LESKOVAC
Bitno je menjati i pogrešne životne navike, jer džabe uzimamo lekove ako ne menjamo ono što je dovelo do uzimanja lekova, kaže prof. dr Staniša Stoiljković .
To najbolje znaju oni koji su oboleli od, na primer, šećerne bolesti ili carcinoma, dodao je on.
U okviru ciklusa „Naše zdravlje je u našim rukama“ u leskovačkom Centru za ekonomiku domaćinstva pre izvesnog vremena održana je tribina pod nazivom: „Moć i nemoć organizma“.
Predavanje je održao član Srpske Kraljevske Akademije naučnika i umetnika, prof. dr Staniša Stoiljković koji je je ujedno i odgovorio na mnoga pitanja zainteresovanih građana o tome kako se odnositi prema svom organizmu i kako sačuvati zdravlje. Bilo je reči o intoksikaciji i toksikaciji, o malokrvnosti, procesu prerade hrane koji je u direktnoj sprezi sa sistemom disanja i o još mnogobrojnim problemima čovekovog organizma.
„Tema „Moć i nemoć organizma“ je takva jer sam napisao i knjigu pod istim nazivom, a koja treba uskoro da izađe iz štampe. Moć i nemoć zapravao ukazuje na sposobnost našeg organizma da može sam sebe da dovede u nivo ravnoteže, odnosno da ne bude previše zavistan od dodataka hrani kao što su slatkiši ili slane grickalice, koje zavaravaju neuro-transmitere našeg mozga i teraju nas da uzmemo ogromne količine hrane. Drugi aspekt je nemoć organizma, jer on popušta neki dodacima i aditivima, tako da stalno imamo osećaj da nemamo dovoljno hrane u organizmu. Tako veliku navali hrane i sokova fizioliški kapacitet organizma ne može da podnese i onda se stvaraju disfunkcije koje mi kasnije medicinskim simptomima nazivamo određenim bolestima. Jedni od prvih upozorenja organizma da nešto nije u redu su suva koža, slabi nokti, nadimanje, svrab, grčevi u listovima, malokrvnost, hladne noge… To se odvajkada pratilo, a danas je i olakšano, uz pomoć interneta, zahvaljujući rezultatima savremenih istraživanja ili savremenim časopisima i moguće je doći do rezultata koji mogu da zažive na našem podneblju.“
Stoiljković ističe važnost detoksikacije odnosno ćišćenje organizma, ali i naknadni oporavak. To podrazumeva celovit program, figurativno rečeno da mi rehabilitujući svoj organizam pustimo u rad one saobraćajnice koje ne rade i shodno kapacitetu organizma unosimo hranu.
„Kao nacija, na žalost, podložni smo uticaju medija. Napustili smo svoje tradicionalne metode i ne umemo da iskoristimo svoje potencijale. Sve više je stranih preparata na našem tržištu, jer živimo u marketinško-profitabilnom svetu. Pre ćemo da budemo trgovci nego proizvođači, zato što su tu veće pare. Moje mišljenje je da je Srbija prebogata resursima, ali da, na žalost, ono što pokazatelji pokazuju mi se tu često oslanjamo na druge uticaje. Mada, imamo i porast nekih obolenja koji je specifičan i za druge zemlje. Imamo i nerazuman odnos prema svom organizmu. U odgovorajućim periodima ne konzumiramo odgovarajuću vrstu hrane. Ili stalno nešto grickamo ili se prejedemo pa legnemo da spavamo. To su sve pogubni uticaji, nezavisni od vrste hrane koju unosimo. Zato uporno ističem da je saobraćaj hrane u organizmu bitniji od karaktera hrane koju uzimamo. Bitno je unositi hranu umereno, baviti se fizičkim aktivnostima. Na taj način čuvamo svoje mentalno i fizičko zdravlje.“
Dodao je prof. dr Staniša Stoiljković na kraju da je bitno menjati i pogrešne životne navike, jer džabe uzimamo lekove ako ne menjamo ono što je dovelo do uzimanje lekova. To najbolje znaju oni koji su oboleli od, na primer, šećerne bolesti ili karcinoma.
Prof. dr Staniša Stoiljković predavanja o ekologiji i organizmu drži već petnaest godina, a dvadesetak godina je u, kako sam kaže, našoj alternativnoj medicini, a pokušava da razvije i inženjersku ekologiju. Za Novu Našu reč kaže da inženjerska ekologija ne podrazumeva samo karakter hrane nego i karakter procesa, vremenski tajmer kroz organizam uključujući i fizičke aktivnosti, higijenu, potapanje tela, nagrevanje, energizaciju, jer kad organizam zahladi, kad ne stvara energiju, njemu treba pomoći sa spoljne strane. Sve naše prethoden civilizacije su imale odgovarajuće oblike banjskog lečenja, tako da je i banjalogija jedna posebna nauka koja nije u toj meri rehabilitovna na našim prostorima, ili je u najboljoj meri to parcijalno urađeno.