LESKOVAC
koliko smo obrazovani i kako smo obrazovani, ovo je statistika obrazovanja za školsku 2021./2022. godinu Republičkog zavoda za statistiku.
Osnovno obrazovanje
Na kraju školske 2021/2022. godine u Republici Srbiji nastavu je pohađao ukupno 505.291 učenik, 455.425 u matičnim i 49.866 u izdvojenim odeljenjima. Prvi ciklus osnovnog obrazovanja (4. razred) završio je ukupno 61.701 učenik, od kojih nešto više učenika (51,3%) nego učenica (48,7%), dok je kompletnu osnovnu školu (8. razred) završilo 61.959 učenika – 51% učenika i 49% učenica.
Na kraju školske 2021/22. godine u Republici Srbiji nastava se odvijala u 3.210 redovnih osnovnih škola, od toga u 1.135 matičnih škola i 2.075 izdvojenih odeljenja. Nastavu je pohađao ukupno 505.291 učenik, 455.425 u matičnim i 49.866 u izdvojenim odeljenjima.
Srednje obrazovanje
U školskoj 2021/22. godini srednju školu pohađalo je 242.958 učenika. Redovne srednje škole pohađalo je 240.834 učenika, a škole/odeljenja za učenike sa smetnjama u razvoju 2124. Redovnu srednju školu završilo je 61.760 učenika. Gimnaziju je završilo 27%, a srednju stručnu školu 73% (57,4% četvorogodišnju i 15,6% trogodišnju). Posmatrano prema područjima rada, mladi najčešće završavaju obrazovne profile iz područja rada „ekonomija, pravo i administracija“ (11,7%), „elektrotehnika“ (11,5%), „zdravstvo i socijalna zaštita“ (9,8%), „mašinstvo i obrada metala“ (9,3%) i „trgovina, ugostiteljstvo i turizam“ (8,5%). Učenice su najčešće završavale obrazovanje za profile iz područja rada „ekonomija, pravo i administracija“ (15,8%), „zdravstvo i socijalna zaštita“ (15%) i „trgovina, ugostiteljstvo i turizam“ (9%), a učenici „elektrotehnika“ (20,6%), „mašinstvo i obrada metala“ (16,3%) i „trgovina, ugostiteljstvo i turizam“ i „ekonomija, pravo i administracija“ (sa 8%, odnosno 7,6%).
Četvorogodišnje srednje škole završilo je 84,4% učenika Srednju stručnu školu u trajanju od tri godine završilo je samo 15,6% učenika. Posmatrano prema polu, 57,9% učenica završilo je četvorogodišnju srednju stručnu školu, 32,5% gimnaziju i svega 9,6% trogodišnju stručnu školu. I učenici u velikom procentu završavaju četvorogodišnju srednju stručnu školu (oko 56,8%). Učenici završavaju gimnaziju u nešto manjem procentu nego učenice (21,6%), ali trogodišnju stručnu školu, koja ih vodi direktno na tržište rada, završavaju u znatno većem procentu nego učenice (21,6%).
U školskoj 2021/22. godini u 522 redovne srednje škole nastavu je pohađalo 240.834 učenika – 119.929 učenica (49,8%) i 120.905 učenika (50,2%). Škole/odeljenja za učenike sa smetnjama u razvoju (38) pohađalo je 2.124 učenika – 803 učenice (37,8%) i 1.321 učenik (62,2%).
Diplomirani studenti
U kalendarskoj 2022. godini u Republici Srbiji je, na svim visokoškolskim ustanovama i na svim nivoima studija diplomirao 36.951 student. Od ukupnog broja diplomiranih studenata, 14.516 ili 39,3% su muškarci, a 22.435 ili 60,7% su žene. Na državnim i privatnim univerzitetima ukupno je diplomiralo 28.442 studenta – od toga 78,4% ili 22.288 studenata diplomiralo je na državnim, a 21,6% ili 6.154 studenta na privatnim fakultetima. Na državnim akademijama / visokim školama strukovnih studija i privatnim visokim školama strukovnih studija diplomiralo je 8.509 studenata – od toga 83,9% na državnim visokim školama, a 16,1% studenata na privatnim.
Posmatrano prema načinu finansiranja studija, od ukupnog broja diplomiranih studenata 37,3% su korisnici budžeta, 46,5% su samofinansirajući studenti i 16,2% su na budžetu i samofinansiranju. (kraj) IS/SM
Velika je razlika izmedju skolovanja i obrazovanja. Obrazovanje dugo traje, od detinjstva pa do zrelosti, skoro citav zivot. Skolovanje traje dok pohadjas skolu, i tu se zavrsava. Obrazovanje dugo traje, u neka povoljna vremene, i takvo obrazovanje iliti “tiho obrazovanje” kako ga je Gete nazvao trazi mnogo sira kulturna saznanja nego samo skolovanje. Obrazovanje je najasnija spoznaja duha o sebi samome, o sopstvenoj formi, smislu i moci, koja je sama sopstveni cilj. Pravo obrazovanje moguce je samo u toj bezinteresnoj sferi(o kome su govorili Platon i Kant). Grci su zacetnici obrazovanja tj. formiranja coveka kao coveka. Ostali narodi, pa i mi, Srbi, razvijaju odgoj: ovo se sme ovo ne; ovo moze ovo ne moze; ovo je dobro , a ovo ne. Samo su Grci imali obrazovanje. To je njihova cuvena pedija. Nemcu je preveli kao Bildung(obrazovanje, izgradnja, formiranje) U obrazovanju svakom pojedincu je posvecena posebna paznja, svako se obrazuje posebnim postupkom da svaki pojedinac ucestvuje u celini.Najbolje se pedija moze dokuciti ako kazem dve stare grcke izreke, koje su se nalazile na ulazu u Delfe, i koje se mogu upotrebiti kao moto njihovog istorijskog obrazovanja: “Upoznaj samog sebe!, i ” Budi ono sto jesi!
Skolovanje, ili sada kako ga zovu ovi sa kupljenim diplomama EDUKACIJA, je nesto sasvim drugo, a toliko svojstveno danasnjim generacijama ovog “zlatnog doba” u kome je nas nebeski i od Boga izabran nas narod.
Za razliku i od skolovanja, a tek ovrazovanja, vecernje skole, zatim SUP Skola ucenika u privredi, daktilografski kurs, kurs za domacice iz kuvanja i sivenja kao u Centru za ekonomiku i domacinstvo su prapoceci preci danasnjih kurseva za kursadzije. Presalta se frizerka u med.sestru, iz poljoprivredne od 3 razreda kupi diplomu Tehnickog u N.Sad masterira u Kragujevac, dokturira u Brus i eto NERAZVIJENE SRBIJE U KOJOJ NEOBRAZOVAN SVET DONOSI ODLUKE ZA ZIVOT GRADJANA. Nikada ministar finansija nije posteno izasao, jer on nema postenje kao ljudsku osobinu, da objasni gde smo mi a gde svet finansijski, koliki nam je rizik, a kolika izgubljena dobit za novac koji ce nam deliti ,,na poklon” umesto da ga okrecemo, nikada nismo saznali koliko nazadujemo, da li ima napretka. Cutke i butke. Narodu po 100 evra a sebi milione evra u dzep kroz javne nabavke. Banditi, to su ministri iz 1001 noci sa Ali babom na celu. Nemaju ni mali odmor od skole. Ali Bagdadski lopov je mala maca za njih.