliko dugo neko čije ime očigledno nije nemačkog porekla, treba da se integriše, pre nego što je stvarno integrisan? Tu, po mom mišljenju, svako, najkasnije sa sticanjem nemačkog državljanstva, mora da dobije šansu da bude smatran delom ove zemlje. Tu ime više ne sme da igra nikakvu ulogu”, rekla je Merkel.  

“Integracija ne sme da ostane posao za sedam generacija koji se nikada ne završi zato što se neko ne zove Klaus ili Erika”, naglasila je nemačka kancelarka.

Vladina poverenica za integraciju Anete Vidman-Mauc ocenila je da prve generacije stranih radnika obavila lavovski posao i da zato zaslužuju “posebno poštovanje i priznanje” pošto su oni, njhova deca i unuci doprineli da Nemačka postane bogata i snažna zemlja.

“Žene i muškarci koji su došli sa samo jednim koferom, naporno su radili i doprineli da Nemačka postane ekonomski jaka zemlja u centru Evrope”, rekla je Vidman-Mauc, dodajući da brend “Mejd in Džermani” svoj ugled može da zahvali i takozvanim gastarbajterima prvog časa.

Na svečanosti je četvoro nemačkih državljana, koji su nekada doputovali kao strana radna snaga, primilo nagradu Talisman, koju dodeljuje Nemačka fondacija za integraciju.

Nagradu su, u prisustvu svoje dece, primili bivši gastarbajteri iz Turske i Hrvatske, ali i dva nemačka državljana poreklom iz Koreje i Vijetnama, koji su kao radnici po ugovoru vrbovani da rade u nekadašnjoj istočnoj Nemačkoj.  

Prvi ugovor o prijemu radnika tadašnja zapadna Nemačka je još 1955. godine potpisala sa Italijom, a 1960. sledili su sporazumi sa Grčkom, Španijom i Portugalom.

Sa bivšom Jugoslavijom Nemačka je sporazum potpisala 1968. godine, a broj jugoslovenskih gastarbajtera i njihovih potomaka koji danas žive u Nemačkoj procenuje se na oko 1,5 miliona.

Nemačka demokratska Republika (DDR) je sporazume o prijemu radnika po ugovoru imala sa Mozambikom, Vijetnamom i Kubom.

Sa Turskom je sporazum potpisan u oktobru 1960. godine, i prvobitno je bilo zamišljeno da se radnici iz Turske po principu rotacije smenjuju na svakih godinu do dve dana. Taj princip rotacije kasnije je ukinut na zahtev preduzetnika, koji nisu hteli da se odreknu svojih novih stručnih radnika.

U Nemačkoj danas živi više od 2,8 miliona ljudi turskog porekla.

Neku vrstu porodične migracione istorije ima svaki četvrti građanin Nemačke – oko 21 milion ljudi.

Izvor: EURACTIV.rs

Foto: Pixabay

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare