Istoričar Ivan Becić predstavljao 58. broj “Leskovačkog zbornika”

LESKOVAC

Tradicionalno, na dan leskovačkog Narodnog muzeja, uz prigodnu izložbu, promoviše se i nova sveska Leskovačkog zbornika, naučnog časopisa sa izuzetnom tradicijom, koji izlazi od 1961. godine i, od svih onih koji su pokrenuti posle Drugog svetskog rata, časopis je koji najduže neprekidno izlazi u Republici Srbiji.

 

Istoričar Ivan Becić predstavlja 58. broj “Leskovačkog zbornika”

 

Sama ova činjenica jasno govori o njegovom karakteru, kvalitetu i poštovanosti, jer za razliku od mnogih časopisa, Zbornik nikada nije imao problema sa adekvatnim brojem radova i izlazi u obimu dostojnom poštovanja. Sa druge strane, to ističe i brigu muzejske uprave upravljenu ka održanju Zbornika, ozbiljnost redakcije da publikovani radovi imaju naučnu vrednost, ali i razumevanje lokalne samouprave da se ovaj, svojevrsni naučni brend juga Srbije, uredno i na vreme pojavi i time uveliča dan Muzeja.

 

Pred nama je 58. sveska Leskovačkog zbornika i prvo što se može primetiti je to da je časopis redizajniran, kako u naličju, tako i u formatu, sa željom da bude osavremenjen. Ovo je druga promena izgleda časopisa, a prva, koja je predstavljala drastičnu promenu u odnosu na početni izgled, izvršena je 1996 godine. U Zborniku se nalaze 24 naučna članka i dva koja predstavljaju priređivanje građe. Budući da se radi o časopisu u kojem se objavljuju radovi koji pripadaju društveno-humanističkim naukama, jasno je da je on zadržao svoju multidisciplinarnost i time daje širok spektar saznanja iz različitih oblasti.

U njemu su zastupljeni radovi iz: arheologije (3), klasičnih nauka (1), istorije (12), etnologije (1), istorije umetnosti (2), turizmologije (1), muzeologije (3) i jedan bibliografski rad. Članci iz oblasti arheologije obrađuju predmete sa dva lokaliteta Čekmina i Caričinog grada, a jedan čitaocu predstavlja deo numizmatičke zbirke leskovačkog muzeja. Kao i uvek, najviše je istoriografskih radova, a oni pripadaju političkoj, vojnoj, ekonomskoj, crkvenoj i prosvetnoj istoriji, kao i kulturi sećanja, kako na višedecenijskog saradnika Muzeja akademika Vladimira Stojančevića, tako i na srpsko vojničko groblje u Bitolju. Radovi iz etnologije i istorije umetnosti daju saznanja o kultnim mestima i hramovima u okolini Kruševca, u Vlasotincu i Vranju, dok se jedan rad bavi turističkim vrednostima Leskovca. Sa zadovoljstvom se može konstatovati da su tri rada posvećena muzeologiji, što daje sliku o spoznaji važnosti ove naučne discipline za razvoj leskovačkog muzeja. Prikazana bibliografija odnosi se na list „Blagovesnik juga Srbije“, a priređena građa odnosi se na zatvorski dnevnik međuratnog političara Jovana Jovanovića i duhovni život srpskog naroda na uzvišenjima nazvanim tumba. Po navedenim temama Zbornik vidljivo izlazi iz lokalnog formata i time nudi znatno šira saznanja, što ga svakako čini vrednijim.

Autori radova su dugogodišnji saradnici Muzeja, koji žive i rade širom Srbije, uposlenici ove ustanove, ali ima i mlađih autora što nagoveštava to, da Leskovački zbornik ima svoju budućnost.

 

Istoričar Ivan Becić je rođen u Aleksincu 1967. godine. Živi i radi u Leskovcu. Doktorirao je 2009. godine na katedri za Istoriju Jugoslavije, na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Autor je preko 100 bibliografskih jedinica: dve monografije, jednog udžbenika za srednju školu, više naučnih članaka i priloga objavljenih u naučnim časopisima i zbornicima.

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare