Istražujemo: Kakva je veza između porasta vakcinisanih od sezonskog gripa i pandemije kovida ?

LESKOVAC

Poslednjih godina raste broj penzionisanih lica koja se vakcinišu protiv sezonskog gripa. Starija populacija je ionako ona koja, po prirodi, više brige posvećuje svom zdravlju i češće ide kod lekara zbog zdravstvenih tegoba. U kontaktu sa pripadnicima najstarije populacije stiče se utisak da je i pandemija virusa Kovid-19, koja je izazvala silne probleme u svetu ali i kod nas , uticala na to da se sve više penzionerra odlučuje da primi vakcinu protiv sezonskog gripa. Bosiljka Papaček, penzionerka, kaže da su sva ta dešavanja sa kovidom na nju i njene prijatelje koji su takođe penzioneri uticala dosta negativno.

„Problem je bio ono zatvaranje po kućama, gde mi stariji od 65 godina nismo smeli da izađemo izvan stanova i kuća, kako ne bi ugrozili svoje zdravlje. Nismo ga ugrožavali direktno od korone, ali je onda nastao problem zbog nemogućnosti kretanja. Recimo, ja sam navikla da svakog dana šetam, aktivna sam u Klubu penzionera gde organizujemo razne zabave, priredbe, edukacije, a onda je sve to odjednom prestalo. Takva situacija je dovela da sam morala da se borim i protiv depresije koja nastaje kada ste onemogućeni da izlazite, da se družite sa prijateljima…“ prenela nam je ona.

Dodaje, a to potvrđuju i još neki penzioneri s kojima smo razgovarali, da im to iskustvo govori da je, u slučaju vakcinacije protiv gripa o kome govorimo, ali i uopšte, recimo, bolje sprečiti nego lečiti. Tačnije, lakše je jednom otići do lekara i primiti vakcinu, nego se razboleti i onda biti u problemu jer morate doći do lekara, a pritom imate temperaturu, morate, možda, ići na laboratorijske preglede, otići u apoteku po lekove… Kažu i da za vakcinu protiv gripa znaju godinama, ali i priznaju da ih je na tu preventivu podsetila situacija sa kovidom.

„Kao tema broj jedan se nametnulo zdravstvo i nekako su isplivali mnogi problemi koji su tu, možda, i bili, ali ih nismo primećivali“ kaže dalje Papačekova i dodaje da, iz njenog iskustva, uticaja na odluku da li se vakcinisati ili ne imaju i rasprave koje se vode na tu temu.

„Većina nas veruje svom izabranom lekaru i slušamo njihove preporuke, jer su ipak oni najstručniji po tom pitanju. Uostalom, vaš izabrani lekar i najbolje poznaje vaše zdravstveno stanje. Da je tako potvrđuje i broj vakcinisanih u Leskovcu koji je izuzetno visok.“

Penzioneri se slažu i da lično iskustvo koje neko prenese može da ima uticaja na nečiju odluku. Kažu da nije svejedno ako neko prizna da je imao problema iako se vakcinisao protiv gripa, ili zna nekog ko je imao problema, jer svi pomisle „šta ako se to desi i meni“, ali i da je takvih koji zbog toga odluče da se ne vakcinišu malo. Smatraju da je važno to što im lekari pred vakcinaciju ukazuju na moguće nuspojave i je taj vid informisanja najvažniji.

Na još jedan problem u vreme pandemije ukazao je i sada bivši predsednik Udruženja penzionera Bratislav Zdravković, koji kaže da među penzionerima retko da ima onih koji nemaju bar neku boljku, a pojava korone je to samo pogoršala.

„Sama korona kao bolest je direktno i indirektno uticala na povećanu smrtnost kod penzionera. S obzirom na to da je zdravstveni sistem drugačije funkcinisao, da su lekari opšte prakse i specijalisti pridodati kovid sistemu, mi smo imali situacije kada je teže ili nemoguće doći do lekara zbog neke primarne bolesti. Ovo prebacivanje lekara u kovid sistem je povećalo gužve po čekaonicama, pa se dešavalo da ako imate vezu doći ćete na red, ako imate para idete privatno, a ako nemate ni vezu ni para imaćete problem sa redovnim lečenjem. Praktično smo postali kolateralna šteta korone“, rekao nam je on.

Iz ovoga je jasno da pacijenti kada ne mogu doći do svog lekara, imaju otežani put do bilo kakve informacije u direktnom kontaktu sa svojim izabranim lekarom, pa ih traže na drugoj strani.

Nada Kaluđerović, koja je najčešće u direktnom kontaktu sa penzionerima jer radi na učlanjivanju penzionera u udruženje, kao i pomoći pri apliciranju za neke pogodnosti koje daje udruženje, kaže da se većina njih vakcinisala protiv kovida.

„Te informacije o mestu i vremenu vakcinisanja su bile u svim medijima. Mislim da je broj vakcinisanih među penzionerima preko 80%. Ogromna većina onih koji su se vakcinisali je primila i revakcinu. Ali, to vakcinisanje je bilo u periodu kada je to bilo aktuelno i dok su mediji stalno ukazivali na to. Imam utisak da se danas više niko ne vakciniše, odnosno da oni koji su hteli da to urade, su to uradili i tu se stalo.“

S druge strane, kaže Kaluđerovićeva „izgleda da je ta pozitivna kampanja doprinela da se sve više starijih ljudi vakciniše i protiv sezonskog gripa, recimo da je 60% onih s kojima sam razgovarala na tu temu to i uradilo. Iz godine u godinu se ta brojka povećava”, dodala je ona.

” Ima više načina na koji penzioneri dobijaju informacije o tome kada i zašto se treba vakcinisati. Prvi su informacije iz medija, zatim preporuke izabranih lekara s kojima smo mi stalno u nekom kontaktu, jer većina nas ima neke hronične bolesti i stalne terapije koje nam lekari prepisuju. Treći način dobijanja informacija je u našem međusobnom kontaktu i razmeni iskustava,“ objašnjava.

Da iz godine u godinu raste broj vakcinisanih osoba protiv sezonskog gripa tvrdi i načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Zavoda za javno zdravlje Leskovac Jadranka Krasić. Ona kaže da je u poslednjih 3-4 godina broj trebovanja ovih vakcina porastao sa 8.000 na 13.000, koliko je trebovano u sezoni 2021/2022.

„Zadovoljni smo odazivom, polako se vraćamo na onaj broj vakcinisanih koje smo imali pre 2009. godine. To znači da ljudi sve više imaju poverenja u vakcinu,“ zaključila je Krasić.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare