Kakav je Plan razvoja grada i zašto su korišćeni stari podaci ?

LESKOVAC

Plan razvoja grada Leskovca za period od 2023. do 2029. godine je najvažniji
dokument koji je loše urađen i dostavljen odbornicima samo dan pred sednicu
Skupštine grada, smatraju odbornici opozicije.


Bilo je sasvim dovoljno vremena da se podnesu i uvaže sve primedbe u procesu
donošenja ovog Plana koji je trajao godinu i po dana, smatraju odbornici vladajuće
većine.
Iako su razgovarali o ovom veoma važnom dokumentu, odbornici su se bavili i
pitanjima koja nemaju nikakve veze sa Planom razvoja ali su uobičajena pojava na
sednicama Skupštine grada.

ODRŽANO VIŠE OD 20 SEDNICA TIMOVA
Odbornici Skupštine Grada Leskovca razmatrali su predlog Odluke o donošenju
Plana razvoja grada Leskovca za period 2023.-2029. godine. Ovaj Plan je obrazložio
Dragan Stojiljković, koordinator Koordinacionog tima, koji je rekao da su sprovedene
propisane procedure, koje su propisane pre svega Zakonom o planskom sistemu i
Uredbom o metodologiji upravljanja javnim politikama koje propisuju kontinuiranu
uključenost i zainteresovanost svih strana koje učestvuju u procesu konsultacija i
utvrđivanja elemenata koji definišu ovaj bitan strateški dokument iz koga potiču
osnovni ciljevi i aktivnosti koje treba raditi od strane nadležnih organa, javno-
komunalnih preduzeća i Gradske uprave u smislu poštovanja osnovnih ciljeva, mera i
aktivnosti koje treba u ovom sedmogodišnjem vremenskom periodu da definišu
pozitivan rast i razvoj grada u svim oblastima života i rada ljudi.
„Sprovedena procedura je trajala više od godinu dana, s obzirom da Zakon o
planskom sistemu i Zakon o lokalnim samouprava definišu faze koje je neophodno
sprovesti da bi se došlo do utvrđivanja konačnog predloga. Učestvovali su svi
segmenti javnog i privatnog sektora, partnerskog foruma, nevladinog sektora…
Održano je preko 20 sednica timova, grupa i podgrupa, definisano je pet oblasti koje
su razrađivane. U čitavom postupku je zaključen i ugovor sa stručnim konsultantnom
koji je bio zadužen da prati pravilnost čitavog postupka i da daje određene sugestije i
komentare u smislu kvaliteta dokumenta. Kroz ciljeve, mere i aktivnosti koje su
predviđene ovim veoma obimnim strateškim dokumentom obuhvaćene su najširi
interes grada u svim segmentima, od ekonomskog razvoja do zaštite životne sredine,
jer je cilj ovog dokumenta da se kroz razvojnu funkciju i programe koji će se dešavati
u narednim godinama obezbede značajna sredstva iz fondova Evropske unije,
Ujedinjenih nacija, od Svetske banke i drugih potencijalnih donatora koji će
obezbediti da se projekti koji se definišu na niovu grada i ostvare, jer je budžet za
finansiranje tih projekata bitan, a grad sigurno nema dovoljno sredstava da bi sve
ove ciljeve i definisane programske aktivnosti sam realizovao.“
Stojiljković je rekao i da su bile organizovane tri javne rasprave u manjim sredinama
na teritoriji grada.
„U Pečenjevcu smo obuhvatili severni deo grada, gde su učešće uzeli meštani
Pečenjevca, Brestovca i ostalih naseljenih mesta. U Vučju je održana javna rasprava
za južni deo grada, zatim u Grdelici, dok je završna rasprava bila u Leskovcu.

Predlozi sa tih skupova su prosleđeni Odelenju za društvene delatnosti, odnosno
Kancelariji za lokalni ekonomski razvoj, da zajedno sa stručnim konsultantom urade
redikciju i uključe određene predloge. Na javnoj raspravi u Leskovcu je prisustvovalo
45 učesnika i uglavnom su predlozi i primedbe, od kojih su neki dostavljani i
elektronskim putem, ugrađeni, jer ovaj strateški dokument ne predviđa pojedinačne
planove i aktivnosti koje treba definisati, već ciljeve, programske ciljeve i mere koje
stvaraju najširi obuhvat da su u svim oblastima razvoja grada mogu uklopiti projekti
koji će se definisati kroz godišnje i trogodišnje planove.“
Plan razvoja su pregledali i eksperti i konsultanti Svetske banke, a Stojiljković kaže
da su oni dali i neke dopune u smislu ugradnje određenih ciljeva za krizne situacije.
„To se ranije nije dešavalo prilikom izrade ovakvih dokumenata. Ovako će naš
dokument biti potpuniji i omogućiti da se i iz tih fondova koje su predvideli UN, EU ili
Svetska banka mogu povlačiti značajna sredstva za naše kapitalne projekte koje
ćemo povlačiti u narednim godinama.“


ZDRAVKOVIĆ: PLAN OFRLJE NAPRAVLJEN, MATERIJAL DOSTAVLJEN DAN
PRED SEDNICU

U raspravi koja je usledila Nenad Zdravković (Za Leskovac – ZAJEDNO) smatra da
je ovo dokument koji je suštinski najbitniji za budućnost grada, ali i ocenio da je ofrlje
napravljen, te da se kao takav ne sme usvojiti, nego vratiti na ozbiljnu doradu.
„Činjenica je i da su odbornici ovaj materijal dobili juče, na disketi i imali smo jedno
popodne da se upoznamo sa materijalom koji je napisan na dvesta strana. Verujem
da odbornici skupštinske većine to nisu ni pročitali, jednostavno će dići ruke i usvojiti
ga, ali ću zato ja probati da kažem nešto o njemu, jer čekam da nam dostave jedan
štampani materijal. Dakle, na strani 4 su stručnjaci koji su pisali plan proglasili cara
Manojla za grčkog cara, što je sramota. Radi se o Romejskom, odnosno Vizantijskom
caru koji je po rođenju Grk. Grčka država u to vreme nije postojala, a mi treba da
usvojimo plan koji će mnogi ljudi koji se bave sociologijom taj plan koristiti za, možda,
naučne radove, pozivati na citate… Na toj istoj strani reka Južna Morava nije
prepoznata kao strateški značajna i bitna. Napravili ste da istorija na ovim prostorima
počinje od 12. veka, što je opet sramota, to znaju svi koji su završili realne škole, a
ne samo kupovali diplome.“
Zdravković je naglasio i da je „frapiran činjenicama koje sam našao na strani 18.
Samo to je dovoljno da ovaj plan bude odbijen, jer se ne osvrće na dva najozbiljnija
problema koja mi u Leskovcu imamo. Jedan je depopulacija, koja je na delu, a drugi
je taj što je za mene obrazovanje stub svakog društva, a ova lokalna samouprava u
planu razvoja nikakvim preporukama niti konkretnim projektima nije uopšte pokušala
da popravi obrazovnu strukturu našeg društva. A na strani 18 se kaže da u Leskovcu
živi 10.231 stanovnik (7,83%) nepismenih ljudi, odnosno onih koji su se zvanično
izjasnili kao nepismeni. Od toga je 8.935 žena. Ne vidim u planu nikakvu ideju da
proba da tu strukturu, odnosno broj nepismenih, bilo kako promeni. Druga činjenica
je da se 13.220 ljudi karakteriše kao ljudi bez škole, gde spadaju i ovi nepismeni. To
znači da su to ljudi koji su upisali osnovnu školu, ali je nikada nisu završili. I tu ne
postoji ideja da se nešto promeni. Na kraju, 26.958 stanovnika (20% populacije) ima
samo osnovnu školu. Na dvesta strana ne postoji nijedan projekat koji predviđa da se
nešto ovde promeni.“
Zdravković je upitao i kako lokalna vlast planira da koristi benefite Evropske unije,
kada sve radi da udalji državu od te iste EU?

„Nepoštovanje vladavine prava, slobode govora, sloboda na rad, radite sve što jedno
civilizovano i moderno društvo ne treba da radi… Sve što je moglo da se uruši od
proevropskih vrednosti se urušili, pa ko će vama da da da iz evropskih fondova
povučete neka sredstva? Frapantna činjenica je i depopulaciona politika koju vi
vodite i koja će se nastaviti jer nemate nikakvu konkretnu meru da pospešite ljude da
ostanu ovde, osim što ćete reći da je natalitet i ranije bio nizak, da su ljudi i ranije
odlazili… Na strani 19 piše da je od 2002. godine do 2011. godine iz Leskovca otišlo
12.046 stanovnika, a od 2011.-2022. godine po popisu je otišlo 18.330, što nije
tačno, nego je otišlo 19.317 stanovnika. Analogijom da, pošto nisu predviđene
nikakve mere, prosto se može zaključiti da, ako se nastavi trend od 50% povećanja,
u narednih 10 godina će iz Leskovca otići 25-27.000 stanovnika i imaćemo manje od
100.000 stanovnika. U vašem planu ne postoji ni plan toplifikacije i gasifikacije koji
svako civilizovano društvo mora da ima. Ti planovi se kod nas prave samo tamo gde
će Bagdala da zida zgradu. On proda zgradu bez parnog grejanja bez obzira što u
ugovoru stoji da ga ima, ali će zato uskoro da ga imaju. Ne postoji ni jedna reč koja
govori o planu za razvoj vodovodne mreže, kako će se to razvijati… Urbanizam ne
postoji… Ne postoji ni jedna reč o startap kreditima, o stimulaciji da ljudi ovde dođu,
otvaraju preduzeća i stvaraju nova radna mesta.“


CAKIĆ: CELA SRBIJA ĆE BITI SIROMAŠNA

Nebojša Cakić (Za Leskovac – ZAJEDNO) je izneo podatke istraživanja javnog
mnjenja gde se kaže da ljudi koji imaju primanja do 35.000 dinara u 75% slučajeva
glasaju za vladajuću koaliciju, dok oni koji imaju preko 100.000 u 75% slučajeva
glasaju protiv njih.
„To je vaš cilj, cela Srbija će biti siromašna jer samo tako ovi ljudi mogu biti vlast. ko
ovde nešto zna u ovoj masi? I ako zna ne sme da kaže. I evidentno je da mladi ljudi
ne žele da sede u takvoj Srbiji, da dođu i da mole vas kao odbornike ili
gradonačelnika da im da neki posao. A i ovi koje ste zaposlili više neće da rade za
30-40.000, jer s tim ne može da se živi. Ne možete više da ih kupujete, u Srbiji je sve
više problema i počinje da ključa. Davali ste sve strancima, ali sada je došlo vreme
da ono zbog čega ste deovedeni na vlast trebate da ispunite, a zbog toga ste u
problemu. Vrlo brzo će vam doći računi na naplatu koje ćemo, na žalost, svi da
plaćamo. Leskovac je 1945. imao 77.000 stanovnika, kada je Beograd imao 250.000.
To je mera vrednosti.“

STAMENKOVIĆ: SAČEKAJMO REZULTATE POPISA
U diskusiju se uključila i članica Gradskog veća Grada Leskovca Brankica
Stamenković koja se osvrnula na „opasku vezanu za obrazovanje i broj pismenih i
nepismenih koji se nalazi u ovom dokumentu. Radi se o statističkim podacima koji su
korišćeni prilikom izrade ovog dokumenta, a po iznetim podacima to je nešto što je
publikovano 2011. godine i što su rezultati popisa u tom trenutku. Očekujemo
publikovanje ovih rezultata u toku 2023. godine, tako da ćemo moći da poredimo
neke stvari. Statistika je pokazivala i povećanje broja stanovnika od 1948. godine pa
negde do 2000-ih, od kada sledi pad u broju stanovnika u celoj državi, tako se i
obrazovna struktura menjala, kao i procensti onih sa nezavršenom osnovnom školom
i nepotpunim obrazovanjem. Ne slažem se da ništa po tom pitanju nije urađeno u
prethodnih deset godina i sigurna sam da će to podaci sadašnjeg popisa pokazati,
odnosno da postoji smanjenje što se tiče broja nepismenih i što se tiče broja onihj

koji imaju nezavršenu osnovnu školu. Upravo Leskovac ima Školu za osnovno
obrazovanje odraslih koja iz godine u godinu beleži isti broj polaznika, oko 300-400,
međutim beleži i veći broj onih koji je završavaju. I osnovne škole generalno beleže
manji broj učenika koji napuštaju školovanje. Smatram da je dosta toga i zbog mera
koje je Grad Leskovac doneo u poslednje vreme, a pre svega podrška Romima,
odnosno romskoj deci tokom školovanja. Sada po prvi put imamo romske asistente u
školama koje imaju veći broj romske dece i koji im pomažu da svoje osnovno
obrazovanje privedu do kraja. U ovom planu postoji i plan za osnaživanje devojčica i
žena da završe svoje osnovno i srednje obrazovanje, kao i različiti programi
dokvalifikacija i prekvalifikacija. Poslednjih godina uvedeno je i inkluzivno
obrazovanje koje je još uvek u povoju.“


CVETANOVIĆ: O IZBORNIM REZULTATIMA I AKCIJAMA IZ BUDŽETA

Gradonačelnik Goran Cvetanović smatra da je očigledna namera pojedinih odbornika
da odbornike pozicije ponize i unize.
„Da li će moći to da urade, procenite sami. Pozivate se na mali broj minuta za
diskusiju koji imate, a to zavisi od glasova koji daju naši sugrađani. I kada vi
omalovažavate 50 odbornika koji predstavljaju svoje građane u svojim mesnim
zajednicama, kada omalovažavate pripadnike nacionalnih manjina, poljoprivredne
proizvođače, onda teško da možete da očekujete bolji izborni rezultat. Na
parlametnarnim izborima bila je koalicija „Moramo“, zelena politička koalicija koju su
formirali 2021. godine „Zajedno za Srbiju“, „Ne davimo Beograd“, „Ekološki ustanak“ i
kojima su se pridružili lokalni frontovi, grupe građana iz lokala i 28 ekoloških pokreta
iz cele Srbije. Ukupno su osvojili 4,7 glasova i 13 mandata, a u Leskovcu 3,5%. To
pokazuje snagu pojedinih među našim sugrađanima. Snaga nekih drugih je da od
114.923 glasaju 44.382 glasača ili 38,61% u periodu kada nemate protivkandidate i
kada je mnogo teže da zamolite i stimulišete naše sugrađane da izađu na izbore, jer
faktički je otežan način kada nemate protivkandidata. I držite taj kontinuitet sve
vreme, i u toku ove godine, kao i 2018. godine kada smo izgubili 27 mandata, a sada
samo 14, što pokazuje da smo nakon svakih izbora sve bolji i bolji.“
Cvetanović se osvrnuo i na podelu vaučera za đake, rekavši da su ih u Beogradu
dobili roditelji i da mogu da se iskoriste samo u prodajnom objektu jednog vlasnika.
„Mi damo novac za udžbenike na tekući račun roditelja, a oni mogu da kupe stare
knjige, nove, da kopiraju, da kupe nešto što im je potrebnije za decu. Za to je
potrebno 80 miliona dinara. Mi smo davali sedišta za bebe, za prvorođene bebe, za
nezaposlene mame, za zaposlene mame, za škole, za paketiće, sve moguće što je
moglo da se osmisli je urađeno i to itekako pokazuje brigu o deci. Podsetiću vas i da
ovih 204 strana o kojima se raspravlja dva meseca stoji na zvaničnom sajtu grada i
svako ko je želeo mogao je blagovremeno da pročita i upozna se sa tim, pa su bile
javne rasprave gde je svako mogao da nešto predloži, a verovatno tu postoje i neke
tehničke greške, ali je to rezultat jednog upornog i napornog rada i, ako ima grešaka
ili nešto može da se drugačije uradi, tu smo da i taj deo promenimo.“


