BOSILEGRAD
Predsednik opštine Bosilegrad Vladimir Zaharijev izjavio je u razgovoru za JUGpress da probleme koji ta opština ima sa privatnim kupcem kućice u blizini benzinske pumpe na ulazu u to mesto još uvek nisu rešeni i da prete da blokiraju život u čitavoj opštini ako nadležni organi podrže zahteve tog privatnika da preuzme i jedinu benzinku pumpu u Bosilegradu.
„Iako je kupio samo tu kućicu ali ne i zemljište na kojoj se ona nalazi niti objekat b en zin ksepumpe on uporno insistiira da uzme sve to privatnik insistira da uzme sve to“, kaže Zaharijev.
On je dodao da su „svi dokazi na strani opštine“ ali da „niko nije želeo da ih razmatra u hijerarhiji pravosudnih organa“ i da postoje indicije da seovakav svojevrsni pritisak na loklanu vlast vrši iz političkih razloga .
„Od te pumpe zavisi najmanje tridesetak vozila javnih ustanova, Direkcije za izgradnju , komunalnog preduzeća , bolnice, suda, policije, svi se oni snabdevaju gorivom na toj pumpi. Da li neko želi da nas dovede u situaciju kao do 2001. godine da se toči u flaše gorivo i donosi u Bosilegrad? Jel’ to treba sad državi?” pita Zaharijev.
Kaže da je neverovatno da čovek koji je, figurativno, kupio ključ od konzerve u prodavnici hoće sad da dobije i konzervu bez para.
„Kupio je kućicu od 6500 hoće 300.000 evra da dobije bez para, pumpu celu. Ja mislim da to nije moguće“, kaže Zaharijev.
Ukazuje i na problem sa „Jumkom“ iz Vranja koji ne želi da zgradu nekadašnjeg „Kobasa“ u kojoj je nekada radio njihov pogon u Bosilegradu vrati opštini.
„Mi imamo zainteresovane investitore ali oni ne žele da nam vrate zgradu iako tamo više ništa ne radi i nema zaposlenih radnika“, objašnjava Zaharijev.
„Krivo mi je što moram da kažem, ali ovde u 99,9 % bugarska nacionalna manjina živi i osećamo da se ovim potezima, oko pumpe i oko „Jumka“ neko sa nama igra“, kaže Zaharijev.
On „veruje“ da sa ovim „ premijer Srbije nije upoznat“ kao ni „nadležni organi, nego da to pojedinci u hijerarhiji vlasti nas ometaju da mi kao manjina možemo da ostvarimo svoja prava“, smatra .
Zaharijev smatra da bi opštine radile efikasnije u privlaženju investitora i otvaranju novih radnih mesta i zapošljavanju ljudi kada bi se njima dala mogućnost da odlučuju o tome.
„Kako vi možete nekog da privučete kada u Beogradu daju subvencije za svako radno mesto, a vi ste ovde prepušteni da nemate ništa da ponudite, osim golih zidova ili mašina kojih ima unutra i dobre volje, osim nasmejanog lica i šta reći još?“ pita Zaharijev koji „preporučuje“ državi da subvencije koje daje prepuste opštinama da ih one daju kad privuku finansijera“.
„MI time ne radimo ništa loše, pomažemo i Bosilegradu da opstane, a i državi da se dalje razvije“, poručio je on.
Ukazuje i na „ lepe stvari“ koje opštineske vlasti rade.
„Ne postoji iz romske porodice nijedna kuća u kojoj su se ljudi oženili, a da neko ne radi. Iz drugih porodica , gde su ljudi socijalno ugroženi, rade određene poslove na čistoći grada, bilo gde po selima, samo kako bi se osetili još potrebnim društvu i to im je prilika da oni i u sebe veruju i da daju doprinos razvoju Bosilegrada“, objašnjava Zaharijev.
On smatra da je „za ponos“ to što Bosilegrad izdvaja 20-30 puta više više sredstava nego druge opštine i gradovi u okruženju za različite vidove pomoći stanovništvu.
„Mi to radimo da bi pružili priliku ljudima da rade, da pomažemo bolesne od kancera, to je jedna od odluka koju imamo u opštini, a isplaćuje se preko Centra za socijalni rad.“
„Svako ko završi fakultet, bez obzira da li je to u Srbiji ili Bugarskoj, omogućeno je da ovde može da obavi pripravnički staž, da se uključi u društvo, da se socijalizuje, da pokaže šta zna… Godišnje je to 60-70 ljudi, sa našim plaćanjem državnog ispita, licencom i šta već tu ide… Da sutra oni koji su najbolji i koji su potrebni ostanu ovde“, objašnjava Zaharijev.
Opština pomaže i svakome fale tri godine do penzije i „koga više niko neće da zapsoli“, kako objašnjava Zaharijev.
„Svakom novorođenom detetu dajemo podršku, ljudi koji imaju 3, 4, 5 ili više deteta imaju posebnu nagradu kod nas“, rekao je Zaharijev.
„ Ne možemo mi da budemo sve crni, te lepe stvari treba da se kažu. Vama je to dobro, to je dobro, ovo vam ne valja, a ne odjednom, zato što vi niste u toj farbi vi mora da nestanete“, ogorčen je Zaharijev koji , kao član DSS već petnaest godina osvaja ubedljivo vlast u Bosilegradu.
Kaže da „nekim ljudima iz okruga“ smeta što nije „njihov“.
Iz Bosilegrada je obezbedjen besplatan prevoz za sve kojima je to potrebno, do Sofije radi lekarskih pregelda na tamošnjoj Vojno medicinkoj akademiji (VMA) a zbog toga je u opštini otvoren i poseban referat.
„To nikog ništa ne košta. Ne nipodaštavajući doktore koje imamo ovde u Bosilegradu, Vranju ili u Srbiji, nego skraćujući vreme. Od Bosilegrada do specijalista do kojih treba otići u Vranje, preko brda, pa visina, pa zima, pa led, ili čekanje na listama u Nišu, Beogradu itd. Zato se ide u Sofiju“, objašnjava on.
Ove godine je opština kupila sve nedostajuće knjige za decu od prvog do osmog razreda osnovne škole I za to je iz budžeta izdvojeno 500.000 dinara, objašnjava Zaharijev koji je I predsednik Nacionalnog saveta Bugara.
Za odeljenje na bugarskom jeziku u Bosilegradu I Dimitrovgradu u pripremi su I udžbenici za prvi i peti razred, kao i prvu godinu gimnazije.
“Tako ćemo omogućiti onima koji su se po zakonu izjasnili da žele da uče na maternjem bugarskom jeziku to i učine i da ne da uče iz skripti”, objašnjava Zaharijev.
On ukazuje da je pomož Bosilegradu u vreme velikih snežnih nanosa prošle zime izostala.
“Krivo nam je što kad je bilo najteže došao je samo gospodin Marić, zvali smo određene ministre koji su bili blizu, do Surdulice, do Trgovišta, nikako da preskoče I dodju u Bosilegrad”, kaže Zahariijev.
“Pa i to malo napora dajte da vidite ovde kako mi živimo. I mi smo deo ove Srbije”, dodao je on.
Objašnjava da su se “ snalazili” I da su ,angažovanjem svih ljudi na terenu , uspeli da stignu do zavejanih kuća I zaseokoa.
“Napisali smo zahteve komisiji za nadoknadu štete. Na zadnjem sastanku, negde maja meseca, rekli su ove godine nema za Bosilegrad“, objašnjava Zaharijev.
Kaže i da su sami počeli da traže donatore i pomoć , da im ljudi u planinskim sleima ne bi ponovo bili danima odsečeni od sveta i od kakve pomoći.