Borba protiv štetnog sadržaja

SARAJEVO

Budući Akt o digitalnim servisima (DSA) će definisati rad medijatora koji će regulisati ilegalni, uvredljiv i štetan sadržaj na društvenim mrežama, a regulatorima medija će u tom polju biti proširena ovlašćenja, rečeno je u Sarajevu na konferenciji “Rešenja i inovacije u medijima”.

Za sada su zakonodavci EU prihvatili nacrt Akta ali njegov kompletan sadržaj još nije poznat, rečeno je na panelu posvećenom borbi protiv štetnog sadržaja na medijskim portalima održanom u okviru konferencije.

Pjer Fransoa Dokur iz Article 19 istakao je da su algoritmi društvenih mreža koji “eksploatišu ljudsku prirodu” uticali na to da ekstremni sadržaji, kao što su diskriminacija i govor mržnje, izbiju u prvi plan na internetu jer je takav sadržaj “veoma tražen”.

Budući DSA će zahtevati da čitaoci imaju mogućnost da se žale na zlonamerne tekstove i komentare, naveo je Dokur i naglasio da se taj problem ipak ne može rešiti samo obračunom sa simptomima i da to treba imati na umu kada se donose zakoni o medijima.

Objašnjavajući kako se sajt Klix.ba bori sa neprimerenim sadržajem, novinarka tog portala Nataša Vasić rekla je da je uveden automatizovan sistem koji briše komentare sa uvredema odmah po njihovom prispeću, navodeći da u proseku mesečno taj sistem briše oko 12 odsto svih prispelih komentara, što je oko 200.000 komentara tokom 2021. godine

Dodala je i da komentatori sami mogu da prijave neprimeren sadržaj, naglašavajući da se može prijaviti i negiranje genocida.

Na administraciji komentara, navela je, radi kompletna redakcija, svi urednici i novinari, a zaposleni su i ljudi koji se bave isključivo time.

Istakla je da će dva meseca pred predstojeće izbore u BiH biti onemogućeno stvaranje novih korisničkih naloga za komentarisanje na sajtu Klix.ba kako bi se sprečili komentari političkih botova.

Članica Saveta za medijsku etiku Severne Makedonije Katarina Sinadinovska rekla je da se ta zemlja sa neprimerenim sadržajem na internetu bori tako što je stvorena lista medija koji ispunjavaju minimum profesionalnih kriterijuma.

Da bi zadovoljio te kriterijume medij mora da ima i istaknut impresum, vlasničku strukturu i spisak članova redakcije, a građani jednostavnom proverom mogu da utvrde da li medij sa koga se informišu spada u red kredibilnih.

Pored toga, navela je, oglašivači ne mogu da se reklamiraju na nekom mediju ukoliko se taj medij ne nalazi na pomenutoj listi.

Sve to ipak nije ugasilo fantomske medije, ukazala je Katarina Sinadinovska i dodala da se zbog toga mora raditi na samoregulaciji koja će promovisati dobar žurnalizam i podsticati shvatanje važnosti objektivnog izveštavanja

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare