NIŠ
Članice Kola srpskih sestara iz Niša na prigodan način su u Gornjem Adrovcu, u crkvi Svete Trojice, obeležile 142. godinu od pogibije Nikolaja Nikolajevića Rajevskog, ruskog pukovnika i dobrovoljca, junaka najprevođenijeg romana “Ana Karenjina” Lava Tolstoj.
Svake godine početkom septembra u aleksinačkom selu Gornji Adrovac okupe se poštovaoci ratnika koji su kao dobrovoljci položili živote u srpsko-turskom ratu 1876. godine, boreći se zajedno sa srpskim narodom za njegovo oslobođenje
Crkva Svete Trojice u Gornjem Adrovcu čuva uspomenu na Rajevskog ali i sve poginule ruske dobrovoljce i srpske ratnike poginule na ovom prostoru.
Hram ( nazivaju ga Ruskom crkvom ali i crkvom ljubavi ) je izgrađen 1903. godine. Bogomolju je podigla grofica Marija Rajevska, supruga Nikolajevog brata, a zemljište za hram je kupila kraljica Natalija Obrenović. U ovom mestu postoji i spomenik Rajevskom, a od prošle godine je preko puta njega otkriveno i obeležje kozacima koje je, kao i sve ruske dobrovoljce u srpsko-turskom ratu, predvodio general Mihail Černjajev. Spomenik je oblika velikog crnog krsta od mermera sa natpisima na srpskom i ruskom jeziku, posvećen stradanju hiljadu ruskih dobrovoljca – Kozaka u ratu 1876. i 1877. godine, koji počivaju u zajedničkoj grobnici u manastiru Sveti Nestor u Vitkovcu.
U dvorištu stogodišnjih lipa ove, okupilo se nekoliko stotina poštovalaca ovog izuzetnog čoveka iz cele Srbije.
Najpre je crkvenim pomenom a potom i umetničkim programom koji su izveli učenici Aleksinačkih škola odata počast ovom-junaku, koji je dao svoj život za slobodu Srba od turskog ropstva 20.8.1876. godine, po starom kalendaru.
Pomenu u programu su prisustvovali i predstavnici opštine Aleksinac, Vojske Srbije, OTIS- a Aleksinac, đaci škola iz okoline i Aleksinacke gimnazije, društvenih organizacija, udruženja srpsko-ruskog prijateljstva, predstavnici Kozaka, građani opštine Aleksinac i okolnih opština i gradova,
Svake godine na ovaj datum članice Kola srpskih sestara iz Niša obilaze Crkvu, polažu vence i cveće, pripremaju uz sveštenstvo crkveni obred.
U samoj porti izgrađena je česma sa koje je potekla arterijska voda sa 200 metra dubine. Najzaslužnije što će u buduće putnici namernici, a i oni koje slučajno put tu navede moći da se okrepe vodom, su upravo članice Kola srpskih sestara iz Niša. One su 2004. pokrenule akciju izgradnje česme okupivši oko pedesetak darodavaca.
Spomen-česmu te godine osveštao je tadašnji niški episkop Irinej koji je i ispred sveštenika SPC predvodio svečanu liturgiju održanu u pomen nastradalim junacima srpske vojske i pukovniku Rajevskom na Moravskom ratištu u Prvom srpsko-turskom ratu. Tom prilikom tadašnji Episkop Irinej govoreći o dobrovoljcima u tom ratu je kazao da oni nisu došli samo da se bore već i život svoj da polože, kao najveći božiji dar, za najveću ljudsku vrednost – a to je sloboda.
Telo pukovnika Rajevskog nakon njegove pogibije preneto je u manastir Sveti Roman, u niškoj eparhiji, blizu Ražnja. Tu je opevano i sahranjeno. Deset dana kasnije, njegova majka Ana došla je iz Rusije u Beograd. Htela je da ode na mesto gde je njen sin poginuo, ali to nije bilo moguće, jer su Turci zauzeli te položaje.Ana Rajevska je zbog toga telo svog sina, koje je u međuvremenu balsamovano, čekala u Beogradu. Preuzela ga je petog septembra.Opelo u Beogradu služeno je u Sabornoj crkvi, a prisustvovao mu je i kralj Milan. Opelo je služio prvi srpski mitropolit Mihailo, sa sedamnaestoricom sveštenika. Telo je iz Beograda ispraćeno uz velike počasti za Rusiju, kako bi bilo sahranjeno na porodičnom imanju Rajevskih, u Razumovskoj oblasti (danas Ukrajina).Srce pukovnika Rajevskog je, međutim, ostalo u Srbiji — u porti manastira Sveti Roman.
Mesto za izgradnju te svetinje otkupila je srpska kraljica Natalija. Veliku je ulogu pri gradnji je imao vladika niški Nikanor Ružičić.
I danas u porti hrama Sveti Roman sada počiva srce Rajevskog i mesto je gde mnogi dolaze da se poklone ovom junaku.
Na dan pogibije ovde se čitaju stihovi posvećeni ne samo Rajevskom (Vronskom )nego svim stradalnicima za slobodu Stbije, polaže se cveće i odaje pošta.