NIŠ
Srpsko bankarsko tržište je visoko koncentrisano i nema prave konkurencije – banke ubiru ekstra-profit a cenu plaćaju građani
Nakon jučerašnjeg saopštenja Udruženja banaka Srbije da period jednogodišnjeg perioda umanjenja bankarskih naknada ističe, i da će banke od 1. septembra vratiti svoje tarife za obračun naknada za bankarske usluge na prethodni nivo, veći i za 30%, Srpski pokret Dveri traži od Narodne banke Srbije (NBS) da zauzda ovaj novi finansijski udar na građane Srbije, od kojih svako u proseku već duguje bankama blizu 2000 evra. Jedina od 20 banaka koje posluju u Srbiji, koja je najavila da neće povećavati naknade ni posle 1. septembra je Banka Poštanska štedionica (https://nbs.rs/sr_RS/scripts/showcontent/index.html?id=19172) , saopštila je narodna poslanica profesor dr Tamara Milenković Kerković.
” Pored toga, od Narodne banke Srbije tražimo da hitno ispita i objavi stepen koncentracije na bankarskom tržištu, koji je za poslednjih 10 godina značajno porastao, pa je tzv. racio koncentracije (CR) pet najvećih banaka u Srbiji znatno iznad 50% što ukazuje na ugroženu konkurenciju i na kartelizaciju bankarskog tržišta. Od Vlade Srbije tražimo da spreči dalje enormno bogaćenje banaka na račun prezaduživanja već osiromašenih građana. Bankarski krediti, pogotovu najzastupljenije a najskuplje tzv. prekoračenje po tekućem računu, već imaju sve karakteristike „zelenaških ugovora“ jer su banke svesne teškog stanja u kome građani uzimaju kredite pod najnepovoljnijim uslovima za koje su svesni da nikada neće moći da ih isplate. Zbog toga će Srpski pokret Dveri uputiti Preporuku Vladi Srbije za donošenje Zakona o porezu na ekstra-profit , kako bi se milioni evra koje bankarski klijenti plaćaju bankama za kredite i druge usluge mogli da vrate u budžet Republike Srbije.
I pored toga što su avgusta 2022.god. banke u Srbiji prihvatile preporuku NBS kao regulatornog tela, da svoje naknade i provizije smanje za 30% ili ih vrate na period pre povećanja, u toj istoj godini banke su svoj neto prihod od naknada i provizija povećale za 62% a samo od naknada za tzv.troškove odobravanja kredita, banke su zaradile 441,5 milion evra. Ovaj ogroman novac, naplaćen samo za provizije i naknade, banke su naplatile od građana Srbije koji se bore sa najvišom rastom cena u Evropi. Pri tome, dug građana i privrede bankama u Srbiji iznosi 28,5 milijardi evra , a samo su građani zaduženi sa 12,5 milijardi evra. I kamatne stope su izuzetno visoke pa su u julu mesecu iznosile 9,55% za revolving kredite , za dugovanja po kreditnim karticama 22,75% a za najskuplji bankarski proizvod pomoću koga preživljava ogroman broj građana Srbije banke su u julu u proseku naplaćivale kamatu od 28,98% (https://nbs.rs/sr_RS/drugi-nivo-navigacije/statistika/ks-banke/index.html). U isto vreme broj banaka se od 2009.god. kada su na srpskom bankarskom tržištu poslovale 34 banke, smanjio na 20 banaka, koliko ih sada ima dozvolu NBS. Porast cena i stvaranje brojnih novih oblika naknada, troškova i provizija na najrazličitije usluge koje banke pružaju, bio je odgovor banaka na period niskih kamatnih stopa, kada su njihove zarade po osnovu kredita bile smanjene. Međutim , ni nakon što su američki FED, Evropska centralna banka , a onda i NBS povećavale svoje referentne kamatne stope (sada iznosi 6,5%) , a time i banke povećavale cene kredita, banke nisu smanjile svoje naknade, koje su uveliko premašivale zarade banaka po kamatnim stopama. Sada, kada su kamate banaka u Srbiji opet jako visoke i idu i do 30% , što je najviše u Evropi, banke ne žele da se odreknu ogromnih zarada od naknada i provizija.
Srpski pokret Dveri smatra da je najava banaka da će od 1. septembra ponovo vratiti ogromne cene svojih naknada protivna načelima savesnog i poštenog ponašanja i u isto vreme u odsustvu zdrave konkurencije i moguće kartelizacije bankarskog tržišta ova praksa je i zloupotreba dominatnog položaja banaka u odsustvu kontrole i zaštite konkurencije u bankarskom sektoru, a sve na grbači građana Srbije”, navodi se u saopštenju. (kraj) SD/SM