LESKOVAC
Koordinatorka za romske politike Evropske komisije Marta Garsia Fidalgo posetila je Leskovac kako bi se i na terenu upoznala sa rezultatima evropske podrške inkluziji Roma. Ona je sa gradonačelnikom Leskovca Goranom Cvetanovićem obišla dva romska naselja, „Podvorce“ i „Slavko Zlatanović“. U razgovoru sa direktorom Doma kulture Roma Srećkom Živkovićem i samim Romima Marta Garsia Fidalgo je saznala dosta toga o načinu života Roma u Leskovcu, kao i o njihovim problemima. Što se problema nezaposlenosti tiče, direktor Živković je rekao da, s jedne strane Romi nisu mnogo ažurni u traženju posla, jer ne veruju da će dobiti posao, ali da ni poslodavci nisu zainteresovani da angažuju Rome, zbog raznih predrasuda.
„Problem je i naše kulturno nasleđe gde smatramo da je muškarac taj koji treba da brine o porodici, a da žene imaju posla samo u kući, gde su domaćice i brinu o decu. Tu trebamo dosta raditi da bi promeni taj način razmišljanja. Postoji i diskriminacija, ali ono što mogu da kažem je da u Srbiji nema sistemske diskriminacije i Srbija može da bude primer odnosa prema nacionalnim manjinama. Na tom odnosu mogu da nam pozavide mnoge zemlje koje su članice Evropske unije, kao što su Slovačka, Češka, Mađarska, Bugarska, Rumunija… Dobro je što se sve kreće u jednom dobrom pravcu, ka napretku.“
Neke od probleme je iznela i Dijana Amzić koja smatra da Romkinje trebaju pre svega da se više školuju.
„Mnoge se veoma rano udaju, nemaju posao, nemaju primanja i zavisne su od supruga. One koje žele imaju mogućnost da završe Školu za odrasle, gde ja radim. Na taj način će steći makar osnovno obrazovanje, a mi tu pomažemo i tako što obavljamo razgovore sa porodicom, gde objašnjavamo da je podrška muža u ovome jako bitna… Nama sada dolaze većinom devojčice i momci, ali ima i starijih. Dolaze zajedno i žene sa decom, tako da zajedno pohađaju nastavu.“
Marta Garsia Fidalgo je istakla da će biti mogućnosti za ulaganja i da će Leskovac moći da predloži dobre projekte koji će dobiti mogućnost da budu podržani.
„Moj utisak je da i dalje ima mnogo toga da se uradi. Ono što je jako dobro je da imate gradonačelnika koji je posvećen rešavanju problema, ali ste i bili korisnici podrške za izradu Urbanističkog plana. Sada na osnovu toka možete da se obratite Evropskoj komisiji kako bi ona dalje nastavila da vam pruža podršku.“
Ona je napomenula i da je politika integracije Roma jedan od prioriteta u radu države u Evropskoj uniji.
„U tom smislu mi želimo da pomognemo i raznim opštinama, jer je njihova uloga u svemu tome vrlo važna. Mi moramo još mnogo toga da uradimo i na nivou Evropske unije kada je integracija Roma u pitanju i vrlo često kada odemo u države članice i o tome razgovaramo, mi onda napominjemo Srbiju kao pozitivan primer koji im može biti dobar primer. Ali, to ne znači da u Srbiji nema još mnogo toga da se uradi, ali postoji dovoljno sredstava da se u tome pomogne.“
Gradonačelnik Goran Cvetanović je Martu Garsiju Fidalgo upoznao i sa podacima da Romi duguju preko 100 miliona dinara za vodu, za struju preko dva miliona evra, 18 miliona PVV-u za otpad i 22 miliona dinara za porez.
„Kao glavni problem vidim edukaciju i podizanje svesti na više nivo, jer skoro 90% ima samo osnovnu školu ili čak ni to. Drugi dominantni problem je što škole, kao što je OŠ „Petar tasić“ gde imamo deset visokoobrazovanih pripadnika romske populacije koji su profesori i nastavnici, rade i predaju u toj školi, ali je u toj školi preko 90% đaka Roma. Mnogo je bolje kada je mešovita sredina. Ovde je očigledno natalitet manji nego što želimo, ali je tako u gotovo čitavoj Srbiji, sve je manje dece.“
Cvetanović je napomenuo da, objektivno, velikom broju ljudi je potrebna pomoć.
„Mislim da je naša obaveza da to radimo i ubuduće, ali se, s druge strane, mali broj Roma pojavljuje na Sajmu zapošljavanja. Mislim da oni tu idu linijom manjeg otpora, bave se trgovinom i to je njima unosan posao. Zato postoji realna disproporcija između nivoa školovanja i pravog finansijskog stanja, što se da videti kada se prođe kroz njihovo naselje, gde se vide impozantne, lepe i kreativne kuće.“
Spiriću, beše li na slavu Svetu Petku 25.10.kad joj vreme nije? A?