Doneli odluku o korišćenju i raspolaganju stanovima u javnoj svojini, ali se ne zna koliko ih ima

LESKOVAC

Odbornici Grada Leskovca na svojoj 25. sednici su razmatrali i predlog Odluke o načinu korišćenja i raspolaganja stanovima u javnoj svojini Grad Leskovca i pružanju stambene podrške. Ovaj predlog je obrazložio Srđan Jovanović, ovlašćeni predstavnik Odeljenja za komunalno-stambene poslove, saobraćaj i infrastrukturu, koji je rekao da odredbama Pravilnika o merilima za utvrđivanje reda prvenstva za dodelu stambene podrške se utvrđuju uslovi koje moraju da ispunjavaju lica koja traže da im se pružu stambena podrška kao i kriterijumi i merila koja će se primenjivati za utvrđivanje liste reda prvenstva u postupku dodele stambene podrške. „Statutom grada Leskovca utvrđeno je da Skupština grada donosi propise i druge opšte akte iz nadležnosti Grada, uređuje kriterijume i postupak davanja u zakup i njihove kupovine i bliže uređuje korišćenje, održavanje i upravljanje stvarima u javnoj svojini Grada. Osnovni cilj donošenja ove odluke je da se na što efikasniji način upravlja stanovima grada koji predstavljaju javni resurs, te u tom smislu postoji izražena potreba da se koriste na efikasan način, kao i da se što većem broju lica koja su bez stana ili bez stana adekvatnog standarda omogući da preko stanova grada dođu do adekvatnog smeštaja, dajući pri tom prednost najugroženijim i najranjivijim kategorijama. Grad može da vrši direktno upravljanje stanovima grada preko svojih organa, ali može to da čini i posredno, preko javnog preduzeća čiji je osnivač, a da svoje odnose sa preduzećem reguliše posebnim ugovorom. Ovom odlukom reguliše se i ko sve ima pravo da bude korisnik stambene podrške.“

Jovanović je dodao i da se prelaznim i završnim odredbama ukazuje na potrebu regulisanja odnosa Grada kao vlasnika stanova i dugogodišnjih korisnika stanova koji stanove koriste bez pravnog osnova dajući mogućnost licima koja su pre svega savesna, ali iz objektivnih okolnosti nisu uredili svoj odnos sa gradom, a ispunjavaju uslove iz odredbi ove odluke, da svoj stambeni status stave u važeći pravni okvir.

Nebojša Cakić (Za Leskovac ZAJEDNO) je rekao da je stamben politika i dodlejivanje stanova uvek bila zanimljiva, naročito pre 20 i 30 godina kada se ogroman broj stanova dodeljivao.

„Što je više vremena prolazilo sve je bilo manje stanova,. ali je i dalje ostalo veliko interesovanje za tim. Državna revizorska institucija je 2015. ii 2016. godine kao jedan od važnih razloga za utvrđivanje odgovornosti je da je Grad Leskovac u to vreme nije imao i nije znao sa koliko stanova raspolaže. Dat je i neki rok da se to učini, odnosno da se napravi popis stanova čiji je grad vlasnik. Leskovačka samouprava već šest ili sedam godina ne može da popiše stanove koje ima u vlasništvu. To je mera vrednosti i znanja svih ovih ekipa i vuderkinda… Koliko sam informisan, tih stanova je stotinak. To je znak nečeg drugog, a to je namera da se postojeće stanje zadrži, jer su to uglavnom ljudi koji su uzeli te stanove na neki način, ovako ili onako, i imaju nekakav problem. Da li je to način na koji su se uselili, da li ta zgrada nema upotrebnu dozvolu, ima 1001 problem… To oslikava stanje, znanje i mogućnosti lokalne samouprave. Postoji i druga kategorija, a to su stanovi koji su dodeljivani preko opštine i solidarne stambene izgradnje. Tu ima posla i za privredni kriminal. Pitao sam za slučaj pre dve ili tri godine, kada je izvršitelj došao u zgradi kod Madere i iselio čoveka koji ima odluku grada, koji ima rešenje i koji je isplatio celokupni iznos novca koji je trebao da plati opštini. Čovek je iseljen zato što Grad Leskovac, čitaj neko odgovorno lice, nije radilo svoj posao. Kao grad smo platili stan od nekog privatnog preduzetnika, a nismo ga uveli u Katastar pa je taj isti stavio hipoteku na taj stan. Ne znam kako se završio taj slučaj, ali ima ih još u raznoraznim procesima. Takvih slučajeva ima još i tek će da isplivavaju ozbiljni problemi. Lično znam par slučajeva u kojima su ozbiljni problemi, gde je grad oštećen, cela jedna zgrada kod „Leske“ je plaćena, a nema upotrebnu dozvolu! Totalni haos, ali kontrolisani haos. Ko je član SNS-a ne mora da plati ništa, a neko koga su ganjali je morao da isplati sve, ali i dalje nije siguran jer nema upotrebnu dozvolu. Ova vlast je u međuvremenu uništila mogućnost nabavke stanova za najsiromašnije slojeve, jer novac koji je dolazio od prodatih stanova je ulazio u budžet je potrošen.“

Cakić je dodao da je tu kontrolu do sada vršio „Dom“, ta očekuje da će tako biti i ubuduće.

„Govorimo i o mogućnosti da neko kupi stan od strane opštine po neprofitnim uslovima, odnosno po povlašćenim uslovima. POstoje dva načina za određivanje cene, jedan je meni sporen, a to je da se za stanove koji se prodaju po neprofitnim uslovima kupoprodajna cena se utvrđuje na osnovu cene izgradnje po metru kvadratnom neto korisne površine uračunjavanjem svih finansijskih i nefinansijskih učešća za izgradnju. To može da ima logiku ukoliko se radi o stambenoj zgradi koja je sad izgrađena i koju je grad kupio kao nov stan. Drugi način kao što se određuje i visina poreza za nepokretnosti, a to je po visini prodajne cene i to je nešto što funkcioniše. Zanima kako će se utvrditi kupoprodajna cena na osnovu cene izgradnje neki stan, a svi s kojima grad raspolaže su od pre 10, 15, 20 godina? Ovaj stav treba obrisati!“

Oliver Antanasijević, potrpedsednik skupštine kaže da je bilo nejasnoća koji su stanovi otkupljeni, a koji nisu, te da je stoga proistekla informacija da grad ne zna šta ima u vlasništvu.

„Gradska uprava je imala određene podatke za stanove koji su bili u vlasništvu grada, ali su ih neki u međuvremenu otkupili, ali nije postojela adekvatna evidencija. Oni nisu želeli da donesu svoje ugovore da bi se znalo tačno šta je i koliko je, pa je tu došlo do razmimoilaženja, gde smo pre 5-6 godina govorili o nekih 135, 6 stanova, a danas je ta brojka ispod sto stanova, nakon svih provera, slanja opomena prema takvim licima, pozivanja na komisijske razgovore. Dugi je niz godina prošao, teško je utvrditi ko je i šta radio sa tim nepokretnostima. Tu se ne radi o stanovima koji su velike vrednosti, to su mahom stanovi koji su starije gradnje, sa malo lošijim uslovima. Ima potrebe da se to rešava na kvalitetan način preko ove odluke. Uvek smo znali šta je pravo stanje, ali pravno to nije moglo da se usaglasi na adekvatan način.“

Antanasijević je prokomentarisao i slučaj koji je izneo odbornik Cakić ocenivši da je vrlo neodgovorno od strane „tih ljudi koji su potpisali ugovor sa gradom, otkupili nešto i nisu vodili računa o tome da taj objekat prenesu na sebe, već su mislili da će grad da brine o tome.“

Dejan Đorđević (Za Leskovac ZAJEDNO) kaže da se nije čulo ono osnovno, a to je sa čime se raspolaže i koliko ima stanova.

„Kakav primer mi dajemo građanstvu koje želi da aplicira za dobijanje stanova? Sve smo formirali, a ne znamo čime raspolažemo!“ (kraj) IS/ LJS

Prati
Obavesti me o
guest

1 Komentar
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare
Sasa
Sasa
10 meseca pre

A zna znaju odbornici?ocito jedno veliko nista i primaju masnu platu.