Švedska iz škola proterala strogoću i uvela celoživotno učenje uz besplatno školovanje

STOKHOLM

Švedski standard, kao opšteprihvaćeni pojam kada se govori o toj skandinavskoj zemlji, u oblasti obrazovanja jeste da  omogući svakom pojedincu besplatno školovanje tokom celog života i napravi društvo aktivnih građana sa razvijenom socijalnom svešću.

Po njegovom mišljenju Srbiji bi pomoglo za napredak kada bi mnogo više njenih građana osnovalo kompanije i tako investiralo u nju.

“Ne vidim taj preduzetnički duh u Srbiji. Mislim da bi bilo divno da ima mnogo više Srba koji prave kompanije i investiraju u Srbiju. Sada ovde dolaze strane kompanije, neretko zbog jeftine radne snage, ali čini mi se da Srbija može i bolje – da njeni građani grade nešto, a ne samo da budu loše plaćena radna snaga. Potrebno je više da bi društvo išlo napred”, zaključuje Vern.

Obrazovanje znači mogućnosti

Koordinator za komunikacije i javnu diplomatiju u ambasadi Švedske u Beogradu Slavica Marković Sandić koja je završila osnovnu školu i pola gimnazije u Švedskoj kaže za Betu da  obrazovanje u toj skandinavskoj zemlji karakteriše reč “mogućnosti”.

Profesor je pre svega mentor,  životni trener,  koji kroz dijalog uči decu kako da razmišljaju.

“Obrazovanje ne vezuju za starosno doba. Vrlo često se desi da deca posle gimnazije ne upišu odmah fakultet, nego putuju, zasnuju porodicu, pa se tek tad vrate na studije. Često se dešava i da ljudi odu u penziju, pa onda upišu ili dovrše fakultet”, kaže naša sagovornica.

Veoma je važno da deca, naročito predškolskog uzrasta, provode puno vremena napolju, a već po polasku u školu svako dete je upoznato sa svojim pravima, obavešteni su o SOS telefonima za decu, kao i s činjenicom da na nacionalnom nivou postoji Ombdusman za decu.

Švedska za obrazovanje daje 7% budžeta

U Ministarstvu obrazovanja Švedske kažu da je u 2021. u budžetu izdvojeno za obrazovanje 8,157 milijardi evra. To uključuje obrazovanje dece, omladine i odraslih, univerzitete i fakultete… Ukupan državni budžet za 2021. godinu je 115,126 milijardi evra.

“To bi značilo da se oko sedam procenata ukupnog državnog budžeta u nekom obliku izdvaja za obrazovanje “, naveli su.

Švedska ne prima nikakav doprinos ili finansijsku pomoć iz budžeta EU za obrazovanje već ga u potpunosti sama finansira, pri čemu su sredstva iz budžeta samo deo novca koji dobija taj resor dok se deo finansira i iz lokalnih samouprava.

Školovanje je prilagođeno i zaposlenima, kao i učenicima s invaliditetom i sa smetnjama u učenji, i mora da pruži solidnu osnovu za njihov budući poziv i nastavak obrazovanja, kao i za lični razvoj i aktivno učešće u društvu.

“Švedski obrazovni sistem organizovan je tako da pruži svim devojčicama, dečacima, ženama i muškarcima priliku da ispitaju svoje sposobnosti i veštine i razviju ih u potpunosti. Dobro obrazovanje pojedincima daje čvrsto polazište za nalaženje posla ili nastavak školovanja, gradeći temelje za društvo koje dobro funkcioniše i u kojem niko nije diskriminisan ili isključen”, istakli su u Ministarstvu.

A to, kako se navodi, znači postojanje škole koja svojim učenicima pruža svu neophodnu podršku i u kojoj  nastavnici vole svoj posao i mogu da se profesionalno usavršavaju.

“Dakle, cilj školskog sistema je da pruži svoj deci, bez razlike, jednake šanse za uspeh u životu”, kazali su u švedskom Ministarstvu obrazovanja.

Fokus tokom pandemije smanjiti širenje virusa i obrazovati đake. Fokus švedske vlade tokom pandemije bio je da smanji širenje virusa, da se osiguraju neophodni resursi za zdravstvenu zaštitu i ublaže negativni efekti na ključne društvene funkcije.  “Istovremeno, važno je olakšati obrazovanje učenika. Fizičko učešće u školama je važno za proces učenja, kao i za njihovo mentalno blagostanje”, kazali su iz Švedskog Ministarstva obrazovanja. Istovremeno, deca i mladi su manje podložni bolesti i imaju manji rizik od širenja virusa na druge, pa je cilj Švedske bio da škole što više ostanu otvorene.

Digitalne kompetencija osnova u demokratskom društvu. Digitalne kompetencije se smatraju osnovom u demokratskom društvu, kazali su u Ministarstvu obrazovanja Švedske. Sva deca i đaci moraju da razumeju kako digitalizacija utiče na svet i život ljudi, kako programiranje može usmeriti protok informacija i alate koje koristimo, kao i da poseduju znanje o tehnologiji i kako se ona može koristiti. Mnogi učenici u Švedskoj imaju pristup računaru/laptopu koji im je obezbedila škola.

EU najveći partner u modernizaciji obrazovanja u Srbiji

U Srbiji je u toku modernizacija obrazovanja, a najveći partner u tome joj je EU, koja je od 2003. godine za reformu tog sektora donirala oko 100 miliona evra.

U Delegaciji EU su nam rekli da je cilj podrške poboljšanje kvaliteta obrazovanja na svim nivoima i njegove relevantnosti za tržište rada, kao i osiguranje ravnopravnog učešća ugroženih  grupa.

“Srbija je iz sredstava EU dobila Sektorsku budžetsku podršku od 27,4 miliona evra u periodu 2017-2019. namenjenu realizaciji obrazovnih reformi u skladu sa Strategijom obrazovanja do 2020. godine”, naveli su iz Delegacije.

Kao jedno od najznačajnijih dostignuća Srbije u prethodnoj godini oni su istakli sveobuhvatnu obuku nastavnika za primenu inovativnih praksi i to za čak 40.000 nastavnika, što čini skoro 50% svog nastavnog i nenastavnog osoblja u Srbiji.

“Rezultati su postignuti i u referenciranju nacionalnog okvira kvalifikacija sa evropskim okvirom, kao i u obezbeđivanju jednakih mogućnosti za romsku decu u obrazovnom sistemu”, kazali su.

Dalje unapređenje je neophodno u reformi nastavnih planova i programa za osnovno i srednje obrazovanje, sprovođenju državne mature, punoj primeni Zakona o dualnom obrazovanju, održivosti nacionalnog okvira kvalifikacija, jačanju podrške deci nepovoljnog socijalno-ekonomskog položaja, kao što su deca sa invaliditetom, Romi i drugi, sa posebnim fokusom na ključne tranzicione  periode iz jednog nivoa obrazovanja u drugi.

“Rad na kvalitetu obrazovanja na jezicima nacionalnih manjina i uspostavljanju koherentnog sistema za upravljanje informacijama, čime će se omogućiti izveštavanje o relevantnim nacionalnim i međunarodnim indikatorima i merilima EU”, objasnili su iz Delegacije.

Veliku podršku EU je dala Srbiji i tokom pandemije potpisivanjem ugovora sa UNICEF-om u avgustu 2020. godine donirajući dva miliona evra za hitne potrebe prilagođavanja epidemiji, kao što su učenje na daljinu, obezbeđivanje pristupa obrazovanju za svakog učenika, s posebnim fokusom na siromašne i one koji su najviše pogođeni u vanrednim situacijama.

“Na nacionalnom nivou ciljevi su razvoj inkluzivnog e-učenja, sistem i jačanje kapaciteta institucija za njegovu isporuku, upravljanje i praćenje, puni razvoj pravnog okvira koji će regulisati inkluzivni sistem učenja na daljinu na nacionalnom nivou i školskom nivou”, kazali su.

Na školskom nivou to je bilo uspostavljanje Tehnoloških biblioteka u 30 škola s 1.800 tableta koje imaju značajan broj romskih učenika i siromašne dece.

“Povećanje kompetencija nastavnog osoblja i pedagoških asistenata da podrže učešće dece iz  osetljivih grupa u učenju na daljinu i uopšte da se poveća kvalitet obrazovanja svih učenika”, jeste cilj, kako su istakli.

Na studentskom nivou, data je dodatna podrška za najugroženije studente usled pandemije kovida.

Ministarstvo sprovodi modernizaciju kroz Strategiju razvoja obrazovanja i vaspitanja

Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srbije navelo je da sprovodi modernizaciju obrazovanja kroz Strategiju razvoja obrazovanja i vaspitanja u Republici Srbiji do 2030. godine, koja ima za cilj da izgradi još moderniji sistem obrazovanja i nauke koji će u pogledu kvaliteta obrazovnih programa, nastavnih aktivnosti, istraživanja i strucnog rada biti u ravni  sa najboljima u Evropi i svetu.

“Osim povećanja obuhvata na svim nivoima obrazovanja, u fokusu nove Strategije je i razvoj  ključnih kompetencija učenika i nastavnika, osnaživanje i razvoj ljudskih resursa u oblasti obrazovanja i osavremenjivanje procesa nastave i učenja, kao i uslova u kojima se odvijaju”, naveli su.

“Cilj Ministarstva je da obezbedi još bolje uslove za napredak učenika, kvalitetnije programe, bolju podršku nastavnicima, kvalitetnije obrazovne politike, upotrebu savremenih tehnika i alata, ali i bolju vezu obrazovanja i tržišta”, naveli su.

Kao uspeh su istakli da je Srbija nakon uvođenja vanrednog stanja u martu 2020. godine zbog pandemije  kovida-19, bez odlaganja, omogućila nastavu na daljinu.

“Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja organizovalo je i proces učenja na daljinu za učenike pripadnike osam nacionalnih manjina koji se obrazuju na svom maternjem jeziku”, naveli su.

Kako bi se omogućila veća dostupnost obrazovanja, sprovodi se i projekat Premošćavanje digitalnog jaza u Srbiji za najugroženiju decu koji ce biti realizovan u 30 lokalnih samouprava.

Uspešni i nadareni učenici slabijeg imovnog stanja imaju besplatno visokoškolsko obrazovanje, u skladu sa zakonom.

Istakli su i da Ministarstvo svake godine izdvaja i značajna finansijska sredstva iz budžeta za besplatne udžbenike koji se dodeljuju deci slabijeg imovnog stanja, deci s posebnim potrebama, kao i svakom trećem detetu u sistemu školovanja.

Švedska kao primer besplatnog školovanja i celoživotnog učenja

U Nacionalnom konventu o EU, koji kroz radnu grupu prati i pregovaračko poglavlje 26 (obrazovanje i kultura), kažu da je važno, iako ne postoje formalni uslovi u oblasti obrazovanja koje Srbija treba da ispuni, pratiti primere dobre evropske prakse i standarde.

Nikola Božić iz Nacionalnog konventa o EU smatra da bi Srbija mogla da se ugleda na Švedsku u obrazovanju u nekoliko stvari.

“Veoma je važno u cilju zadovoljenja socijalne pravde omogućiti dostupnost obrazovanja svima. Primeri besplatnog obrazovanja u Švedskoj su dobri. Druga tema o kojoj od ove zemlje možemo mnogo naučiti jeste izgradnja sistema celoživotnog učenja, i učenja uz rad”, kaže Božić.

Dodaje da, iako ne postoje formalni uslovi u vezi obrazovanja za pristupanje EU, primeri dobre prakse su dobrodošli kako bismo unapredili naš sistem.

Potrebno prilagođavanje obrazovanja tržištu rada u Srbiji

Koordinatorka istraživačkih aktivnosti u Beogradskoj otvorenoj školi (BOŠ) Aleksandra Đurović istakla je da je potreba za prilagođavanjem obrazovanja i obuka potrebama tržišta rada u Srbiji  zabeležena i u poslednjem Godišnjem izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije.

“Prema dostupnim podacima veliki broj učenika ne stiče potrebne veštine kroz obrazovanje. U poslednjem PISA istraživanju, za 38% učenika se procenjuje da nisu dostigli funkcionalnu čitalačku pismenost, a 40% matematičku pismenost”, navodi ona.

Kako kaže, takođe se postavlja pitanje koliko postoje prilike da se kroz obrazovanje razvijaju ključne kompetencije za celoživotno učenje, koje su važne i za zapošljivost, a koje između ostalog uključuju rešavanje problema, donošenje odluka, poznavanje veštine učenja i upravljanja karijerom. Iako programi praksi mogu biti korisni, pojedinim nedostaje kvalitet, rekla je.

Opcija studiranja uz rad postoji u okviru Zakona o visokom obrazovanju, ali trenutno nema preciznih podataka o procentu studenata koji studiraju uz rad.

“Ono što se pominje u predlogu teksta Strategije razvoja obrazovanja i vaspitanja, jeste da će se intenzivno radi na podršci uvođenju studija uz rad”, navodi Đurović.

Izvor: Nataša Stojanović, novinarka Bete-EurActiv



Tekst je nastao u okviru projekta Puls Evrope – medijske posete EU koji finansira EU a sprovodi Delegacija EU u Srbiji

Prati
Obavesti me o
guest

0 Komentara
Najnoviji
Najstariji Najviše glasova
Inline Feedbacks
Prikaži sve komentare