NIŠ
Šta treba uraditi i koja su to strateška rešenja u oblasti razvoja sistema javnog informisanja u Republici Srbiji do 2023. godine koji treba da urede medijsku scenu Srbije – teme su o kojima se danas razgovaralo u Media reform centru u Nišu sa novinarima i ostalim medijskim profesionalcima, medijskim stručnjacima, organizacijama civilnog drustva, i ostalim zainteresovanim stranama. Ovaj susret inicirala su udruženja novinara koja su radila na predlogu nove medijske strategije a koji bi trebalo da bude uključen u dokument o medijskoj strategiji koju kreira Radno telo Republike, čiji rad je trenutno na stend baju.
Novinarska udruženja i medijske asocijacije NUNS, NDNV, ANEM, AOM i Lokal pres, smatraju da su, pre svega, nedosledno sprovođenje rešenja iz prethodne Medijske strategije, kao i nedorečenost, pogrešna primena, a nekad i otvorena zloupotreba pojedinih odredaba medijskih zakona, donetih 2014. godine, doprinela daljem pogoršavanju prava na slobodu izražavanja, medijski pluralizam i pravo građana na tačno, objektivno, potpuno i blagovremeno informisanje. Zbog toga su u prethodnih nekoliko meseci novinarska i medijska udruženja , u saradnji sa pravnim stručnjacima radilia na dokumentu Prilozi za Strategiju razvoja sistema javnog informisanja u RS do 2023. Godine, koji je ovog puta predstavljen predstavnicima novinarskih udruženja i medijskih kuća koji su prisustvovali konsultacijama.
„ Jedan od glavnih ciljeva na koje treba posebno obratiti pažnju je određivanje jasnije definicije javnih interesa u novoj strategiji i poglavlje koje se tiče digitalnih tehnologija i rada u novim uslovima jer su to, kako je Obradović kazao „ najslabiji delovi ovog priloga medijske strategije na kome smo radili“. Kako je objasnio „mi nemamo dovoljno eksperata iz ove oblasti koja će biti od životnog značaja za sve“, rekao je Vukašin Obradović, nekada predsednin NUNSA , medijski stručnjak. On je kazao da je ova radna grupa istakla još jedan zahtev. Naime, kako je na današnjem skupu obrazložio to je da se osim Radne grupe za izradu medijske strategije, trebalo da oformi jedna vrsta koordinacionog tela , operativnog tela koje bi se bavilo svakodnevnim problemima koji se javljaju na medijskoj sceni. Ovo telo bi bilo sastavljeno od predstavnika medijskih udruženja ali i predstavnika različiti ministarstava osim Ministarstva kulture, kazao je Obradović.
„ Za implementaciju nove medijske strategije u najboljem ritmu je potrebno 18 meseci. To je dug period i na medijskoj sceni će se dešavati mnoge promene. Moramo da uradimo mnogo toga da poboljšamo medijsku scenu Srbije u ovom periodu izmenama i dopunama postojećih zakona i iniciranjem donošenja drugih zakonskih akata, i da pokušamo da donesemo medijsku strategiju koja će se baviti projekcijom medijske stvarnostu i narednom periodu od pet godina a ne ispravljanjem onoga što mi sada imamo kao posledicu nesprovođenja ili pogrešnog sprovođenja ili nedorečenosti postojećih zakona“.
O tome u kakvoj su nezavidnoj situaciji mediji u lokalu ali i o mnogim lošim stranama sadašnjeg medijskog sufinansiranje govorilja je Ljiljana Stojanović , predstavnica „Lokal pressa“.
„ Stvari su očigledno veoma loše. Čini se da u tim lošim svarima najgore prolaze mediji u lokalu a to se pokazalo i sada na ovom upravo završenom konkursu Ministarstva kulture na kome mnogi lokalni mesiji „ nisu prošli“ što može direktno da utiče na njihov opstanak“ rekla je Ljiljana Stojanović .
Ona je istakla, i predložila da se kao jedna od smernica u novoj strategiji, potencirati na utvrđivanju procenta koliko bi lokalne samouprave trebalo da za medije izdvoje iz budžeta Taj procenat kreće se između jednog i dva procenta ali to je različita vrednost s obzirom da su i budžeti različiti u zavisnosti od lokalne samouprave, gradova i opštine.Ona je navela nekoliko primera iz prakse sa juga Srbije gde su neke opštine izdvajale minimalne iznose , druge raspisuju konkurse tek na kraju godine a ima i onih koje nisu uopšte raspisale ovaj konkurs a to je veliki problem za medije koji rade u lokalu.
Stojanović je govorila i o nezavidnom položaju medija „ koji nisu pod apsolutnom kontrolom lokalnih moćnika „ kao i o posledicama takvog odnosa preme tim medijima, od kojih neki zbog nefinansiranja moraju i da se ugase. Zbog loše situacije u medijima osipa se broj, naročito mladih, novinara. „ Niko više ne želi da se bavi novinarstvom“ kazala je Stojanović.
U me „Lokal pressa“ Ljiljana Stojanovi je predložila niz mera koje bi trebalo da doprinesu opstanku medija, između ostalog da se drugačije određuju porezi kada su u pitanju mediji i PDV, o smanjivanju poreza i doprinosa kao mera stimulansa za zapošljavanje mladih novinara, da se insistira da u kampanjama ministarstava budu uključeni i lokalni mediji jer, kako je kazala „ po logici stvari lokalni mediji su najbliži građanima u manjim sredinama.“ Jedno od rešenja bilo bi da se marketinške agencije u svojim kampanjama oslanjaju na lokalne medije. Ona je dodala da prednost u lokalnim konkursima treba da imaju lokalni i regionalni mediji.
Danijela Ivanković predsednica Društva novinara Niša govorila je o sastavu komisija koje odlučuju o medijskim konkursima. Kako je kazala ovo udruženje „ se trudilo da akredituje ljude koji znaju da rade posao“.
„ Trudili smo se da novac dobiju mediji , odnosno projekti koji su dobro napisani , od severa do juga, bez obzira da li su vlast ili opozicija, jer se to apsolutno nije gledalo“.
Ona je predložila, da poput prakse koju ima Republika kada raspiše konkurs, da se i u lokalu podele mediji na grupu za portale i na grupu za televizije. Rekla je da se u novoj strategiji primeni republički model , pa da se odrede sredstva za portale , posebno za televizije, „ da ne bi došli u situaciju da se napravi zbrka kada dođe do raspodele para“. Potencirala je da treba razdvojiti sredstva i za prenose skupština od novca za medijske projekte.
Protiv ovakvog rešenja bili su neki od prisutnih smatrajući da takvih razdvajanja ne bi trebalo da bude jer se finansira projekat , ne medijska kuća.
„ Podele na televizije, radija je pogrešan stav. Treba definisati javni interes , šta je u interesu građana i finansirati onoga ko može da ponudi sadržaj koji će stići do građanina koji će njima biti koristan „ rekao je Dragan Petković iz „Pro activa“ .
Razgovaralo se o statusu, položaju novinara, ulozi i mestu sindikata i mnogim drugim opštim ali i konkretnim temama koji bi moglo da doprinesu izradi medijske strategije koja bi bila u interesu građana.
Vukašin Obradović, Tamara Filipović iz NUNSa i Ljiljana Stojanović iz Lokal pressa predstavili su i druga rešenja iz dokumenta “ Polajne osnove priloga za izradu strategije razvoja sistema javnog informisanja do 2023. godine ” i Priloga za izradu Strategije razvoja sistema javnog informisanja u Srbiji do 2023.
(Foto: JUGpress iMedija reform centar)