ŽENEVA
Najnoviji podaci Svetske meteorološke organizacije pokazuju da je jul verovatno bio najtopliji mesec zabeležen u istoriji, i to posle najtoplijeg ikada juna, upozorio je generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
Prvi čovek UN rekao je novinarima da je “to još značajnije jer je prethodno najtopliji mesec, jul 2016, bio tokom najsnažnijeg El Ninja ikada“, što ove godine nije slučaj.
Ako prethodni mesec i nije bio najtopliji, bio je barem jednako topao kao jul 2016.
El Ninjo je prirodni fenomen koji utiče na temperature i padavine čineći neka mesta vlažnijim a neka suvljim nego inače.
Gutereš je rekao da novi podaci o vremenu, uključujući rušenje rekorda u mnogim delovima sveta, od Nju Delhija i Enkoridža, do Pariza, Adelajda i Arktičkog kruga, znače da je svet na putu da period od 2015. do 2019. “bude pet najtoplijih godina“.
On je upozorio da će ekstremene vremenske prilike koje se sada registruju biti “samo vrh ledenog brega” ako zemlje pod hitno ne krenu u borbu protiv klimatskih promena.
“I ledeni breg takođe se brzo topi“, rekao je Gutereš, prenela je agencija AP.
Led u Arktičkom moru već je gotovo na rekordnom minimumu, rekao je on navodeći da je prošlomesečni vreli talas u Evropi podigao temperature na Arktiku i Grenlandu za 10-15 stepeni.
“Sprečavanje nepovratnih poremećaja klime je trka naših života i trka za naše živote”, istakao je Gutereš i dodao: “To je trka u kojoj možemo i moramo da pobedimo“.
Sa ciljem da se klimatske promene zadrže na vrhu globalne agende, generalni sekretar UN organizuje Klimatski samit mladih 21. septembra. Sledi Samit za klimatsku akciju svetskih lidera 23. septembra, dan pre godišnjeg zasedanja Generalne skupštine UN.
Gutereš je rekao da se raduje susretu sa mladim liderima, uključujući švedsku klimatsku aktivistkinju Gretu Tunberg (16).
On je kazao i da je liderima vlada, biznisa i civilnog društva ukazao na potrebu odlučnije akcije i većih ambicija umesto “lepih govora“.
Cilj Pariskog sporazuma o klimi iz 2015. je da se onemogući rast globalne temperature veći od 1,5 stepeni Celzijusa do kraja veka u odnosu na predindustrijsko doba kako bi se izbegli najgori efekti promena klime.
Gutereš je naglasio da taj cilj mora da bude ispunjen.
On je rekao da emisija gasova sa efektima staklene bašte, koja je uzrok globalnog zagrevanja, mora da bude smanjena za 45% do 2030. i da “nam treba ugljenična neutralnost do 2050“.
Generalni sekretar UN rekao je da to zahteva velike promene načina “na koji poslujemo, proizvodimo energiju, gradimo gradove i hranimo svet“.
Istovremeno je ukazao i na neke dobre vesti, uključujući na to da je solarna i vetroenergija proizvedena na kopnu sada jevtiniji izvor energije u gotovo svim vodećim ekonomijama.
“Mnoge zemlje, od Čilea do Finske, od Velike Britanije do Maršalskih ostrva, imaju konkretne i kredibilne planove za postizanje ugljenične neutralnosti do sredine veka“, rekao je Gutereš.
“Mnoge druge, od Etiopije do Novog Zelanda, Fidžija i Pakistana, sade milione stabala da preokrenu trend krčenja šuma i uklone ugljen dioksid iz atmosfere“, dodao je generalni sekretar UN.
Gutereš je takođe pohvalio vodeće svetske kompanije koje su se priključile kampanji UN Globalni dogovor (Global Compact) za ograničavanje rasta temperature na planeti na 1,5 stepeni Celzijusa, prenosi Euractiv.
(Izvor:EurActiv)