ZDRAVKOVIĆ: AKO STE U PLAN STAVILI ZASTARELE
PODATKE ONDA ON NE VAŽI

U replici je Nenad Zdravković (Za Leskovac – ZAJEDNO) je rekao da „mnogo voli
kada neko iz Gradskog veća izađe za ovu govornicu, jer time pokaže svu
opravdanost iznesenih tvrdnji da su u Gradskom veću bez ikakvih doprinosa za
građane. Vi ste rekli da ste u planu stavili zastarele podatke iz 2011. godine i na
osnovu takvih, možda netačnih, podataka napravili ste plan koji ima predikciju
budućnosti. Znači, sve što ste predvideli će biti netačno. Ovde piše da od ukupnom
broja stanovišta ekonomski aktivno čini samo 41,2% i, ako je ovo iz 2011. godine,
sada je taj procenat znatno manji, što znači da ste u budućnosti opet izneli netačna
predviđenja. Depopulišemo se odlaskom radno aktivnih ljudi, od čega 26,5% obavlja
zanimanje, a 14,7% je nezaposlen. Dalje, 84.000, odnosno 58,6% je ekonomski
neaktivno stanovništvo. Ti procenti su danas samo veći. Što se predloga za kupovinu
udžbenika za đake tiče, mi se jesmo u našem predlogu pozvali na akciju koja je u
Beogradu, ali smo taj predlog i formulisali tako da ljudi mogu da uzmu novac da kupe
knjige ili šta im već treba, a da on ne završi u džepovima nečijeg kuma.“
CVETANOVIĆ: OPET O IZBORIMA

Pravo na repliku je iskoristio i gradonačelnik Goran Cvetanović, podsetivši da su

  1. i 2012. godine neki drugi imali odgovornost.
    „Završetak statistike se malo duže radi nego što je to potrebno. I pravi statistički
    podaci sa ovog popisa biće urađeni tek 2024. godine. Koliko god to, možda, bilo
    pretenciozno, mi smo u 2022. godini imali izbore za predsednika Srbije, imali smo
    parlamentarne izbore, imali smo referendum, izbore za Saveta nacionalnih manjina,
    za savete mesnih zajednica, 5-6 izbornih ciklusa i svako je mogao da pokaže i znanje
    i kapacitet i potencijal, a rezultati će biti 2024. godine. Ako je Brankica Stamenković
    neko ko treba da oslikava sliku negativnog rada Gradskog veća, mogu da kažem da
    je ona jedna od najboljih članova Gradskog veća, žena magistar, školovana, hrabra,
    puna znanja, radi punim kapacitetom, dobra i vredna majka, odlična supruga i, ako o
    nekom možemo da pričamo u superlativu sa uvažavanjem i poštovanjem, to je ona.
    Siguran sam da je zaslužila i divljenje i čast i uvažavanje i dok god takve osobe
    kritikuju ja sam siguran da smo na pravom putu.“
    ZDRAVKOVIĆ I STAMENKOVIĆ O STATISTICI

Za govornicu je opet izašao Nenad Zdravković (Za Leskovac – ZAJEDNO) rekavši da
nije imao ništa lično protiv članice Gradskog veća Brankice Stamenković, nego protiv
članice koja je izašla za govornicu i pokušala da odbrani nečiju grešku i, čak sam i
siguran da nije vaša. Netačni podaci, na osnovu kojih se pravi planiranje, su
sistemska greška na osnovu kojih se ceo sistem ruši. Ovi pokušaji da se kroz vas
ovo vreme čini lepšim su neuspešni i radi se o prostoj političkoj finti. Nisam čuo da je
gradonačelnik izašao i rekao da je neki podatak koji sam ja ovde izneo netačan, ali je
pričao o vama, čemu se i ja pridružujem.“
Replicirajući članica Gradskog veća Brankica Stamenković je rekla da se u svojoj
profesionalnoj karijeri bavila i statistikom, te da se statistički podaci koriste onda kada
su publikovani, odnosno od jednog do drugog popisa.
„To je sada bilo na deset godina. Sve ono što se koristi između, koriste se popisni
podaci iz prethodnog perioda, odnosno od zvaničnog publikovanja. Zato i ima logike
da ovi podaci budu u planu. Ako pričamo o zastarelosti podataka, vitalna statistika je

nešto što se menja iz dan u dan. Znači, podaci koje danas imamo o broju stanovnika
i prirodnom priraštaju već sutra nisu isti, tako da i ovaj popis koji je urađen i o kome
pričamo ceo dan, smanjenje stanovništa ne znači da će i naredne godine ti podacii
biti takvi. Ti podaci su zabeleženi u trenutku u kome je urađen popis. Prognoze i
predikcije se rade, ali se kroz analizu traže poslednji zvanično publikovani podaci.“
Njoj je Nenad Zdravković (Za Leskovac – ZAJEDNO) rekao da je izrađivač
dokumenata trebao statistiku da iskoristi ne da popuni 200 strana, nego da i nešto
predvidi u svom planiranju.


FILIPOVIĆ: PLAN NIJE OD JUČE
Nenad Filipović (Jedinstvena Srbija) je rekao da odbornička grupa Jedinstvene Srbije
podržati Plan.razvoja.
„Ovaj plan nije od juče, nacrt je već godinu i po dana u proceduri, poslednjih dva
meseca je i na sajti grada… Imali smo mogućnost da se sa njim upoznamo malo
bliže. Uočio sam jednu stvar u izlaganjima koja su bila, ovde se priča o obrazovnoj
strukturi našog stanovništva i rečeno je da je ova vlast napravila takvu obrazovnu
strukturu, pa su tu neke cifre o nepismenima, bez osnovne škole… A malopre smo
čuli da se radi o podacima od 2002.-2012. godine. Trebalo je da neko ustane i da
kaže da je to bilo u tom periodu, a ne da ja to govorim. Čuli smo i zna se da će
zvanični podaci biti početkom 2024. godine i tada ćemo da vidimo kakva je tu
struktura, jer mislim da će se ta struktura poboljšati. Broj onih koji se izjasnio kao
nepismen će se smanjiti i to uglavnom prirodnim putem, jer se radi o ljudima koji su
stariji. Što se depopulacije tiče, to je normalan proces, negde više izražen, negde
manje. Mi smo do 1971. imali rast populacije na selu, kada počinje migracija ka
gradovima. Došla je do industrijalizacije, urbanizacije, deca odlaze u druge gradove
na fakultete odakle se ne vraćaju, sve su to normalni procesi. Mi treba da gledamo i
stopu mortaliteta, nataliteta, koji su ovde uslovi… Natalitet nam je sve manji i manji,
porodice imaju po jedno, eventualno dva. Retko koja porodica se odluči na treće dete
ne zbog finansijskih stavri, jer tamo gde se daje novac i gde su bogati nemate po
četvoro i petoro dece, nego tamo gde su najsiromašniji. Mortalitet je sve veći i veći,
naročito 2020. godine kada je počela korona. Sve to utiče na broj stanovnika koji se
smanjuje. Po zvaničnim podacima od 2002. do 2012. godine u proseku smo imali
preko 1.300 stanovnika manje. Znači, ne možemo da krivimo pojedince za smanjenje
broja stanovnika, naš cilj treba da bude višegodišnje stvaranje uslova da ljudi počnu
da se vraćaju pre svega na selo. Za to treba stvoriti uslove, a to su dobri putevi da
ljudi budu na 15-ak minuta od centra grada, omogućiti dobar internet naročito u
rubnim područjima našeg okruga, da se otvaraju nova radna mesta… Mislim da smo
mi na dobrom putu u ostvarenju pobrojanog, ali mislim i da šaljemo lošu poruku tim
ljudima kada pričamo kako se ovde sve zna, kako je ovde sve loše, kako nema
potrebe da se niko vraća… Onda sami sebi skačemo za vrat.“

Vladajuća većina je usvojila Plan razvoja grada Leskovca za period od 2023. do 2029. godine.

 
Ivan Spirić

”This article is produced within the project Back to Basics – Parliament as a Backbone for the Rule of Law that is financially supported by the European Union. The contents of this publication  are the sole responsibility of <naziv primaoca finansijske pomoći i partnera > and may in no way be taken to reflect the views of the European Union“.

„Ovaj tekst izrađen je u okviru projekta: Vratimo se na početak – Parlament kao osnova vladavine prava koji je finansiran od Evropske unije. Za njegovu sadržinu isključivo je  odgovoran/na/no <naziv primaoca finansijske pomoći i partnera > i ta sadržina nipošto ne izražava zvanične stavove Evropske unije”. 

logo.jpg
Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare