LESKOVAC
Na konferenciji za medije Nebojša Cakić, kandidat za poslanika za izborne liste „MORAMO“ govorio je o stanju u poljoprivredi, rekavši da se radi o grani koja je uvek najvažnija u predizbornim programima i kampanjama, a kada se dođe na vlast onda to postane „šesta rupa na svirali“.
„Leskovac u ovom trenutku ne živi od fabrika u kojima se montiraju kablovi, nego od poljoprivrede. Naši ljudi zahvaljujući sopstvenom trudu uspevaju da te proizvode izvezu i izvan granica zemlje, donose novac u okrug, tu ga troše i zahvaljujući tome žive razne trgovačke i ugostiteljske delatnosti. Opet, lokalna samouprava za turizam, recimo, izdvaja više od 100 miliona dinara koji se troši na šetnje po zemlji i inostranstvu, za karnevale, zabave, a za poljoprivredu se daje dva i po puta manje. Od skora smo suočeni i sa najaktuelnijim problemima izazvanim sukobom u Ukrajini, a naš predsednik kaže da ni od čega ne strahuje, osim od gladi. Nije jasno kako objasniti to da imamo skok cena u poljoprivrednoj proizvodnji koji je najveći u Evropi, 14,5% u prošloj godini, a zanimljivo je i da naši proizvodi su jeftiniji u inostranstvu nego u zemlji?! S druge strane imamo poljoprivrednike kojima se retko koja poljoprivredna delatnost isplati. E, to je vlast, to su uvoznici, izvoznici, agencije, sve ono što je izmeđi i što sakuplja kajmak. Dakkle, država, odnosno tajkuni koji su u najbližim vezana sa državnim funkcionerima preko njih uvoze i izvoze i raliku u ceni trpaju u privatne džepove.“
Cakić je ocenio da politika subvencija ne služi za razvoj poljoprivrede, već za kupovinu glasova, te da se u Leskovcu su u ovom trenutku subvencioniše sve, ali samo prema onima koji su politički podobni, jer ne postoje kriterijumi.
„Zanimljivo je da sada imamo zabranu izvoza pojedinih poljoprivrednih kultura i to u trenutku kada je tržište podiglo cene. Znači, zabranjujete nekom da više zaradi jer ima odličnu cenu, a s druge strane, kada je rodna godina i kada cena padne, niko se ne osvrće na to, niti o tome priča. Setimo se da se paradajz delio za džabe, jer je neko uvezao ogromnu količinu iz Albanije i cena je pala. Tada nije bilo nigde države da zaštiti svog proizvođača.“
Nenad Milenković iz Turekovca je prokomentarisao činjenicu da nisu isplaćene subvencije iz 2020. godine i rekavši da su upravo počele isplate ovogodišnjih subvencija.
„One stare nisu isplatili, a isplaćuju nove. Radi se o subvencijama koje su pre 12 godina bile 13.000 po hektaru, pa su smanjene na 4.000, a.sada su u odnosu na prošlu godinu duplirana pa iznose 8.000. Zamislite da ste kupili traktor 2020. godine i još uvek nema subvencije za to. Vi ste, ne primer, uzeli kredit koji treba da vraćate, a država pritom ne daje ono što je obećala… Poljoprivreda nam je na izdisaju, a zaboravljamo da je naš seljak mnoge ratove izneo na svojoj grbači i da cela zemlja zavisi od poljoprivrednih proizvoda. Mi smo zemlja seljaka, hteli da priznamo ili ne, ali država ne vodi brigu o njima, niti ima bilo kakvu strategiju po tom pitanju, jednostavno se odrekla poljoprivrednih proizvođača.“
Milenković je uporedio i neke cene, rekavši da je 2008. godine evro vredo 82 dinara, cena naftinih derivata 90 dinara. Cena pšenice je tada bila 23 dinara, a sada 30 dinara, a postoji mogućnost za većom cenom zbog rata u Ukrajini, ali država ne dozvoljava da poljoprivredni proizvođači formiraju veću cenu. S ovom vlašću ne vidim perspektivu za ljude koji žive isključivo od poljoprivrede.“
ANTRFILE: Nebojša Cakić je najavio da će po dolasku izborne liste „MORAMO“ na vlast biti povećane subvencije na 200 evra po hektaru, cena dizel goriva koji se koristi za poljoprivredne mašine biti 50% niža, za koliko će biti niže i cene veštačkog đubriva.
„Posebna priča su penziono i zdravstveno osiguranje poljoprivrednika koju ova vlast zaobilazi deset godina.“